'Mislim da naše sveučilište nije moguće popraviti'

[kumek]

Moment torzije kaže:

Jel te ankete uopce ikog zanimaju na faksevima u upravama? Ili se to vrati osobno profesorima pa ako su oni na to osjetljivi onda se nešto promijeni (mada se takvi u principu i ne dovedu u situaciju da mu svi stavljaju 1 ili 2 kao ocjenu njegova rada) a ako ih boli briga onda sve po starome?
Jer kod mene na faksu godinama se imaju problemi sa jedno te istim kolegijima, pišu se ankete ali sve je iz godine u godinu isto...

Da, zanimaju. Dobija ih nastavnik i dekan. Načelno služe evaluaciji nastave u smislu popravka u budućnosti. Druga je stvar da li uprave na neki način stisnu učestalo negativno ocijenjene.....
Anyway, te ankete pokazuju da nastava i nastavnici nisu toliko loši kako neki ovdje pišu.

[red_shrike]

kumek kaže:

Ne bih se složio u potpunosti. Studentske anonimne ankete to ne pokazuju.

Ankete su test popularnosti i zabavnosti, a ne kvalitete. Kvaliteta se vidi drugim mjerilima.

[kumek]

red_shrike kaže:

Ankete su test popularnosti i zabavnosti, a ne kvalitete. Kvaliteta se vidi drugim mjerilima.

Neće biti, prilično su ozbiljne i ispunjavaju se svake godine.....druga stvar je što se rezultati ne uklapaju u tvoje predrasude...ali to smo već naučili na drugim threadovima.

[red_shrike]

Jes, međunarodne liste su zapravo moje predrasude

[kumek]

red_shrike kaže:

Jes, međunarodne liste su zapravo moje predrasude

Međunarodne liste ne uzimaju u obzir nastavu....mi ovdje pričamo o nastavi i ocjenjivanju nastave.

[random101]

da te ankete se bas jako uzimaju u obzir daj me ne prcaj u mozak

na mom faksu imas jednog kaj uletava godinama studenticama, ne zna kak spada gradivo, a profesor je, e sad naravno ti njemu nista nemos, svi ga popljuju ofc u anketi, no i dalje je tu gdje je vise godina kasnije, a bilo je slucajeva kad bi neki dosli na nastavu i sprdali se sa tim anketama i prakticki studentima u facu rekli da si puse onu stvar, daj nemoj me klat

inace te glupe ankete sam prestao vrlo brzo rjesavati, sad su ih cak i ogranicili tak da nemos vise prakticki ni kritizirati profesora, gubitak vremena i zivaca

[kumek]

random101 kaže:

da te ankete se bas jako uzimaju u obzir daj me ne prcaj u mozak

na mom faksu imas jednog kaj uletava godinama studenticama, ne zna kak spada gradivo, a profesor je, e sad naravno ti njemu nista nemos, svi ga popljuju ofc u anketi, no i dalje je tu gdje je vise godina kasnije, a bilo je slucajeva kad bi neki dosli na nastavu i sprdali se sa tim anketama i prakticki studentima u facu rekli da si puse onu stvar, daj nemoj me klat

inace te glupe ankete sam prestao vrlo brzo rjesavati, sad su ih cak i ogranicili tak da nemos vise prakticki ni kritizirati profesora, gubitak vremena i zivaca

Nisi shvatio poantu. Nije u ovom trenutku (za raspravu) bitno što se događa temeljem nalaza anketa. Bitno je što u njima piše a ne piše da je loša nastava kao što se to vrti kroz thread. Ne znam kakvu si točno ti anketu ispunjavao ali ja imam pristup anketama i pitanjima kao i proceduri anketiranja i tu nema NIKAKVIH sprdanja,. Anketu NE provodi predmetni nastavnik, Ne smije čak niti biti u predavaoni kad se ona provodi. Kod nas je ta procedura prilično ozbiljna.

