Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.05.2017., 13:12   #81
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Jel onda mozemo reci da je covjek slobodan onda kada odlucuje u skladu s univerzalnim vrijednostima?
Ja ti mogu odgovoriti pjesnički ali istinito.

Sloboda je samo služba pravom gospodaru !
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 13:17   #82
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
što tvoja i Sigmundova ljubavnica -tertium non datur -logika kaže na Budhine izjave o tome što istina nije tj istina nije ni ovo ni ono ni ovo ni ono a istovremeno kaže da je našao istinu koja je oslobođena bilo koje hegelove i sigmundove elaboracije
Štovani kolega Parsifale, ovo što pišete vrlo dobro pokazuje da uopće ne razumijete ni Hegela, a ni dijalektičku metodu kao takvu. Tertium non datur logika je logika razumijevanja, iliti formalna logika, koja je od dijalektike udaljena otprilike kao što je svijest udaljena od samosvijesti. Već i sama podjela pojma na univerzalno, partikularno i individualno proturječi tertium non datur logici, ali to vama ionako nikada nije bilo jasno. A upravo sam s vama razgovarao o tome kako su Buddha i Hegel savršeno komplementarni. Šteta toliko potrošenih riječi. Svaka će ljudska refleksija postaviti dihotomiju između pojave i realnosti, između subjekta i objekta - to je potpuno prirodno i nužno. Samo, neki zaostanu na tom stupnju, a neki krenu dalje pa shvate da se te dihotomije, te konceptualne relacije, nužno moraju prevladati, ako želimo doći do istine:
Quote:
In Kantian reflection, the opposition of subject and object is rigidly maintained, with the subject’s awareness confined to phenomena (or appearances) and forever unable to penetrate beyond them to things-inthemselves (or things as they really are). Speculative philosophy (the standpoint of Hegel) overcomes the dichotomy of subject and object by conceiving of a human activity in which subject becomes object, and vice versa: Absolute Knowing. Hegel also overcomes Kant’s appearance/reality dichotomy by understanding appearance as the unfolding of reality itself: appearances or phenomena just are the Absolute displaying itself in all its myriad forms, apart from which the Absolute (or ‘the real’) is an empty posit.
(Glenn Alexander Magee: The Hegel Dictionary)

ili:
Quote:
...This endless progression means, like every other, that we should hold fast both determinations at the same time: the whole is identical with the parts, and is different from them, hence contradicts itself. Now the unity of those two determinations, like contradiction, gave as their truth the relation of ground and consequent.
...By that endless progression we are therefore compelled to conceive essential relation so that the side which had the character of singularity will be thought as the ground of the other side, and that which had the character of plurality as the consequent of the other. If we do this, we think an essential relation which corresponds more to the concept of it than does that hitherto considered.
(Johann Eduard Erdmann: Outlines od logic and metaphysics)

...a možda to najbolje kaže sam Hegel (Znanost logike, str 744):
Quote:
Čvrsto se držati pozitivnog u svom negativnom, sadržaja pretpostavke u rezultatu, to je najvažniji čimbenik racionalne spoznaje; štoviše, potrebna je samo najjednostavnija refleksija da bi se čovjek uvjerio u apsolutnu istinu i nužnost ovog zahtjeva, a što se tiče primjera i dokaza koji svjedoče tome u prilog - cijela se logika sastoji od takvih dokaza.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 13:26   #83
Quote:
medonaodmoru kaže: Pogledaj post
Čudno je to. Meni je očito da ne možemo. Onaj tko je u skladu/usklađen je automatski uvjetovan (predvidljiv itd.), neka vrst automata.
Sloboda i nepredvidljivost nisu sinonimi. Alternativa tvrdnji da je čovjek slobodan onda kad odlučuje racionalno bila bi tvrdnja da je slobodan onda kad odlučuje neracionalno, dakle onda kad ne može dati razumne razloge za svoje djelovanje. U tom slučaju, međutim, čovjek je prije rob svojih prirodnih poriva, kontingencije, nepredvidljivosti, itd, nego što je slobodan. Meni je to očito.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 13:30   #84
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Štovani kolega Parsifale, ovo što pišete vrlo dobro pokazuje da uopće ne razumijete ni Hegela, a ni dijalektičku metodu kao takvu. :
Štovani doktore ali i kolega Sigimund,

Potpuno vam otvaram dušu kao svom filozofskom terapeutu i na ovoj kolektivnoj seansi molim vas kao dr Sigmunda Freuda da mi vi i ostali kolege filozofi objjasne nešto.Evo moje outanje :

Ja malo toga razumijem od Hegela i o Hegelu.

