Prijevremena otplata kredita - NOVI ZAKON

[FileExplorer]

FileExplorer kaže:

Kazem, ne valja ti izracun jer si totalno zanemario faktor vremena i usporedjujes scenarij sa 10.000 EUR na raspolaganju prije 5 godina i ono da svake godine/mjeec imas nesto novca kojima uplacujes anuitete. Kruske i jabuke. Molio bih te da se koncentriras na scenarij a 10.000 na raspolaganju u odredjenom trenutku (bilokojem) prije kraja kredita.

Odnosno da se drugacije izrazim, ti bi mogao i napravit prijevremenu otplatu kredita te novac kojim si do sada placao anuitete koristit uplacivat u orocenu stednju i gledat koliko ces na kamatama zaradit. U svojem izracunu si zaboravio citavu jednu dimenziju i zato ti racun ne valja.

Najlakse ti je racunat preko rentne isplate depozita (isplata kamata svaki mejsec) i usporedit jel kamate na depozit pokrivaju kamate za kredit.

[drT]

Toxy kaže:

Pa kao što je kolega gore napisao imao si prethodno stambeni kredit koji si otplaćivao godinama i umrla ti baba i došao si do 10,000 Eur i razmišljaš da li da zatvoriš kredit ili što ti je činiti...



Znači kredit otplaćuješ normalno u anuitetima - kamata + glavnica... i normalno da ne smanjuješ oročeni depozit zašto bi...



Ma stvarno mi se više neda...

Evo da se ne bi više zamarali u prilogu je primjer izračuna za kredit od EUR 100.000 na 30g po godinama. Anuitet je EUR 6,505 svih 30g dok se omjer kamata i glavnice mijenja.

Na kraju 25g ostalo ti je za otplatiti EUR 28,164 i recimo da baš taj iznos imaš i misliš se da li zatvoriti krediti ili ne.

Znači varijanta 1) Uplaćuješ EUR 28,164 banci i kraj priče

Varijanta 2) Nastavljaš plaćati kredit i to još 5 godina puta EUR 6,505 znači ukupno moraš banci upatiti još EUR 32,526. Od toga EUR 28,164 glavnice (naravno) i EUR 4,326 kamate.

E sad lijepo proučite excel pa da vidim kako bi vi to izveli da uložite u depozit tih EUR 28,164 i nastavite plaćati UKUPAN iznos anuiteta od EUR 6,505 godišnje bez da od tog depozita skidate iznos glavnice svake godine?

http://www.2shared.com/document/q2kVMisj/raunica.html

Vaš izračun pretpostavlja da uložite EUR 28,164 u depozit i da će te kamate od depozita pokriti kamate na ostatak kredita je valjan, ali zaboravivši glavnicu prestaje usporedba jedan za jedan, jer po toj računici morate sa strane imati još i iznos glavnice za kompletan anuitet po kreditu.

[FileExplorer]

drT kaže:

Evo da se ne bi više zamarali u prilogu je primjer izračuna za kredit od EUR 100.000 na 30g po godinama. Anuitet je EUR 6,505 svih 30g dok se omjer kamata i glavnice mijenja.

Na kraju 25g ostalo ti je za otplatiti EUR 28,164 i recimo da baš taj iznos imaš i misliš se da li zatvoriti krediti ili ne.

Znači varijanta 1) Uplaćuješ EUR 28,164 banci i kraj priče

Varijanta 2) Nastavljaš plaćati kredit i to još 5 godina puta EUR 6,505 znači ukupno moraš banci upatiti još EUR 32,526. Od toga EUR 28,164 glavnice (naravno) i EUR 4,326 kamate.

Nisam ulazio dublje u ovo sto si napisao, ali Toxy je u svoje scenarije zaboravio uvrstit i mjesecan prihod koji je na raspolaganju. Ako govorimo o scenariju u kojem se citav ostatak stavlja na depozit, jasno je da se anuiteti moraju pokrivat ili depozitom ili mora postojat jos neki "mjesecni" prihod. Potrebno je dakle u oba dva scenarija ukljucit i taj mejsecni prihod i onda stvar postaje puno jasnija. Toxy je zaboravio u izracun s placanjem anuiteta uracunat oportunitetni dobitak koji bi nastao jer placu ne mozes stavljat na stednju te zaradjivat kamate nego ti placa odlazi na podmirivanje anuiteta.