[random101]

kumek kaže:

Nisi shvatio poantu. Nije u ovom trenutku (za raspravu) bitno što se događa temeljem nalaza anketa. Bitno je što u njima piše a ne piše da je loša nastava kao što se to vrti kroz thread. Ne znam kakvu si točno ti anketu ispunjavao ali ja imam pristup anketama i pitanjima kao i proceduri anketiranja i tu nema NIKAKVIH sprdanja,. Anketu NE provodi predmetni nastavnik, Ne smije čak niti biti u predavaoni kad se ona provodi. Kod nas je ta procedura prilično ozbiljna.

kod nas ide sve online nema doticaja postupak sa ljudima i mozes sve anonimno napisat kaj mislis, tj. mogao si bilo kaj napisati vezano za nastavu, nastavnika i sve oko predmeta, ima i sprdanja i konstruktivnih kritika kao i zestokog pljuvanja koje je nekad opravdano nekad ne, no poanta je da iz mog iskustva ljudi itekako pisu da je losa nastava ako je nastava losa, ali nikad se nista nije na temelju tih anketa promjenilo, bar ne prave promjene mozda samo one kozmeticke

[C. F. Gauss]

Prof. Gordan Lauc kaže:

A među njima je nažalost i puno onih koji su bili jako loši studenti a primljeni su samo zato što se u tom trenutku nitko bolji nije javio na natječaj (razne nepotizme, veze i sl da i ne spominjem). Mnogi od njih su bili i jako loši doktorandi, te su sada i loši profesori.

Jel to istina ili on tu pretjeruje? I sto on podrazumjeva sa "jako losi doktorandi"? Kod nas (na mojem faksu u Njemackoj) bi to bio netko, ko bez pomoci sa strane nije imao ideje, koje bi pretvorio u nesto i publicirao. Netko koga profesori na obrani pustaju iako je imao samo jednu publikaciju u class B casopisu ili na dvije lose, nepoznate konferencije - iz milosti ili posto im je zao jer je vec proveo 5 ili 7 godina na faksu. Ali rijetko je da tako nekoga puste, moramo imati barem neki minimum publikacija (kvalitativno a nazalost i kvantitativno) da bi mogli u obranu.

Barem na mom faksu i na par drugima (Njemacka, Nizozemska, U.S.) koje znam, gdje znam profesore i suradnike (osobno a znam i njihove publikacije) posto sam sa ljudima od tamo prije radio, tamo drzao neko predavanje ili jednostavno ih pratim posto rade na istom podrucju, ovako nesto je nezamislivo. Naravno i kod nas se pojavi los doktorand (hrpa njih), ali je absolutno nemoguce da zavrsi kao profesor na univerzitetu. Sigurno se i na zapadu tu i tam dogodi, ali na mom faksu ili drugima sa kojima sam upoznat je nezamislivo. Evo ovaj zadnji kolega kojeg dobro znam i za koga smo mislili da nece nikada dobiti profesuru (posto su uvijek zvali nekog jos boljeg sa velikog instituta kao Max-Planck, Fraunhofer, Leibniz ili Helmholtz) je na kraju ipak uspio i dobio profesuru - nakon 15 godina znanstvenog rada, preko 100 publikacija (vecinski u dobrim casopisima/ dobrim konferencijama) a radi se o manje poznatom njemackom univerzitetu u gradu koji nije niti u najvecih 100 u Njemackoj (u Hrvatskoj bi bio 5. po velicini).

Neznam, da na jednom od najvaznijih univerziteta zemlje ili na cak najvaznijim los doktorand na kraju zavrsi kao profesor - pa to je smrt svakom napretku modernog drustva. To mi zvuci ko neki postapokalipticni scenarij gdje nakon atomskog rata, u kojem je poginulo 99% intelektualne elite, nekako probamo poceti od nule. Cudi me posto od apsolvenata hrvatskih univerziteta cujem i citam samo dobro a imam i osobno dobro iskustvo (cak bi rekao da bi neki elitni hrvatski faksovi i na zapadu rangirali visoko).

Jel to stanje u hrvatskom akademskom svijetu ili on tu ipak prica o absolutnoj iznimci, ili pretjeruje?

