Pada li zapadni dio RS u naručje Hrvatskoj, prije ili kasnije?

[HR123]

Vidi se koliko ste bili privilegirani u RH ste bili konstutivni narod, maznuli ste nam Srijem. U vojsci i politici ste bili glavni, imali ste 4 od 8 glasova. Vojvodin, Srbija, Kosovo, CG i tu možemo dodati BIH i MKD, a sa druge strane RH i SLo. Išli ste krajem 80-ih ukidati autonomije, ukidanjem privilegiranog položaja Srbima u RH je odgovor na veliko srpsku politiku. Nije mi jasno kako se uopče nešto takvo moglo dopustiti.

[goldietrickz]

naravno, to ukidanje autonomija dviju pokrajina sto puta je gora stvar od "ukidanja" konstitutivnosti koje nikad nije bilo. al dzaba se s takvima oko toga sporiti. njima to "ukidanje" treba kako bi mogli pravdati stotinu gorih zala koje su u njihovo ime napravljene...

[HR123]

Sada bi vi morali muslimanima dat da budu konstutivan narod u Srbiji ili da im date autonomiju na Sanđaku.

[Herc_]

goldietrickz kaže:

naravno, to ukidanje autonomija dviju pokrajina sto puta je gora stvar od "ukidanja" konstitutivnosti koje nikad nije bilo. al dzaba se s takvima oko toga sporiti. njima to "ukidanje" treba kako bi mogli pravdati stotinu gorih zala koje su u njihovo ime napravljene...

Jel ti znas sta pises.

Vojvodini i Kosovu nije ukinuta autonomija. Nego su neke nadleznosti premestene na nivo republike. To su dve potpuno razlicite stvari.

[goldietrickz]

Herc_ kaže:

Evo frane.

http://i284.photobucket.com/albums/l...stSrbauHr1.gif

http://i284.photobucket.com/albums/l...stSrbauHr2.gif

http://i284.photobucket.com/albums/l...ostSrbauHr.gif


http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/prvi/03.html
Ceo tekst. A govori o velikosrpskoj agresiji itd

al da ovdje nazocni kojima se ne da citati ovaj tekst ne bi bili u zabludi, ovdje se moze procitati ko je zapoceo spiralu zla i kada... ovo je veoma bitno, rijec "kada".
puno prije "ukidanja" konstitutivnosti.

Raspad SKJ započeo je "iskakanjem" njegovog srbijanskog dijela, kad je u rujnu 1987. godine na njegovo čelo došao Slobodan Milošević s naglašenim srpskim nacionalističkim programom. Godinu prije toga, u javnosti je postao poznat Memorandum Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), u kojemu su iznesene glavne točke srpskog nacionalističkog programa i koji je naglašvajući podređen položaj i ugroženost Srba izvan Srbije i u pokrajinama, tražio dalekosežne preinake federativnog ustroja radi ujedinjavanja svih Srba. U skladu s ovim programom, Milošević je ubrzo po dolasku na vlast inicirao stvaranje pokreta koji je u žiži isprvice imao položaj Srba na Kosovu. Oko pitanja njihove ugroženosti počela je politička mobilizacija i stvaranje razmjerno labavo organiziranog ali zato masovnog populističkog pokreta koji je djelovao uglavnom mitinzima u svrhu mobilizacije i pritiska ("mitinzi istine"). S vremenom je Milošević uspio za svoju nacionalističku politiku dobiti potporu svih relevantnih društvenih snaga (Crkva, Akademija, intelektualci, a, kad budu stvorene, i stranke). Organizirajući masovne demonstracije protiv "birokratiziranih" republičkih i pokrajinskih vodstava, uz sudjelovanje i po milijun ljudi ("jogurt revolucija"), Milošević je izvaninstitucionalnim sredstvima ishodio promjenu vodstva u Crnoj Gori te ukidanje autonomnosti pokrajina Vojvodine i Kosova tako što ih je uključio ih u Srbiju (1988.-1989.). Na taj način dokinuo je osnovna načela jugoslavenske federacije. U siječnju 1990. godine SKJ se i faktički raspao na svom nedovršenom XIV. kongresu, kad su ga, pod pritiscima centralističkih i srpskih nacionalističkih snaga morali napustiti delegati slovenskoga, a potom i hrvatskog dijela partije koji su već otvoreno zastupali umjerene konfederalističke i pluralističke stavove. Time je sudbina SFRJ bila zapečaćena i započela je teška politička kriza. Savezni organi više nisu mogli funkcionirati; pokušaji tadašnjeg saveznog premijera Ante Markovića da krizu zaustavi gospodarskom tranzicijom i da tako potakne političke promjene koje ne bi uključivale raspad zemlje, ostali su bez ikakva učinka.