Potrebno je dakle uz tih 10.000 EURa o kojima govorimo na T-5 godina u obzir uzet i onaj novac koji bi otisao na podmirivanje anuiteta, odnosno u stednju a koji dolazi mjesecno. Nadam se da je jasno da taj dodatni prihod mora postojat jer u provitnom ovo sa depozitom pada vec na na prvom mjesecu buduci kamata na depozit ne pokriva kamatu na kredit, glavnica kredita samo raste, u sljedecm mejsecu ce rast neotplacene glavnice biti jos jaci.

U slucaju prijevremen otplate, dakle da se svih 10.000 iskoristi za podmirivanje kredita, potrebno je u obzir uzet mjesecni prihod/placu koji vise ne ide za kredit nego ide na depozit. Tek kad se zbroji i jedno i drugo dobije se konacni izracun, a izracun ne moze ni teoretski bit na srtani stavljanja 10.000 kao depozit.

Tako da i u ovom tvojem slucaju - ne, nije kraj price jer nigdej ne spominjes sto je sa onim prihodom koji bi otisao na otplacivanje anuiteta? On nije nestao nego ti je sad na raspolaganju za stednju.

[juanito]

Fascinantno koja rasprava oko ničega.
Stvar je trivijalna. Duguješ po kamati od 6%. I onda dobiješ dovoljno love da se riješiš duga, ali odlučiš da je isplativije i dalje banci plaćati 6%, i dati im svoj višak love po kamati od 4%.
Laka zarada. Samo za koga?

[drT]

FileExplorer kaže:

Nisam ulazio dublje u ovo sto si napisao, ali Toxy je u svoje scenarije zaboravio uvrstit i mjesecan prihod koji je na raspolaganju. Ako govorimo o scenariju u kojem se citav ostatak stavlja na depozit, jasno je da se anuiteti moraju pokrivat ili depozitom ili mora postojat jos neki "mjesecni" prihod. Potrebno je dakle u oba dva scenarija ukljucit i taj mejsecni prihod i onda stvar postaje puno jasnija. Toxy je zaboravio u izracun s placanjem anuiteta uracunat oportunitetni dobitak koji bi nastao jer placu ne mozes stavljat na stednju te zaradjivat kamate nego ti placa odlazi na podmirivanje anuiteta.

Potrebno je dakle uz tih 10.000 EURa o kojima govorimo na T-5 godina u obzir uzet i onaj novac koji bi otisao na podmirivanje anuiteta, odnosno u stednju a koji dolazi mjesecno. Nadam se da je jasno da taj dodatni prihod mora postojat jer u provitnom ovo sa depozitom pada vec na na prvom mjesecu buduci kamata na depozit ne pokriva kamatu na kredit, glavnica kredita samo raste, u sljedecm mejsecu ce rast neotplacene glavnice biti jos jaci.

U slucaju prijevremen otplate, dakle da se svih 10.000 iskoristi za podmirivanje kredita, potrebno je u obzir uzet mjesecni prihod/placu koji vise ne ide za kredit nego ide na depozit. Tek kad se zbroji i jedno i drugo dobije se konacni izracun, a izracun ne moze ni teoretski bit na srtani stavljanja 10.000 kao depozit.

Tako da i u ovom tvojem slucaju - ne, nije kraj price jer nigdej ne spominjes sto je sa onim prihodom koji bi otisao na otplacivanje anuiteta? On nije nestao nego ti je sad na raspolaganju za stednju.

Naravno, ali to samo još više ide u prilog da je varijanta 1 s vraćanjem kredita isplativija, čak i ako se izbaci "oslobođeni" anuitet koji se može oročiti. Znači, moj je worst-case scenario.

@juanito
Slažem se, stvar je prosta ko pasulj

[FileExplorer]

juanito kaže:

Fascinantno koja rasprava oko ničega.
Stvar je trivijalna. Duguješ po kamati od 6%. I onda dobiješ dovoljno love da se riješiš duga, ali odlučiš da je isplativije i dalje banci plaćati 6%, i dati im svoj višak love po kamati od 4%.
Laka zarada. Samo za koga?