[ivh8]

kumek kaže:

....
Ovo su samo netočnosti na koje sam reagirao, slažem se s tobom da je potrebna junačka promjena na sveučilištu..na žalost ništa od toga. Da se to desi moraš imati voljnu upravu sveučilišta i još važnije voljnu državnu administraciju. Bojim se ne za našeg života.

Svaka institucija ima pravnu osobnost pa neka te institucije (u koje valjda ubrajaš svoju) onda kažu da ne žele biti dio takvog sveučilišta. to bi sigurno odjeknulo u javnosti kao bomba.
a bilo je u zdanje vrijeme nekoliko rektora s tih "boljih" institucija, pa ništa.

Zagrebačko sveučilište je onakvo kakvim ga žele fakulteti, tj fakultetska vijeća. imate autonomiju pričat šta hoćete, ali ipak šutite.
I potpno je očekivano da šutite kad s docentskom pozicijom dobivate de facto tenure. Time volja za bilo kakvu promjenu radpidno pada.
A ako i kao pojedinac želiš nešto promijeniti, neugodno ti je ići protiv onih koji su ti omogućili poziciju.
Cijeli sustav napredovanja je tako organiziran da za svaki korak trebaš nekakvu suglasnost ljudi oko sebe i stalno ti se daje na znanje da za svaki uspjeh moraš nekome iz svoje okoline biti zahvalan, a ne da napreduješ zahvaljujući vlastitim sposobnostima.

Funkcionirate kao komunističke tvornice. Nije ni čudno da su sad počeli slaviti oktobarsku revoluciju. Jednino je čudno je da ju slave samo ovi progresivci na filozofskom. Trebali ste se svi uključiti.

Hoću reći, ne možeš svaljivati odgovornost na nekog tamo Borasa.

[ivh8]

kumek kaže:

Uglavnom netočnosti u postu ali evo:

1. Googlaj tenure position.
2. Imaju autonomiju ali pravila o zapošljavanju vrijede iz općeg zakona i nemaju nikakve veze s autonomijom sveučilišta. U svakom natječaju su jasno propisani uvjeti, dapače jasnije nego bilo gdje drugdje i poništavaju se jednako kao i svugdje drugdje.
...

hvataš se za detalje koje je kolega forumaš neprecizno formulirao. pa se stječe dojam da ipak uza svu kritiku pokušavaš braniti sumanuti sustav koji je neobranjiv.
zato evo:
1. tenure je u americi iznimka, a ne pravilo jer njihova sveučilišta ne vode pijani milijarderi za razliku od hrvatske gdje postoji samo uhljebljenje ili ništa. Reizbor je smiješan i ne mijenja ništa na stvari.

2. da... npr uvjet je da ti kolega urednik objavi članak u fakultetskom časopisu. mislio sam da smo tu problematiku apsolvirali, ali mogu ja opet iz početka....
priču o javnim natječajima možeš prodavati onda kad prvi put na natječaju netko tko nije iz klana pobijedi domaćeg igrača.
Osnovni mehanizam stvaranja sveučilišnih klanova je zapošljavanje vlastith doktoranada. To je opće poznato u svijetu i zato je ili zabranjeno ili je strogo regulirano ili se smatra sramotom na svakom sveučilištu koje drži do sebe. Ovdje je to normalno ko vodu pit.

[ivh8]

C. F. Gauss kaže:

Jel to istina ili on tu pretjeruje? I sto on podrazumjeva sa "jako losi doktorandi"? Kod nas (na mojem faksu u Njemackoj) bi to bio netko, ko bez pomoci sa strane nije imao ideje, koje bi pretvorio u nesto i publicirao. Netko koga profesori na obrani pustaju iako je imao samo jednu publikaciju u class B casopisu ili na dvije lose, nepoznate konferencije - iz milosti ili posto im je zao jer je vec proveo 5 ili 7 godina na faksu. Ali rijetko je da tako nekoga puste, moramo imati barem neki minimum publikacija (kvalitativno a nazalost i kvantitativno) da bi mogli u obranu.