[goldietrickz]

Herc_ kaže:

Jel ti znas sta pises.

Vojvodini i Kosovu nije ukinuta autonomija. Nego su neke nadleznosti premestene na nivo republike. To su dve potpuno razlicite stvari.

iz teksta iz kojeg si napravio screenove:

Organizirajući masovne demonstracije protiv "birokratiziranih" republičkih i pokrajinskih vodstava, uz sudjelovanje i po milijun ljudi ("jogurt revolucija"), Milošević je izvaninstitucionalnim sredstvima ishodio promjenu vodstva u Crnoj Gori te ukidanje autonomnosti pokrajina Vojvodine i Kosova tako što ih je uključio ih u Srbiju (1988.-1989.). Na taj način dokinuo je osnovna načela jugoslavenske federacije

zbroj se i bolje nastavi prebrojavati pucanstvo ovog ili onog dijela toliko zeljene Velike Srbije....

Miloševićev nacionalistički program pod parolom "Svi Srbi u jednoj državi" uključivao je i daljnje preinake federacije. Općenito se može uzeti da je Milošević imao dva plana. Prema jednome, javno izlaganom i u postojećim povijesnim i političkim uvjetima neostvarivom, SFRJ je trebalo sačuvati, ali uz bitna smanjenja ovlasti republika tako da se ukinu federalističke odredbe Ustava iz 1974. godine i stvori strogo centralizirana unitarna država. Drugi plan, isprvice držan u tajnosti, trebao se realizirati u slučaju da prvi ne uspije, a sastojao se u "otpuštanju" Slovenije i Hrvatske iz Jugoslavije te u pripojavanju "srpskih zemalja" na teritoriju drugih republika i stvaranje "Velike Srbije"; praktički to je značilo (uz Crnu Goru i obadvije srbijanske pokrajine) pripojenje cijele Bosne i Hercegovine te Hrvatske do tzv. "Šešeljeve crte" Virovitica-Karlovac-Karlobag. Milošević je u nizu svojih javnih nastupa jasno obznanio da će sve ove ciljeve ostvariti ne prežući ni od rata, pa je tako na proslavi 600. obljetnice Kosovske bitke (28.VI.1989.) jasno poručio: "Danas smo opet u bitkama i predbitkama. One nisu oružane, mada i takve nisu isključene." U skladu s ovim planovima otpočela je i koordinirana politička mobilizacija oko dva milijuna Srba izvan Srbije koji su na brojnim mitinzima davali podršku Miloševićevom nacionalističkom programu i tražili ili centraliziranu državu ili pripojenje Srbiji, pa su, primjerice, već u lipnju 1989. godine na mitingu u Kninu lokalni hrvatski Srbi, potpomognuti grupama demonstranata iz Srbije, veterana "jogurt-revolucije", uzvikivali "Ovo je Srbija!", kao i parole podrške Miloševiću. S druge strane, Milošević je svojim jednostranim akcijama i bez konsenzusa drugih federalnih jedinica sam započeo proces rastakanja federacije i faktički počeo stvarati centraliziranu državu, jer je ukidanjem autonomija i promjenom ustavnog položaja pokrajina koje su, iako su bile u sastavu Srbije, bile i federalne jedinice, izmijenio i cijelu federaciju. Osim toga, u nekoliko je navrata i izravno napao federalne odnose i institucije. Tako je, nakon što su slovenske vlasti spriječile održavanje srpskog "mitinga istine" u Ljubljani, Srbija uvela bojkot slovenske robe (prosinac 1989.), a upala je i u primarnu emisiju novca i prisvojila ogromnu svotu (18,2 milijardi tadašnjih dinara ili 1,4 milijardu USD), izvršivši time financijski državni udar (siječanj 1991.).

[Kexx]

Nije bilo nikakve konstitutivnosti Srba u HR.
Nije postojao Dom naroda, nisu postojao po jedan Sabor za svaku etničku skupinu, ni jednim zakonom nije bilo predviđeno da Srbi moraju kao etnička zajednica ratificirati odluke HR Sabora. Da je neštop od toga postojalo onda bismo mogli pričati o konstitutivnosti. Nje nije bilo.