S druge strane se dičim da razumijem kvantnu fiziku i višu matematiku jer sam to položio i imam u indexu.

Imam dojam da razumijem i Buddhu i Isusa i jedinu ženu genija svih vremena Bernadette Roberts

Progutao sam puno autora koji se smatraju teškim i našao sam njihov ključ

kao npr Hamvaš, Meister Eckhart , Ken Wilber , Aleister Crowley ...

razumijem čak i vlašku i bodulsku prirođenu inteligenciju koju simboliziraju Kerum i Krena

imam položene norme i diplomu jedne međunarodne organizacije da sam pametnjaković

Ne razumijem Hegela i Derridu i Foucaulta i Heidegera i Sartra ,ali ne razumije ih ni Roger Scruton pa sam u dobrom društvu
(upravo čitam

https://www.amazon.com/Fools-Frauds-...f+the+new+left

Mislim da ih ne kuže ni wand ni addx ali se stide to priznati

dakle je li problem u meni ili u Hegelu i koju mi terapiju preporučate za moj slučaj
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:10   #85
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Da, očito da možemo.



Da. Točnije, nije svaka odluka donešena u skladu s univerzalnim vrijednostima, ali se može procjenjivati u odnosu prema istima.
Ok, evo recimo ja odlucujem trenutno koji bi auto kupio, da li mi univerzalne vrijednosti tu mogu pomoci i kako?
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:15   #86
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Ja ti mogu odgovoriti pjesnički ali istinito.

Sloboda je samo služba pravom gospodaru !
Te "univerzalne vrijednosti" se doimaju kao neka vrst gospodara.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:15   #87
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
dakle je li problem u meni ili u Hegelu i koju mi terapiju preporučate za moj slučaj
"Uvik ka bi Einstein izmišlja one šeme
prvo i glavno bi svratija do mene.
"U redu, Alberte, ovo je u redu, al koji je ovo kurac, donesi kredu.
Da ti nacrtan na ploči, jednom za svagda,
neš ništa postić bez puno rada.
Učiti, učiti i samo učiti,
jer jedino tako možeš razlučiti šta je dobro, a šta nije,
šta se smi uvrstit, a šta ne smije.
Sve se mora dobro promatrat.
Evo, npr., na "c" ti fali kvadrat.
Ostalo je dobro, manje više, i Alberte zapamti:
Alles ist relativische!"
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:24   #88
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ok, evo recimo ja odlucujem trenutno koji bi auto kupio, da li mi univerzalne vrijednosti tu mogu pomoci i kako?
Ako si odlučio da ćeš razmisliti o tome koji ćeš auto kupiti, to jest da kupnja auta neće biti rezultat impulzivne odluke, to jest da ćeš nakon kupnje auta moći razumno obrazložiti razloge zašto si kupio baš taj auto, onda si automatski u području univerzalnih vrijednosti. A hoćeš li kupiti ovaj ili onaj auto, to ovisi u velikoj mjeri o tome zbog čega ti auto treba.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:28   #89
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Sloboda i nepredvidljivost nisu sinonimi. Alternativa tvrdnji da je čovjek slobodan onda kad odlučuje racionalno bila bi tvrdnja da je slobodan onda kad odlučuje neracionalno, dakle onda kad ne može dati razumne razloge za svoje djelovanje.
Raspraviti to je upravo poanta ove teme.

Cini se da se vecina forumasa na temi slaze da se u konancici ne mogu ponuditi racionalni razlozi zasto ciniti nesto. Za mene, kad trazim odgovor zasto nesto cinim ne mogu nego doci do emocija u konacnici. Nesto cinim jer sam uvjeren da to trebam emocijama. Te emocije se uvijek mogu racionalizirati u nekakvu pricu, u nekakve "razloge" ali takvi razlozi zapravo "racionalno vrijede" samo u kontekstu te emocije.