Barem na mom faksu i na par drugima (Njemacka, Nizozemska, U.S.) koje znam, gdje znam profesore i suradnike (osobno a znam i njihove publikacije) posto sam sa ljudima od tamo prije radio, tamo drzao neko predavanje ili jednostavno ih pratim posto rade na istom podrucju, ovako nesto je nezamislivo. Naravno i kod nas se pojavi los doktorand (hrpa njih), ali je absolutno nemoguce da zavrsi kao profesor na univerzitetu. Sigurno se i na zapadu tu i tam dogodi, ali na mom faksu ili drugima sa kojima sam upoznat je nezamislivo. Evo ovaj zadnji kolega kojeg dobro znam i za koga smo mislili da nece nikada dobiti profesuru (posto su uvijek zvali nekog jos boljeg sa velikog instituta kao Max-Planck, Fraunhofer, Leibniz ili Helmholtz) je na kraju ipak uspio i dobio profesuru - nakon 15 godina znanstvenog rada, preko 100 publikacija (vecinski u dobrim casopisima/ dobrim konferencijama) a radi se o manje poznatom njemackom univerzitetu u gradu koji nije niti u najvecih 100 u Njemackoj (u Hrvatskoj bi bio 5. po velicini).

Neznam, da na jednom od najvaznijih univerziteta zemlje ili na cak najvaznijim los doktorand na kraju zavrsi kao profesor - pa to je smrt svakom napretku modernog drustva. To mi zvuci ko neki postapokalipticni scenarij gdje nakon atomskog rata, u kojem je poginulo 99% intelektualne elite, nekako probamo poceti od nule. Cudi me posto od apsolvenata hrvatskih univerziteta cujem i citam samo dobro a imam i osobno dobro iskustvo (cak bi rekao da bi neki elitni hrvatski faksovi i na zapadu rangirali visoko).

Jel to stanje u hrvatskom akademskom svijetu ili on tu ipak prica o absolutnoj iznimci, ili pretjeruje?

Pa oni o kojima čitaš u novinama su dobri. To je uvijek tako. Ja sam čitao radove kod kojih sam morao trljati oči da se uvjerim da ljudi misle ozbiljno to što pišu.

za većinu ovih koji su sada profesori bio je uvjet za doktorat objavljivanje rada u časopisu s "međunarodnom recenzijom" ili čak samo konferencija... npr. u međunarodnom komšiluku ...
Formalni uvjeti su smiješni - bili i ostali. S razlogom.

Ali, uopće se ne radi o tome da su svi loši.
Statistike pokazuju da je prosjek loš. Ako se stalno otvaraju novi studiji, smjerovi i sveučilišta iako hrvatska ima veći udio vss građana od njemačke i proizvodi ih još brže od njemačke, onda to ne sluti na dobro
Ako je tipična karijera hrvatskog znanstvenika diploma-doktorat-profesura-penzija sve na istoj katedri, s kratkom ekskurzijom na drugo sveučilište u trajanju od par mjeseci između doktorata i profesure, onda to isto ne sluti na dobro.

ako medijska mašinerija slavi ridikulozni rast broja vss "stručnjaka" i doktora znanosti, ako su ministri znanosti i još barem 10% saborskih zastupnika profesori, onda tu postoji sistemski problem. da ne kažem zavjera.

[kumek]

random101 kaže:

kod nas ide sve online nema doticaja postupak sa ljudima i mozes sve anonimno napisat kaj mislis, tj. mogao si bilo kaj napisati vezano za nastavu, nastavnika i sve oko predmeta, ima i sprdanja i konstruktivnih kritika kao i zestokog pljuvanja koje je nekad opravdano nekad ne, no poanta je da iz mog iskustva ljudi itekako pisu da je losa nastava ako je nastava losa, ali nikad se nista nije na temelju tih anketa promjenilo, bar ne prave promjene mozda samo one kozmeticke

Kod nas ne...nismo toliko napredni...dobri stari papir....al se barem ne boje da nije anonimno.
S drugim dijelom se slažem...to je navjiše do čelnika ustanove a oni se u pravilu ne bi hteli zamerati....doduše dio ljudi fakat popravi ono kaj mu spočitnu ali oni najgori u pravilu NIKAD.