[asusko]

Srbi su bili konstitutivni po Ustavu SRH a prije toga su imali autonomiju 300 g u Vojnoj Krajini.

[Herc_]

@ goldietrickz

Procitao sam ceo tekst. U nekim delovima on je vrlo subjektivan, ali je redosled radnji dosta dobar. I radnje koje su uslovile neke dogadjaje.

Izdvojio sam ga jer je tekst jednog hrvatskog doktora sociologije, a on sebi ne bi dopustio da ne zna da protumaci jedan ustav ili polozaj naroda u republici/drzavi.
On sam istice kako su Srbi bili konstituivan narod i kako su novim ustavom postali nacionalna manjina. Odnosno da je njihov polozaj degradiran.

To je bila moja poenta da su Srbi bili konstituivni.

[goldietrickz]

Herc_ kaže:

@ goldietrickz

Procitao sam ceo tekst. U nekim delovima on je vrlo subjektivan, ali je redosled radnji dosta dobar. I radnje koje su uslovile neke dogadjaje.

Izdvojio sam ga jer je tekst jednog hrvatskog doktora sociologije, a on sebi ne bi dopustio da ne zna da protumaci jedan ustav ili polozaj naroda u republici/drzavi.
On sam istice kako su Srbi bili konstituivan narod i kako su novim ustavom postali nacionalna manjina. Odnosno da je njihov polozaj degradiran.

To je bila moja poenta da su Srbi bili konstituivni.

cijeli tekst je skroz objektivan.

tvoja "poenta" je neistinita. konstitutivnosti Srba kakvu imaju Srbi u BiH, nikad nije bilo u Hrvatskoj. a sve i kad bi tvoja "poenta" bila istinita, potpuno je irelevantna za sva dogadjanja u bivsoj Jugoslaviji, nakon sto je Milosevic unistio Federaciju kakva je postojala od 1974 i krenuo ka stvaranju velike Srbije. odgovori koji su na to dolazili iz Republika Federacije, kad sad covjek na to pogleda objektivno, i nisu bili narocito ekstremni...

pise ti sve u tekstu.

[Herc_]

goldietrickz kaže:

cijeli tekst je skroz objektivan.

tvoja "poenta" je neistinita. konstitutivnosti Srba kakvu imaju Srbi u BiH, nikad nije bilo u Hrvatskoj. a sve i kad bi tvoja "poenta" bila istinita, potpuno je irelevantna za sva dogadjanja u bivsoj Jugoslaviji, nakon sto je Milosevic unistio Federaciju kakva je postojala od 1974 i krenuo ka stvaranju velike Srbije. odgovori koji su na to dolazili iz Republika Federacije, kad sad covjek na to pogleda objektivno, i nisu bili narocito ekstremni...

pise ti sve u tekstu.

Mnogo si kontradiktoran. Kazes da je "cijeli tekst je skroz objektivan" , a podseticu te da se tamo kaze da su Srbi bili konstituivni i da im je ona ukinuta, odnosno da su pretvoreni u nacionalnu manjinu. A onda sporis jedan deo tog teksta time sto kazes :
tvoja "poenta" je neistinita. konstitutivnosti Srba kakvu imaju Srbi u BiH, nikad nije bilo u Hrvatskoj.

Pa kako je neistinita ako su bili konstituivni, a to je bila moja poenta ?

BTW. Nisam rekao da je bila kao u Bih to si ti nesto dodao.

[Kexx]

Srbi nisu imali ni autonomiju u Vojnoj krajini, ona je bila pod izravnom austrijskom upravom i nije bila autonomna. Osim toga, Srbi nisu tad ni postojali u HR, a pravoslavaca od kojih su u 19.st. nastali Srbi nije bilo niti većina u toj V. krajini.