Racionalizirani razlozi se mogu recimo ispricati nekom drugom i ako je prica dovoljno uvjerljiva triggerat ce istu emociju u toj osobi a razlozi ce time i toj osobi zvucati "racionalno". Ili ce pak druga osoba ostat imuna na pricu i te razloge vidjet kao "racionalizacije" tj. iracionalno. Bitno je primjetiti da se "racionalnost razloga" prenosi na podlozi emocije.

Kada pricamo o univerzalnim vrijednostima, onda isto tako mogu zakljuciti da se univerzalne vrijednosti ishoduju-osvjescuju iz ljudskih odnosa koji su zapravo u osnovi emotivno regulirani pa su tako univerzalne vrijednosti izvedene iz emocija. Zivot je npr. univerzalna vrijednost jer je svakom njegov drag, a ta privrzenost vlastitom zivotu je zapravo emocija iliti iracionalno.

Zato cini se, a vec sam to rekao na temi, samo eto ti neces komentirati ostatak, da iracionalno prelazi u racionalno kroz tu univerzalnost. Naglasio sam maloproije da je bitno da se racionalnost prenosi na podlozi emocije: a to je bitno jer emocije su ono sto je u pocetku univerzalno svim ljudima a "racionalno" je ono sto se uspjesno prenese-prenosi kao razlog djelovanja na podlozi tih emocija.