I ja se pitam kako to da ima ljudi koji to ne razumiju. Mozda nije ni cudo da su banke uvaljivale toliko kredita kad ljudi nisu znali vidjet ove osnovne stvari vezane za kamatu i racunjanje isplativosti.
Ljudi izgleda jos uvijek vjeruju da su krediti toliko jeftini da se cak isplati drzat lovu na depozitu te "zaradit".

[rinako22]

FileExplorer kaže:

I ja se pitam kako to da ima ljudi koji to ne razumiju. Mozda nije ni cudo da su banke uvaljivale toliko kredita kad ljudi nisu znali vidjet ove osnovne stvari vezane za kamatu i racunjanje isplativosti.
Ljudi izgleda jos uvijek vjeruju da su krediti toliko jeftini da se cak isplati drzat lovu na depozitu te "zaradit".

EVO RECIMO citat sa web stranice: pametna kuna
dakle: " Prijevremeno zatvaranje kredita?

Uvijek možete zatvoriti (vratiti) dio ili cijeli kredit. Banke će vam to obično naplatiti oko 2-3% od iznosa kojeg zatvarate. Znači ako želite vratiti 10.000 EUR-a koje ste uštedjeli i tako smanjiti glavnicu kredita to će vas koštati 200-300 EUR-a. Smanjenje glavnice ima smisla na početku dok je kamata koja se plaća visoka, ali s vremenom ima sve manje i manje smisla. Puno je bolje taj novac negdje investirati. Naravno ukoliko ste osoba koja jednostavno mrzi biti dužna i ne osjeća se dobro s dugovima zatvorite ih što prije."

dakle iz navedenog je vidljivo da se kredit isplati zatvarati na početku dok je kamat visoka !!...a kasnije i ne baš !
dakle da kamata se uvjek plaća bez obzira koja je rata , ali nije uvjek isti iznos te kamate pa se u nekj točci više isplati ne zatvarati kredit !

[FileExplorer]

rinako22 kaže:

EVO RECIMO citat sa web stranice: pametna kuna
dakle: " Prijevremeno zatvaranje kredita?

Uvijek možete zatvoriti (vratiti) dio ili cijeli kredit. Banke ce vam to obicno naplatiti oko 2-3% od iznosa kojeg zatvarate. Znaci ako želite vratiti 10.000 EUR-a koje ste uštedjeli i tako smanjiti glavnicu kredita to ce vas koštati 200-300 EUR-a. Smanjenje glavnice ima smisla na pocetku dok je kamata koja se placa visoka, ali s vremenom ima sve manje i manje smisla. Puno je bolje taj novac negdje investirati. Naravno ukoliko ste osoba koja jednostavno mrzi biti dužna i ne osjeca se dobro s dugovima zatvorite ih što prije."

dakle iz navedenog je vidljivo da se kredit isplati zatvarati na pocetku dok je kamat visoka !!...a kasnije i ne baš !

Ajme sto si ti tvrdoglav covjece.
Jesmo li ti na nekoliko stranica objasnili isplativost, a ti googlas okolo po internetu trazis nesto sto bi mogao protumacit kao da si u pravu. Zasto ne upotrijebis vlasitu logiku? Kako mozes ideja da od banke posudis lovu po 6% a ti njoj po 5% - biti na tvojoj strani???
Ovaj clanak koji ti citiras govori o trosku prijevremen otplate od 2-3%, to je valjda clanak iz davnih vremena kada se na burzi zaista moglo dobro proc (govori o investicijama)i zaradit vise nego sto kosta kredit.
Shvati da mi govorimo o danasnjici, i sam si rekao da govoris o slucaju u kojem nema troskova prijevremen otplate kredita, dakle novih kredita.
Naravno da ako imas trosak od 3% za zatvaranje kredita da ti se recimo u zadnjoj godini nece isplatit zatvarat kredit jer ti tih 3% pojede ustedu.

dakle da kamata se uvjek placa bez obzira koja je rata , ali nije uvjek isti iznos te kamate pa se u nekj tocci više isplati ne zatvarati kredit !

Kredit na 12 mjeseci, 10.000 Eura, aktivna kamata 6%, anuitetna otplata.
Pasivna kamata (depozit) 5%. Mjesecni obracun kamata.