[asusko]

Kexx kaže:

Srbi nisu imali ni autonomiju u Vojnoj krajini, ona je bila pod izravnom austrijskom upravom i nije bila autonomna. Osim toga, Srbi nisu tad ni postojali u HR, a pravoslavaca od kojih su u 19.st. nastali Srbi nije bilo niti većina u toj V. krajini.

copy paste

-----------------------------------------------------------

Nakon poraza Hrvata na Krbavskom polju (1493. godine) Lika. Krbava, dalmatinski krajevi i primorsko zaleđe ostali su praktično bez odbrane, otvoreni za pljačku turskog bašibozuka. Ovo je izazvalo pomeranje hrvatskog stanovništva u dubinu Mađarske, Austrije (Burgenland) i Furlaniju. Napuštena područja naseljavaju Srbi iz turskog dela Krajine. Da Srbi u Vojnu Krajinu dolaze kao rado viđeni i željeni podanici, posebno cenjeni, najbolje svedoči povelja Ferdinanda Prvog (1538.):

„...ovom ispravom dajemo na znanje i saopćavamo svima, kojima se upućuje...kako su neki srpski ili raški kapetani i vojvode odlučili da dođu zajedno sa ljudima i licima, koja se nalaze pod njihovom vojvodskom časti, da nam služe...Stoga mi želimo da te srpske ili raške kapetane i vojvode, njihove ljude i lica ili spomenute njihove pripadnike izdašno nagradimo...mi im... dajemo, poklanjamo, ustupamo, podeljujemo i obećajemo dolje iznesenu povlasticu s oslobađanjem od izvjesnih obaveza, izvjesna prava kao i slobodu, koju, po našem mišljenju, treba obećati, dati, pokloniti i ustupiti, s ovim sadržajem:

Kad sami srpski ili raški kapetani i vojvode, ljudi i naprijed spomenuta lica, koja su njihovi podanici i pripadnici, budu dali vjeru, da će nam nepokolebljivo služiti, svaka porodica, koja bude stanovala u jednoj kući, pod jednim krovom i na jednom imanju, mora, može i smije u roku od 20 godina bez prekida slobodno živjeti na našem području...bez ikakvog plaćanja poreza i bilo kakve zakupnine, obrađivati zemlju ili je dati na obradu, primati sav plod i prihod sa te zemlje, bez ikakve zapreke ili protivljenja...Obavezujemo se i obećajemo, da će mo se ove naše povlastice čvrsto držati, a zahtijevamo i naređujemo da se nje svi drže..."

Ovaj poduži citat je bilo neophodno navesti, kako bi se jasno videla statusna razlika između Hrvata, koji su živeli u klasičnom feudalnom sistemu, uglavnom kao kmetovi, i Srba u Vojnoj Krajini, koji su slobodni, odgovorni jedino caru. Između ostalih, i to je jedan od bitnih razloga za zavist i mržnju koju su hrvatski purgeri oduvek gajili i ispoljavali prema Srbima.

Car Ferdinand Drugi donosi 1630. godine dekret, kojim celu Vojnu Krajinu izuzima definitivno iz banske uprave i podvodi pod austrijsku. Nizom dekreta i zakona, od kojih su najznačajniji "Vojno-graničarska prava" (1754) i "Krajiški temeljni zakon" (1807), regulisana su prava, obaveze i posedi krajišnika, koja su uvek bila daleko veća od prava hrvatskih seljaka, kmetova i purgera – ali Srbi su ta prava plaćali životima na svim ratištima gde je učestvovala Austrija. Vojna Krajina je 1881. godine pripojena Banskoj Hrvatskoj i prestala da postoji kao zasebna celina.

[asusko]

Kexx kaže:

Osim toga, Srbi nisu tad ni postojali u HR, a pravoslavaca od kojih su u 19.st. nastali Srbi nije bilo niti većina u toj V. krajini.

Jesi li siguran?

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/M...ri-Krupa-L.htm

MANASTIR KRUPA


Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vreme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim najezdama. Ipak je iza toga uvijek i obnavljan.

Prvi put od utemeljenja obnavljan je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.

Manastir je darivala i mati Angelina, srpska despotica. To je učinila 1494. godin

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-L.htm


MANASTIR KRKA


Tri i po kilometra istočno od Kistanja,u kanjonu Krke, smješten je manastir nazvan po rijeci koja pored njega protiče. Ovaj drevni manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena

[HR123]

asusko kaže:

Srbi su bili konstitutivni po Ustavu SRH a prije toga su imali autonomiju 300 g u Vojnoj Krajini.

Imaali su Mađari Vojvodinu 900 godina. A pogledaj danas. Narod koji se useljavao postao "prvi" narod. Kada su vam eng i fra dali VOjvodinu nije vas bilo na tom području više od Mađara.