Totalno ponasasnje u skladu s univerzalnim vrijednostima vidim na neki nacin kao potpuno poricanje sebe ili ega tj. iracionalnih izvora volje u sebi (emocija) tj. prepustanje kontrole sebe u korist eksternog sustava odlucivanja a koji je pak izveden iz onog univerzalnog svim takvim iracionalnim izvorima volje.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:36   #90
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ako si odlučio da ćeš razmisliti o tome koji ćeš auto kupiti, to jest da kupnja auta neće biti rezultat impulzivne odluke, to jest da ćeš nakon kupnje auta moći razumno obrazložiti razloge zašto si kupio baš taj auto, onda si automatski u području univerzalnih vrijednosti. A hoćeš li kupiti ovaj ili onaj auto, to ovisi u velikoj mjeri o tome zbog čega ti auto treba.
Ok, no ima li smisla recimo kod odabira boje automobila konzultirati se s univerzalnim vrijednostima?
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:54   #91
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Totalno ponasasnje u skladu s univerzalnim vrijednostima vidim na neki nacin kao potpuno poricanje sebe ili ega tj. iracionalnih izvora volje u sebi (emocija) tj. prepustanje kontrole sebe u korist eksternog sustava odlucivanja a koji je pak izveden iz onog univerzalnog svim takvim iracionalnim izvorima volje.
Ukratko, svaki ekstremizam je self-defeating, s čime se slažem. Ali, s druge strane, automatsko odvođenje svake premise u ekstremizam je jedan od simptoma "razumijevanja" nasuprot spekulativnom mišljenju (dijalektici). No, ovo o čemu ti govoriš je nešto što se u povijesti stalno ponavlja. Tako su se i romantici pobunili protiv "komputacijske" koncepcije razuma, odvojenog od emocija i volje. Mislim da se u biti radi o praktičnoj filozofiji, to jest o pitanju što bismo trebali raditi u životu i kako bismo to trebali raditi. Ne vjerujem da se ne mogu ponuditi racionalni razlozi za nečije djelovanje. I ne bih rekao da je to u proturječju s činjenicom da većina nas, ili nitko od nas, nije u potpunosti svjestan svih razloga vlastitog djelovanja. Kant nije dao zadovoljavajući odgovor na pitanje što bismo trebali činiti, ali je kod njega bitno nešto drugo, a to je upravo koncepcija slobode. Naime, ako je etika čisto formalna stvar, kao što jest kod Kanta, onda ja u obliku čisto racionalne volje mogu proglasiti vlastitu neovisnost od svih prirodnih, kontingentnih pokretača, od kauzalnog determinizma, itd. To je bit onoga "Ja mislim", odnosno subjekta kao takvog. Ali, u konačnici, to "ja mislim" dovodi do toga da prepoznaje sebe (mišljenje) u svemu ostalome, to jest uviđa da razum stoji u podlozi svekolike stvarnosti. Drugim riječima, i ono što se na prvi pogled čini kao iracionalno, jest u svojoj podlozi nužno racionalno, logično, shvatljivo.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 14:59   #92
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ok, no ima li smisla recimo kod odabira boje automobila konzultirati se s univerzalnim vrijednostima?
Uvijek ima smisla konzultirati se s univerzalnim vrijednostima. To je "dobro". Odnosno, što je za mene bolje: je li bijela boja uočljivija na cesti od crne pa ću se osjećati sigurnije i bolje?; ili: hoću li se bolje osjećati ako mi auto bude crn i opak kao batmobil, kao moja crna i opaka duša? Sviđa li se ova boja više meni ili mojoj ženi? Itd..."Tiny robots" postavljaju na tisuće ovakvih pitanja. Hoću li ja uzeti prvo ovakvo pitanje koje mi dođe do svijesti i učiniti ga "svojim" ili ću pričekati i saslušati više tih "glasova" kako bih došao do racionalne podloge u onoj mjeri koja je u okviru mojih mogućnosti?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:15   #93
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Uvijek ima smisla konzultirati se s univerzalnim vrijednostima. To je "dobro". Odnosno, što je za mene bolje: je li bijela boja uočljivija na cesti od crne pa ću se osjećati sigurnije i bolje?; ili: hoću li se bolje osjećati ako mi auto bude crn i opak kao batmobil, kao moja crna i opaka duša? Sviđa li se ova boja više meni ili mojoj ženi? Itd..."Tiny robots" postavljaju na tisuće ovakvih pitanja. Hoću li ja uzeti prvo ovakvo pitanje koje mi dođe do svijesti i učiniti ga "svojim" ili ću pričekati i saslušati više tih "glasova" kako bih došao do racionalne podloge u onoj mjeri koja je u okviru mojih mogućnosti?
A sta recimo ako si nekakav poduzetnik u nekoj drzavi-drustvu u kojem voznja auta odredjene klase i marke stvara odredjeni dojam koji zelis emitirati jer pomaze u poslu? (ne pricam o sebi, zapravo niti ne kupujem auto) Da li je to onda racionalno za tu osobu i kako se odnosi s univerzalnim vrijednostima?
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:24   #94
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ukratko, svaki ekstremizam je self-defeating, s čime se slažem. Ali, s druge strane, automatsko odvođenje svake premise u ekstremizam je jedan od simptoma "razumijevanja" nasuprot spekulativnom mišljenju (dijalektici).
Ja cak i nisam tvrdio da je self-defeating, nisam se uopce referirao na to koliko je to pametno ili ne, nije mi to sad previse vazno..

Ostatak posta koji si izostavio u svom odgovoru mi je zapravo bitniji ka raspravi.

Ja cu uvijek analizirati ekstreme kada se bavim tako necim, ali ne cini mi se to nasuprot dijalektici? Kako bi dijalektika funkcionirala bez da analizira krajeve opozicija da bi ih prevladala?

Quote:
No, ovo o čemu ti govoriš je nešto što se u povijesti stalno ponavlja. Tako su se i romantici pobunili protiv "komputacijske" koncepcije razuma, odvojenog od emocija i volje. Mislim da se u biti radi o praktičnoj filozofiji, to jest o pitanju što bismo trebali raditi u životu i kako bismo to trebali raditi. Ne vjerujem da se ne mogu ponuditi racionalni razlozi za nečije djelovanje.
Koji su to racionalni razlozi koji objasnjavaju djelovanje koje potice iz recimo nagona za samoodrzanjem?