[kumek]

ivh8 kaže:

hvataš se za detalje koje je kolega forumaš neprecizno formulirao. pa se stječe dojam da ipak uza svu kritiku pokušavaš braniti sumanuti sustav koji je neobranjiv.
zato evo:
1. tenure je u americi iznimka, a ne pravilo jer njihova sveučilišta ne vode pijani milijarderi za razliku od hrvatske gdje postoji samo uhljebljenje ili ništa. Reizbor je smiješan i ne mijenja ništa na stvari.

2. da... npr uvjet je da ti kolega urednik objavi članak u fakultetskom časopisu. mislio sam da smo tu problematiku apsolvirali, ali mogu ja opet iz početka....
priču o javnim natječajima možeš prodavati onda kad prvi put na natječaju netko tko nije iz klana pobijedi domaćeg igrača.
Osnovni mehanizam stvaranja sveučilišnih klanova je zapošljavanje vlastith doktoranada. To je opće poznato u svijetu i zato je ili zabranjeno ili je strogo regulirano ili se smatra sramotom na svakom sveučilištu koje drži do sebe. Ovdje je to normalno ko vodu pit.

1. potpuno netočno, dapače imaju permanent još od izvanrednog profesora (nakon tenure tracka) za razliku od nas koji formalno imamo tek od reizbora u redovitog. .....znam znam...formalno. Nijemci imaju permanent već kao mislim c2 otprilike rang izvanrednog, mađari od docenta....doduše oni imaju 4 koraka. Mi smo formalno-pravno daleko stroži ali u realnosti....

2. sve pet.....točno.... ali i dalje je natječaj formalno-pravno čist....
Inače samo da dodam to zapravo nije tako čudno jer mi imamo JAKO MALO doktoranada...i nije potpuno korektno usporediti male zemlje i velike.

Ja bih to ovako:
1. Skidanje doktoranada sa plaće a uvođenje stipendije koja pokriva i školarinu (nema radnog staža, ostaju studenti..uostalom tako se i zovu). Obaveza izvođenja nastave (u zamjenu za školarinu) odnosi se na SVE i one na univerzi i one na institutima. Na taj način možeš zaposliti daleko više doktoranada i onda kad biraš imaš veći izbor. Ukoliko ne žele raditi nastavu plaćaju školarinu i to njezinu REALNU cijenu.
2. Nema pozicije bez postdoktorata od minimum 9 mjeseci, od toga minimum 6 u komadu i to u stranoj zemlji koja ima jači znanstveni rejting. Zemlje tipa bih, srbija ili makedonija naravno nisu uključene....
3. Uvesti tenure track pozicije i posebne grantove za to.

[red_shrike]

doktorat bez staža? pa sakoliko bi onda godina staža ušao u mirovinu? 20 i kusur? Tko normalan bi to radio?

[Serengeti]

Dobro, cijenjeni kolega Kumek nije odgovorio već je počeo piskarati o terminologiji. Tko može odogvoriti na pitanje: Ima li neka državna firma/institucija/sektor gdje netko tko je ušao u sustav svoje radno mijesto drži desetljećima kao što je to s akad. sustavom gdje su ove stvari potpuno normalne? Možda ima, ali ti barem moraju mjenjati stranke i biti vrlo snalažljivi kako se mjenjaju vlasti SDP/HDZ...