[asusko]

Evo ti spisak srpskih crkvi u sjevernoj Dalmaciji. Pocinje od 1185 godine i srpske crkve u Splitu.

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/crkva/crkve.htm

[rasko]

HR123 kaže:

Imaali su Mađari Vojvodinu 900 godina. A pogledaj danas. Narod koji se useljavao postao "prvi" narod. Kada su vam eng i fra dali VOjvodinu nije vas bilo na tom području više od Mađara.

1.Madjari su dosli u Panoniju iz Azije tek u 10. vijeku.
2.Madjari i Slovaci koji danas zive u Backoj i Banatu potomci su naseljenika iz 18. vijeka.

Srbi su najstariji autohton u tom dijelu Srbije...

[Herc_]

HR123 kaže:

Imaali su Mađari Vojvodinu 900 godina. A pogledaj danas. Narod koji se useljavao postao "prvi" narod. Kada su vam eng i fra dali VOjvodinu nije vas bilo na tom području više od Mađara.

[edit] 1690
In 1690, about 210,000 Serbs lived in Vojvodina (excluding Srem). In this time, almost entire population of the region was composed of Serbs, also including some Šokci.


[edit] 1715
According to the Austrian census in Backa from 1715, Serbs, Bunjevci, and Šokci comprised 97.6% of population.


[edit] 1720
The 1720 census in Backa recorded 104,569 citizens, including:

76,000 Orthodox Serbs (73%)
22,000 Bunjevci and Šokci (21%)
5,019 Hungarians
750 Germans
After the Treaty of Passarowitz (1718), the first Austrian census recorded in (western) Banat about 20,000 citizens, mostly Serbs.


[edit] 1820
The 1820 census in Backa recorded 387,914 citizens, including:

170,942 Serbs, Bunjevci, and Šokci (44%)
121,688 Hungarians (31%)
91,016 Germans (23%)
[edit] Results of different censuses in Vojvodina between 1880 and 2002

[edit] 1880 census
Ethnicity Number %
Serbs 416,116 35.5
Germans 285,920 24.4
Hungarians 265,287 22.6
Croats, Bunjevci & Šokci 72,486 6.2
Romanians 69,668 5.9
Slovaks 43,318 3.7
Rusyns & Ukrainians 9,299 0.8
Others 10,635 0.9
TOTAL 1,172,729 100


[edit] 1890 census
Ethnicity Number %
Serbs 457,873 34.4
Hungarians 324,430 24.4
Germans 321,563 24.2
Croats, Bunjevci & Šokci 80,404 6
Romanians 73,492 5.5
Slovaks 49,834 3.7
Rusyns & Ukrainians 11,022 0.8
Others 12,525 1
TOTAL 1,331,143 100


[edit] 1900 census
Ethnicity Number %
Serbs 483,176 33.7
Hungarians 378,634 26.4
Germans 336,430 23.5
Croats, Bunjevci & Šokci 80,901 5.6
Romanians 74,718 5.2
Slovaks 53,832 3.8
Rusyns & Ukrainians 12,663 0.9
Others 12,394 0.9
TOTAL 1,432,748 100


[edit] 1910 census
Ethnicity Number %
Serbs 510,186 33.8
Hungarians 424,555 28.1
Germans 323,779 21.4
Romanians 75,223 5
Slovaks 56,689 3.7
Croats 34,089 2.3
Rusyns 13,479 0.9
Others 72,804 4.8


[edit] 1921 census
Ethnicity Number %
Serbs 526,134 34.7
Hungarians 370,040 24.4
Germans 333,272 22
Croats 122,684 8.1
Romanians 65,197 4.3
Slovaks 58,273 3.8
Rusyns 13,664 0.9
Others 25,182 1.7


[edit] 1931 census
Ethnicity Number %
Serbs 528,000 33
Hungarians 413,000 26
Germans 343,000 21
Croats 120,000 7
Romanians 78,000 5
Slovaks & Czechs 67,000 4
Rusyns 21,000 1
Jews 21,000 1
Others 37,000 2


[edit] 1941 census
Note: 1941 census data for Backa was combined with 1931 census data for Banat and Srem.