Ja vidim da nagon za samoodrzanjem cini temelj univerzalne vrijednosti zivota - koja bi trebala biti nesto racionalno

Quote:
I ne bih rekao da je to u proturječju s činjenicom da većina nas, ili nitko od nas, nije u potpunosti svjestan svih razloga vlastitog djelovanja. Kant nije dao zadovoljavajući odgovor na pitanje što bismo trebali činiti, ali je kod njega bitno nešto drugo, a to je upravo koncepcija slobode. Naime, ako je etika čisto formalna stvar, kao što jest kod Kanta, onda ja u obliku čisto racionalne volje mogu proglasiti vlastitu neovisnost od svih prirodnih, kontingentnih pokretača, od kauzalnog determinizma, itd. To je bit onoga "Ja mislim", odnosno subjekta kao takvog. Ali, u konačnici, to "ja mislim" dovodi do toga da prepoznaje sebe (mišljenje) u svemu ostalome, to jest uviđa da razum stoji u podlozi svekolike stvarnosti. Drugim riječima, i ono što se na prvi pogled čini kao iracionalno, jest u svojoj podlozi nužno racionalno, logično, shvatljivo.
Meni je ta dihotomija iracionalno-racionalno zapravo na tapeti u ovoj temi. Pokusavam je analizirati, dekonstruirati itd. Vidim cak i neku vezu s onom dihotomijom individualno-kolektivno s druge teme. Univerzalne vrijednosti su zapravo neki oblik kolektivnog pa tako komunizam ispada racionalan itd.

Komunizam je zapravo drustvo koje vrednuje svacije emocije jednako. Iz toga proizlazi i da bi komunizam funkcionirao ljudi moraju biti jednako emocionalni... ako nisu, onda se iz tih razlika koje se represiraju generira antikomunisticki potisak ispod tepiha.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:28   #95
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
A sta recimo ako si nekakav poduzetnik u nekoj drzavi-drustvu u kojem voznja auta odredjene klase i marke stvara odredjeni dojam koji zelis emitirati jer pomaze u poslu? (ne pricam o sebi, zapravo niti ne kupujem auto) Da li je to onda racionalno za tu osobu i kako se odnosi s univerzalnim vrijednostima?
Pa jest racionalno "ako je sve ostalo jednako". Samo, uvijek je kvaka u ovome zadnjem - "sve ostalo". Univerzalne vrijednosti se odnose na cjelinu koja je nama praktički nedostupna. Treba uvijek postavljati šira i općenitija pitanja: je li uopće taj posao nešto dobro i vrijedno? Je li "poduzetništvo" kao takvo u skladu s univerzalnim vrijednostima? U tom kontekstu, postavljanje pitanja je li auto određene klase i marke dobar za posao, zvuči prilično ograničeno, premda, ako se zadovoljimo tim ograničenjem ili ga si sami svjesno postavimo, možemo doći do racionalnog odgovora, tj. odgovora koji će - uzevši u obzir postavljena ograničenja - biti u skladu s univerzalnim vrijednostima, koliko to može biti uzevši u obzir spomenuta ograničenja. Je li dobro dati novac prosjaku? Jesmo li time povećali ili smanjili ukupnu količinu dobra u svemiru? Nitko zapravo ne zna odogovor na to pitanje.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:37   #96
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ja cu uvijek analizirati ekstreme kada se bavim tako necim, ali ne cini mi se to nasuprot dijalektici? Kako bi dijalektika funkcionirala bez da analizira krajeve opozicija da bi ih prevladala?
Nikako. Ali mislio sam da je očito kako ekstremizam podrazumijeva prihvaćanje ekstrema i djelovanje u skladu s tim, a ne samo teorijsku analizu ekstrema.

Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Koji su to racionalni razlozi koji objasnjavaju djelovanje koje potice iz recimo nagona za samoodrzanjem?
To bi bili razlozi koji u nagonu za samoodržanjem vide racionalnu osnovu. Npr. Hegelova koncepcija života kao konkretno postojeće ideje. Po tome bi život bio nužni izraz kozmičkog Geist-a. Drugim riječima, svaka stvar teži (kao i ideja) da bude samo-identična, ograničena, vječna, neovisna, itd, itd, a sve to proizlazi iz ontoloških temelja svega postojećeg, tj. iz - logike.

Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Univerzalne vrijednosti su zapravo neki oblik kolektivnog pa tako komunizam ispada racionalan itd.
Komunizam je zapravo drustvo koje vrednuje svacije emocije jednako.
A kapitalizam svakome daje jednake mogućnosti? Stav da se djelovanje svakog čovjeka temelji na njegovom samo-interesu također ima pretenziju da bude nešto univerzalno i racionalno.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:46   #97
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Ja to shvaćam tako da ONI KOJI NE LJUBE BOGA I DRUGOGA KAO SEBE
doista ''nisu ljudi'' u smislu da NISU RAZVILI SVOJE NAJBOLJE KAPACITETE KOJE IMAJU.

6) biološki gledano i psihološki gledano oni jesu i uvijek su ljudovi,ali to ti nisi mislio kada si mi podmetnuo zaključak da oni nisu ljudi. ...

10) Time hoću reći da ako netko nije upoznao ljubav da doista nije čovjek i ne vidim što je pogrešno u tome da on nije čovjek jer nije volio niti ga je itko volio.
...

12) i ja iz toga karikaturalno zaključujem u tvom stilu - onaj koji ne voli(boga i- ili druge) i nije voljen -nije čovjek.
A čudna čovjeka. Dakle, nakon što si se uvrijedio jer ti ja navodno nešto podmećem, i nadrobio nekoliko histeričnih plahti povodom toga, nakon što si moju interpretaciju proglasio karikaturom koja sadrži više logičkih i prijateljskih grešaka, ti daješ interpretaciju svojih riječi koja je posve jednaka mojoj interpretaciji tvojih riječi. I pritom i dalje tvrdiš da nešto podmećem i da je tu nešto karikaturalno.

Jedino u čemu se tvoja interpretacija tvojih riječi razlikuje od moje interpretacije jest pitanje smatra li kršćanstvo to za bit čovjeka. Ja tvrdim da ne smatra (ti valjda i dalje stojiš pri tome da smatra). Naravno, pod "kršćanstvo" se može utrpati svašta, pa i možda neki budističko-islamski kupus, ali u našem kulturnom krugu postoji stanovita institucija koja se bavi tim pitanjima već više tisućljeća. Pa evo link: http://www.newadvent.org/cathen/09580c.htm
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 15:59   #98
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Naravno -niče nitko drugi nakon što sam ti odgovorio poslovično,opširno,informativno, duhovito i ruhom finom stila očekujem od tebe
da mom meni i našim nama odgovoriš

a) što tvoja i Sigmundova -tertium non datur- logika kaže na openhajmerove izjave o elektronu koji se ponaša tako da Aristetolovska logika ostaje neupotrebljiva i posrana

b)
što tvoja i Sigmundova ljubavnica -tertium non datur -logika kaže na Budhine izjave o tome što istina nije tj istina nije ni ovo ni ono ni ovo ni ono a istovremeno kaže da je našao istinu koja je oslobođena bilo koje hegelove i sigmundove elaboracije
==

Zanima me kako ćeš se izvući iz rupe u koju si upao i koju si sam sebi iskopao xe xe

Teško da sam tu rupičicu iskopao samom sebi, budući da si ti prilično iznebuha uveo Oppenheimera bez puno veze s dotadašnjom raspravom, tako da se više radi o tvom pokušaju da mi iskopaš neku zamku. Ali budući da ti je stalo do mog odgovora, evo može.

Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Opet ovi tvoji podmećući karikaturalni zaključci .

Odgovoriti ću ti ovako:

''Ako se u kvantnoj fizici upitamo :

Da li položaj elektrona ostane isti tokom vremena – moramo reći- NE
Ako se upitamo da li se položaj elektrona mijenja tokom vremena –moramo reći-NE
Ako se upitamo da li elektron miruje –moramo reći –NE
Ako se naposljetku upitamo da li se elektron giba moramo reći-NE
.''

Baš me zanima koje ćeš čudnovate karikaturalne podmećuće zaključke dati na ove moje 4 tvrdnje pa te molim da to učiniš prije nego što ćeš čitati dalje..

.....

.....

......

ne varaj !