Anuitet iznosi 861 Eura (pokrivas iz mjesecnih prihoda)

Nalazis se na T-6 mjeseci (dakle u 7mom mjesecu), dobio si nasljedstvo u iznosu od 4.240 Eura.
Glavnica je 4.240 Eura (koja slucjnost! ). Ides izracunat sta ti se vise isplati:

scenarij za sljedecih 6 mjeseci:

A) prijevremena otplata:
----------------------------
7. placanje 4.240 Eura glavnice + polog na depozit 861.-
8. depozit prethodnog mjeseca + kamata glavnice (861*0,05)/12 + polog na depozit 861 = 1725,59
9. ... stanje na depozitu = 2593,8
10. ... stanje na depozitu = 3465,6
11. ... stanje na depozitu = 4341,0
(12. ... stanje na depozitu = 5220,1)
= nakon isteka 12 mjeseca imas na kredit kupljen predmet plus ustedjevinu u iznosu od oko 4.341,0 ili 5.220,1 Eura (mislim da ne ide ovaj zadnji mjesec).

B) nastavljanje po starom
------------------------------:
7: polog 4.240 kao depozit, sa 861 se uplacuju anuiteti
8: stanje na depozitu: 4257,67
9: stanje na depozitu: 4275,41
10: stanje na depozitu: 4293,22
11: stanje na depozitu: 4311,11
12: stanje na depozitu: 4329,07
= nakon isteka 12 mjeseca imas na kredit kupljen predmet plus ustedjevinu u iznosu od oko 4.329,07 Eura.

Pitanje za milijun dolara! Koji scenarij nas na kraju ostavlja sa vecim bogatstvom?

Ubaci koje god zelis kamatne stope, koje god zelis T- mjesece, koje god trajanje i koje god glavnice - izracun je UVIJEK ISTI, bez obzira jesi li pred kraj ili na pocetku otplate!!!

Ako ti nakon ovog konkretnog izracuna nije jasno... e jebi ga onda.

P.S. izracun je nabrzaka/nezavrsen jer moram ic, moguce da sam negdje malo fulao. Cak i ako ides mijesat razlicite kamatne obracune (mejsecni, godisnji), to ne mijenja puno srz izracuna.

[rinako22]

ajde otvori kalkulator sa mjesečnim anuitetima:
http://translate.google.hr/translate...lculator.shtml

izmjeni samo iznos kredita na 100 000.
20g

i sada na 180 rati , dakle imaš još 5 g ili 60 rata za otplatu:
stanje je slijedeće:
ostatak glavnice: 38000 ( zaokružujem)
kamata: 6900 ( zaokružujem)

dakle trebaš otplatiti 38 000 eur da bi zatvorio kredit, kroz rate češ vratiti glavnicu i kamte. dakle nekih 44900.

i sada imaš 38000 eura "viška" u gotovini...ako ih recimo oročiš u hypo koji sada ima akciju na takav depozit od 5% god...ispada da češ na tu svotu korz 5 godina dobiti: 48498 eura... što je prihod od kamate od 10498,69 eura ( naravno akos i kamatu svake godine pridodao glavnici).

dakle imaš zaradu po depozitu od 10498 eur i kamatu koju bi platio kroz rate od 6900.
kako se isplati zatvoriti kredit i ostati bez 38000 eur casha..
molim te ?
ps. mozda sam stavrno aj ten-kre ako mi dokažeš posuti cu se pepelom..
lp

[FileExplorer]

rinako22 kaže:

ajde otvori kalkulator sa mjesečnim anuitetima:
http://translate.google.hr/translate...lculator.shtml

izmjeni samo iznos kredita na 100 000.
20g

i sada na 180 rati , dakle imaš još 5 g ili 60 rata za otplatu:
stanje je slijedeće:
ostatak glavnice: 38000 ( zaokružujem)
kamata: 6900 ( zaokružujem)

dakle trebaš otplatiti 38 000 eur da bi zatvorio kredit, kroz rate češ vratiti glavnicu i kamte. dakle nekih 44900.

i sada imaš 38000 eura "viška" u gotovini...ako ih recimo oročiš u hypo koji sada ima akciju na takav depozit od 5% god...ispada da češ na tu svotu korz 5 godina dobiti: 48498 eura... što je prihod od kamate od 10498,69 eura ( naravno akos i kamatu svake godine pridodao glavnici).

dakle imaš zaradu po depozitu od 10498 eur i kamatu koju bi platio kroz rate od 6900.
kako se isplati zatvoriti kredit i ostati bez 38000 eur casha..
molim te ?
ps. mozda sam stavrno aj ten-kre ako mi dokažeš posuti cu se pepelom..
lp

Nemoj gledat kroz 20 godina i onda zbrajat koliko si cega platio jer je jako bitno KADA si koliko platio. Ne mozes samo na kraju zbrojit sve ukupno i donjet zakljucak.