Ethnicity Number %
Serbs 577,067 35.3
Hungarians 465,920 28.5
Germans 318,259 19.4
Croats 105,810 6.5
Others 169,311 10.3


[edit] 1948 census
Ethnicity Number %
Serbs 841,246 50.6
Hungarians 428,932 25.8
Croats 134,232 8.1
Slovaks 72,032 4.3
Romanians 59,263 3.6
Germans 31,821 1.9
Montenegrins 30,589 1.9
Rusyns and Ukrainians 22,083 1.3
Macedonians 9,090 0.5
Roma 7,585 0.4
Slovenes 7,223 0.4
Russians 5,148 0.3
Czechs 3,976 0.3
Bulgarians 3,501 0.2
Yugoslavs 1,050 0.1
Others 5,441 0.3


[edit] 1953 census
Ethnicity Number %
Serbs 865,538 50.9
Hungarians 435,179 25.6
Croats 127,027 7.5
Slovaks 71,153 4.2
Romanians 57,218 3.4
Montenegrins 30,516 1.8
Rusyns 23,038 1.4
Macedonians 11,622 0.7
Others 78,254 4.6


[edit] 1961 census
Ethnicity Number %
Serbs 1,017,713 54.9
Hungarians 442,560 23.9
Croats 145,341 7.8
Slovaks 73,830 4
Romanians 57,259 3.1
Montenegrins 34,782 1.9
Rusyns 23,038 1.4
Macedonians 11,622 0.7
Others 83,480 4.4


[edit] 1971 census
TOTAL 1,952,533 100
Serbs 1,089,132 55.8
Hungarians 423,866 21.7
Croats 138,561 7.1
Slovaks 72,795 3.7
Romanians 52,987 2.7
Montenegrins 36,416 1.9
Rusyns 20,109 1
Macedonians 16,527 0.8
Germans 7,243 0.4
Others 94,897 4.9


[edit] 1981 census
Ethnicity Number %
Serbs 1,107,375 54.4
Hungarians 385,356 18.9
Croats 119,157 5.9
Slovaks 69,549 3.4
Romanians 47,289 2.3
Montenegrins 43,304 2.1
Rusyns & Ukrainians 24,306 1.2
Germans 3,808 0.2
Others 234,628 11.6


[edit] 1991 census
TOTAL 2,012,517 100
Serbs 1,151,353 57.2
Hungarians 340,946 16.9
Yugoslavs 168,859 8.4
Croats 74,226 3.7
Slovaks 63,941 3.2
Montenegrins 44,721 2.2
Romanians 38,832 1.9
Roma 24,895 1.2
Bunjevci 21,552 1.1
Rusyns 17,889 0.9
Macedonians 16,641 0.8
Muslims 6,079 0.3
Albanians 2,959 0.2
Slovenes 2,563 0.1
Ukrainians 2,057 0.1
Šokci 1,866 0.1
Others 33,140 1.7


[edit] 2002 census
Number %
TOTAL 2,031,992 100
Serbs 1,321,807 65.05
Hungarians 290,207 14.28
Slovaks 56,637 2.79
Croats 56,546 2.78
Yugoslavs 49,881 2.45
Montenegrins 35,513 1.75
Romanians 30,419 1.5
Roma 29,057 1.43
Bunjevci 19,766 0.97
Rusyns 15,626 0.77
Macedonians 11,785 0.58
Ukrainians 4,635 0.23
Muslims (by nationality) 3,634 0.18
Germans 3,154 0.16
Slovenes 2,005 0.1
Albanians 1,695 0.08
Bulgarians 1,658 0.08
Czechs 1,648 0.08
Russians 940 0.05
Gorani 606 0.03
Bosniaks 417 0.02
Vlachs 101 0
Others 5,311 0.26
Regional identity 10,154 0.5
Undeclared 55,016 2.71
Unknown 23,774 1.17


Pogresio si nesto, tada je bilo vise Srba

[asusko]

Slovenska plemena su naselila teritoriju Vojvodine u šestom i sedmom veku. Među ovom slovenskom masom nalazili su se i Srbi, a ostala slovenska plemena za koja se zna da su živela na teritoriji Vojvodine bila su: Bodrići, Severani i Braničevci.

U šestom veku je na teritoriji Srema postojala vizantijska pokrajina Panonija, čiji je glavni grad bio Sirmijum.