......

trebaš najprije na papirić ili mentalno odgovoriti u stilu tih tvojih skokovitih PODMEĆUĆIH KARIKATURALNIH zaključaka ...
Elem, ne moramo reći ništa od toga. Čast Oppenheimerovom poznavanju kvantne mehanike, ali ima i jednako dobrih fizičara koji kažu druge stvari. Dakle, ne moramo reći.

Although quantum mechanics has held up to rigorous and thorough experimental testing, many of these experiments are open to different interpretations. There exist a number of contending schools of thought, differing over whether quantum mechanics can be understood to be deterministic, which elements of quantum mechanics can be considered "real", and other matters.https://en.wikipedia.org/wiki/Interp...ntum_mechanics

Evo tabličnog prikaza nekih od interpretacija kvantne mehanike, tek toliko da se vidi raznolikost shvaćanja različitih fizičara, od kojih neki nisu ništa lošiji od Oppeneheimera:
Dakle, postoje raznoliki načini na koje fizičari odgovaraju na ta i slična pitanja, odnosno, ne stoji da "moramo reći" proturječne stvari.

[Odgovorit ću i na tertium non datur, ne brini.]
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 16:03   #99
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Pa jest racionalno "ako je sve ostalo jednako". Samo, uvijek je kvaka u ovome zadnjem - "sve ostalo".
Upravo zato je taj koncept u praksi bekoristan, nije li?

...jer nikad ne postoji situacija u kojoj je sve drugo jednako, a na taj način se ne mogu komparirati i vrednovati sadržaji koji su međusobno u svojoj biti različiti.

Uzmi bilo koje konkretno etičko pitanje oko kojeg u društvu postoje prijepori i vidjet ćeš da od tog koncepta nema koristi...
- Sizif - is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2017., 16:09   #100
U vezi logičkog načela tertium non datur ja slijedim jednu knjigu za koju imam dobrog razloga vjerovati da je dio tvoje bogate biblioteke, a ovdje ću navesti nešto što o njoj piše jedan od vodećih hrvatskih logičara, Srećko Kovač:

Quote:
Cipra pokazuje kako klasična logička načela istovjetnosti, isključenoga srednjega i neprotuslovlja ne odgovaraju dobro metafizičkim transcendentalima. Ona su, prema Cipri, doduše primjerena bitku, nužnosti i prošlosti, ali nisu primjerena bivanju, mogućnosti i sadašnjosti, niti zazbiljnosti, stvarnosti i budućnosti.

Cipra za neisključenje trećega u sadašnjosti (bivanje) navodi kako “za bivajuće biće budućnost nije jednoznačno odrediva” (upućujući na Aristotela, De interpretatione 9), tj. kad se radi o budućim događajima, ne mora uvijek jedna od protuslovnih rečenica biti istinita. Kao primjere za samoprotuslovnu budućnost (zazbiljnost) Cipra navodi samosvijest, “mišljenje mišljenja”, “samouzrok” (causa sui), slobodu. …

U tradiciji, načelo isključenoga srednjega služi, prema Cipri, svođenju drugoga vida transcendentala na načelo istovjetnosti, a načelo neportuslovlja služi svođenju trećega vida transcendentala na načelo istovjetnosti. Stoga klasična logika s bezuvjetnim važenjem načela istovjetnosti, isključenoga srednjega i neprotuslovlja sve transcendentale svodi na bitak, nužnost i prošlost:

1. Načelo istovjetnosti, A je A (A=A), vrijedi za bitak-nužnost-prošlost.
2. Načelo isključenoga srednjega, A je B ili ne-B, isključuje bivanje, mogućnost, sadašnjost.
3. Načelo neprotuslovlja, A nije ne-A, isključuje zazbiljnost-stvarnost-budućnost.


(https://protreptikos.wordpress.com/2...izici-vremena/)
Upozorio bih na zanimljiv detalj da se pri uvođenju jedne "nearistotelovske" logike Cipra poziva upravo na Aristotela. Tako da i ovdje vrijedi nešto poput onoga što je Gadamer rekao o Platonu, naime da "Platon nije bio nikakav platonist" - tako ni Aristotel, što se tiče logike, nije bio neki aristotelovac.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:25.