I još jedna pogodnost akademskog sustava, uz svo ono nabrojeno. Profesori na fakultetima/veleučilištima ne moraju ići u mirovinu s 65 godina kao što to moraju recimo doktori, liječnici, zdravstveni djelatnici i drugi zaposlenici državnog odnosno javnog sektora. Nije mi pretjerano žao, ako govorimo o drž upravi koja je ionako nagomilana i nekim državnim firmama tipa Šume ili Autoceste. ALi svi ćemo se složiti da su zdrav djelatnici kudikamo korisniji nego neki 60+ babci koji eto rade visoku znanost. Naravno da je jedan pedijatar ili kardiolog od recimo 65 godina puno korisniji za ovo društvo. Zapravo njegovo akumulirano iskustvo je, a većina ima znanje sa silnim godinama rada, je tim više korisno da ga prenese mlađim liječnicima u općim bolnicama ili praksama.
Pa imamo te babce, usudit ću se s pravom rabiti taj termin, koji do 68 ili 71 godine šetkuraju se hodnicima fakulteta.

ispada stvarno da se taj akademsko lobij sredio samo takve uvjete. I još mi je fascinantnije da je tako ispod radara ostao...

[red_shrike]

Serengeti kaže:

I još mi je fascinantnije da je tako ispod radara ostao...

Nije, samo čim se to povuče oni skaču na sve 4 i počnu režati o tome da si protiv znanosti, znanja, obrazovanja, itd itd.

[Serengeti]

Ma problem je što bi se ta sredstva za visoku znanost istraživanje, razvoj trebala dijeliti više kompanijama koje imaju svoj research- develoment (RD). Na kraju tako je u njemačkoj. Ondje velike tehnološke kompanije, automobilska industrija, siemens, bosch dobivaju svoj dio kolača od fondova za znanost. I tu se prije svega radi o konkretnim, primjenjivim rješenjima. SIgurno puno više primjenjivijim nego kad radi ekipa salonskih docenata ili profesora koja nema niti dana radnog staža izvan katedre.

problem je što je naša industrija naravno puno slabija od njemačke ili američke. Imamo tek nekoliko kompanija koje imaju svoje razvojne odjele Končar, Pliva i još nekolicina. Po meni bi nositelji znanstvenih projekata trebale biti te kompanije. Recimo da se Končarov institut dikretno natječe s fakultetima oko dobivanja novca od strane hrvatske zaklade za zanost -HZZ i europkskh fondova. ne bih onemogućio FSBu, FERu i drugim fakultetima da oni ne participiraju. Ali sada imamo monopol. Da se znanstveni projekti oslanjaju na profesorske timove (bez ozira radi li se o domaćim ili inozemnim timovima)
Zašto se recimo neka organizacija/kompanija/privatni institut ne bi mogao natjecati za sredstva kao što se to natječe neki fakultet? Očito da to dokazuje postojane snažnog monopola koji onemogućava svim potencijalnim sudionicima jednaki tretman?


E sad, mnogi će zamjeriti što bi se tada previše unijela komercijalizacija. Slažem se s jednim aspektom toga. Ali sama komercijalizacija i liberalizacija u suštini ne bi puno naštetila znanosti. Čitav naš kapitalistički sustav se zasniva na liberalizaciji jer ona podiže na kraju kvalitetu barem ja tako mislim. Recimo vjerojatno većina će se zalagati za liberalizaciju taxi usluge, a ne da šahist s radio taxi tablama naplati vožnju pet puta skuplje. I svi će pozraviti liberalizaciju. slično vrijedi za raspodjelu velike količine novaca namjenjene za tu znanost.

Ne zalažem se da se apsolutno znan istraživanje fakulteta ugase (ponajviše kako društvena područja ne bi bila zakinuta jer očito oni nemaju nikakve veze s industrijom). Ali sada je činjenica da oni imaju isključivi monopol. A njihova suradnja sa industrijom jednostavno šteka, niti velika većina prof. s tehničkih faxeva uopće ima želju i volju za jačim sponama sa industrijom i nečim konkretnim. Moja iskustva nažaost to potvrđuju.