U devetom veku, teritorija Vojvodine je bila deo Bugarske. Bugarski vojvoda Salan je vladao na teritoriji Bačke, a glavni grad njegove vojvodine je bio Titel. Drugi bugarski vojvoda, koji je vladao Banatom, zvao se Glad. NJegova rezidencija se nalazila u gradu Vidinu na teritoriji današnje Bugarske. Gladov potomak je bio banatski vojvoda Ahtum, poslednji vladar koji se suprotstavio uspostavljanju neposredne vlasti Mađarskog kraljevstva. Ahtum je bio pravoslavni hrišćanin.

U jedanaestom veku, na teritoriji Srema je vladao Sermon, vazal makedonskog cara Samuila. Sermon je kovao svoje zlatnike na području današnje Sremske Mitrovice. Pošto je Samuilovo carstvo poraženo od Vizantije, Sermon biva uhvaćen i ubijen, jer se nije hteo pokoriti novoj vlasti.

Mađari [uredi - уреди]

Mađarska osvaja ovo područje počev od desetog veka. Bačka pada pod mađarsku vlast u desetom veku, pošto su Mađari porazili Salana. Banat dolazi pod mađarsku vlast u jedanaestom veku, posle poraza Ahtuma, a Srem tek u dvanaestom veku, kada ga Mađarska osvaja od Vizantije. Pre mađarskog osvajanja, na teritoriji Srema je postojala vizantijska pokrajina nazvana Tema Sirmijum.

Stefan Dragutin, sremski kralj (1282-1316)

Između 1282. i 1316. godine, srpski kralj Stefan Dragutin je vladao Sremskom kraljevinom, koja je obuhvatala Mačvu, Usoru i Soli. Dragutinova rezidencija se nalazila u gradu Debrcu u Mačvi (između Beograda i Šapca). U to vreme, imenom Srem su nazivane dve teritorije: Gornji Srem (današnji Srem) i Donji Srem (današnja Mačva). Dragutinova Sremska kraljevina je u stvari obuhvatala Donji Srem. Neki istorijski izvori govore da je Stefan Dragutin takođe vladao i Gornjim Sremom i Slavonijom, ali drugi izvori pominju drugog lokalnog vladara, koji je vladao Gornjim Sremom. Ime ovog vladara je bilo Ugrin Čak, a rezidencija mu se nalazila u gradu Iloku. Stefan Dragutin je umro 1316. godine, a posle njegove smrti, Sremskom kraljevinom je vladao njegov sin, kralj Vladislav II (1316-1325), dok je Ugrin Čak umro 1311. godine.

Iako su Srbi na teritoriji Vojvodine bili deo starosedelačkog slovenskog stanovništva (posebno u Sremu), veći broj Srba počinje da se naseljava na ovo područje počevši od četrnaestog veka. Neposredno pred tursko osvajanje ovih prostora, Srbi su činili gotovo polovinu stanovništva današnje Vojvodine.

U prvoj polovini petnaestog veka, neki gradovi i mesta na teritoriji današnje Vojvodine bili su u posedu srpskih despota: Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Posle turskog osvajanja Srbije (1459. godine), srpski despoti su nastavili da vladaju na teritoriji Vojvodine kao vazali mađarskih kraljeva. Rezidencija srpskih despota nalazila se u gradu Kupiniku (današnje Kupinovo) u Sremu, a ovo su imena tih despota: Vuk Grgurević (1471-1485), Đorđe Branković (1486-1496), Jovan Branković (1496-1502), Ivaniš Berislav (1504-1514) i Stevan Berislav (1520-1535). Poslednji despoti Srbije, Radič Božić (1527-1528), Pavle Bakić (1537) i Stefan Štiljanović (1537-1540), nisu vladali na teritoriji Vojvodine, već su imali posede na teritoriji današnje Rumunije, Mađarske i Hrvatske. Činjenica da su despoti Srbije vladali na teritoriji Vojvodine, kao i prisustvo brojnog srpskog stanovništva na ovom području, razlog su što se u mnogim istorijskim izvorima i mapama nastalim između petnaestog i osamnaestog veka teritorija današnje Vojvodine pominje pod imenom Rascija (Raška, Srbija) i Mala Raška (Mala Srbija).

[asusko]

rasko kaže:

1.Madjari su dosli u Panoniju iz Azije tek u 10. vijeku.
2.Madjari i Slovaci koji danas zive u Backoj i Banatu potomci su naseljenika iz 18. vijeka.

Srbi su najstariji autohton u tom dijelu Srbije...

A tu istorijsku cinjenicu rijetko ko zna.