[Serengeti]

Ako tupimo mantru da su zanstvena istraživanja nužna za razvoj hrvatskog gospodarstva -- onda je bitno da se potiče ovaj model koji sam iznio. Da se više uključe i zainteresiraju firme (iz svih domena industrije od kemijske, do automatike). Mislim, jedino tako zanost može imati pozitivni efekt na gospodarstvo. Inače neki apstraktan zanstveni rad, objavljen na konferenciji, domaćoj, stranoj nema baš nekog upliva. A da ne govorim o društvenim područjima. I što nama znali znan rad. doc. dr. sc. Marije Selak (Peti dan) i njezino laprdanje o bioetici, mada je sama rekla da nema svoj stav o bitnim bioetičkim temam tipa eutanazija ili pobočaj...

[kumek]

Serengeti kaže:

Dobro, cijenjeni kolega Kumek nije odgovorio već je počeo piskarati o terminologiji. Tko može odogvoriti na pitanje: Ima li neka državna firma/institucija/sektor gdje netko tko je ušao u sustav svoje radno mijesto drži desetljećima kao što je to s akad. sustavom gdje su ove stvari potpuno normalne? Možda ima, ali ti barem moraju mjenjati stranke i biti vrlo snalažljivi kako se mjenjaju vlasti SDP/HDZ...

I još jedna pogodnost akademskog sustava, uz svo ono nabrojeno. Profesori na fakultetima/veleučilištima ne moraju ići u mirovinu s 65 godina kao što to moraju recimo doktori, liječnici, zdravstveni djelatnici i drugi zaposlenici državnog odnosno javnog sektora. Nije mi pretjerano žao, ako govorimo o drž upravi koja je ionako nagomilana i nekim državnim firmama tipa Šume ili Autoceste. ALi svi ćemo se složiti da su zdrav djelatnici kudikamo korisniji nego neki 60+ babci koji eto rade visoku znanost. Naravno da je jedan pedijatar ili kardiolog od recimo 65 godina puno korisniji za ovo društvo. Zapravo njegovo akumulirano iskustvo je, a većina ima znanje sa silnim godinama rada, je tim više korisno da ga prenese mlađim liječnicima u općim bolnicama ili praksama.
Pa imamo te babce, usudit ću se s pravom rabiti taj termin, koji do 68 ili 71 godine šetkuraju se hodnicima fakulteta.

ispada stvarno da se taj akademsko lobij sredio samo takve uvjete. I još mi je fascinantnije da je tako ispod radara ostao...

Točno sam ti odgovorio samo ne prihvaćaš odgovor. Smisao slobode u znanstvenom istraživanju na sveučilištu i jest u sigurnosti. Dakle točno sam ti naveo koje zemlje imaju i kako, što je tenure track, što je c2 u njemačkoj isto kao i situacija u mađarskoj. Dakle da ti rezimiram. Da, sve te zemlje (a i sve druge) imaju permanentne ugovore za nastavnike isto kao i mi s time da ga mi formalno-pravno dobijamo puno kasnije od njih. Nema razlike u tome kod nas i vani. Žao mi je što ti se ne sviđa odgovor ali za razliku od tebe ja poznajem sustav i ovdje a i vani. Nisam bez veze spomenuo mađarsku, njemačku i jameriku. Tako je i drugdje. Nije sveučilište tvornica ili prodaja čavala...koliko god to možda ponekad vrijedi. Ako nemaš pojma o sustavu (a nemaš) onda barem prvo čitaj. To kaj se tebi nešto čini ne znači ništa.
Time što se kod nas beskorisni šetaju do dugih godina nije smisao produženja nego našeg nakaradnog sustava kome se sve produžava ugovor ali to ne znači da takvo nešto treba ukinuti. Kolega na sveučilištu Duke je upravo navršio 71...i hvala na pitanju i dalje radi. U americi na sveučilištu je mirovina sa 65 pravo a ne obaveza..... Kod nas ljudi sa 65 MORAJU u mirovinu osim iznimno (kako i treba biti jedino veliki dio ovih kod nas koji ostaju dulje ne bi uopće trebali ostati ali to je drugi par rukava), ali i dalje je mirovina obaveza. Primjerice kod mene na instituciji nema nitko tko je ostao nakon 65.