Sto se irzracuna tice, dovoljno je izracunat za prvi mjesec pa cu ti dokazat da si u krivu.
Ukucaj u onaj svoj kalkulator one svoje brojke (100.000@20 godina, 6,5%), odes na 180tu ratu. Pogledaj kolika je glavnica (38.103,16). Da bih izracunao koliko je kamate potrebno platit sljedeci mjesec na tu glavnicu cu bit slobodan da upotreijebim vlastiti izracun, dakle.

(38.103,16 * 0,065)/12 = 206,39 (provjerio u Excelu, poklaa se, dakle izracun je tocan).

Ja znaci bez da za jedan cent smanjim tu preostalu glavnicu, ja moram uplatit najmanje 206,39. Ajmo sad vidjet jel mogu orocenjem na depozitu dobit dovoljno da pokrijem makar tu kamatu.

Dakle odlazim u banku sa 38.103,16 Eura i kazu mi godisnja stopa 5%, pitaju me zelim li rentnu isplatu ili zelim da se kamata pridodaje glavnici. Buduci znam da moram svaki mjesec placat anuitete za kredit kazem naravno (rentna stednja) (pazi, kamatna stopa je ista, govorim samo o modalitetu isplate kamata!). Ajmo vidjet sta ispada.

38.103,16 ce mi po mjesecnom obracunu nakon prvog mjeseca donjet 158,763 eura. Dakle ni priblizno da pokrijem kamate koje mi dolaze na naplatu. U sljedecem mjesecu dakle imam jos vecu glavnicu na kreditu (jer je nisam uspio smanjit u prethodnom mjesecu), a glavnica na depozitu je ostala ista jer sam svu kamatu potrosio na pokrivanje djela kamate za kredit. SLjedeci mjesec je kamata na kredit (kamo li tek netaknuta glavnica) dakle jos manje pokriven kamatama sa depozita. Jel zaista potrebno dalje racunat?
Za depozit je svejedno jel koristis godisnji ili mjesecni izracun kamata jer uvijek moras gledat mozes li prinosom kroz kamate od depozita pokrit kamate na kredit.

Kako god okrenes - sve se svodi na to kolike su kamatne stope (EKS). I tako je svejedno u kojoj si godini otplate, kakav je obracun kamata... ti moras racunat mozes li tih 38.103,16 investirat na nacin koji ce ti donosit prinos veci od kamate na kreditu. U Excelu vrlo jasno vidis kolika je kamata u sljedecem mjesecu (onih 206 Eura).

Ako jos uvijek osporavas izracun, mozda da ti kazes po kojoj to stopi/obracunu/modalitetu mozes racunat orocenje onih 30.103,16 na nacin da ti uspijeva smanjit glavnicu kredita (dakle pokriva citavu kamatu)? Pokazi mi kalkulator koji ce ti sa stopom nizom od one za kredit pokazat da to donosi vise love.

[matkomat]

rinako22 kaže:

ajde otvori kalkulator sa mjesečnim anuitetima:
http://translate.google.hr/translate...lculator.shtml

izmjeni samo iznos kredita na 100 000.
20g

i sada na 180 rati , dakle imaš još 5 g ili 60 rata za otplatu:
stanje je slijedeće:
ostatak glavnice: 38000 ( zaokružujem)
kamata: 6900 ( zaokružujem)

dakle trebaš otplatiti 38 000 eur da bi zatvorio kredit, kroz rate češ vratiti glavnicu i kamte. dakle nekih 44900.

i sada imaš 38000 eura "viška" u gotovini...ako ih recimo oročiš u hypo koji sada ima akciju na takav depozit od 5% god...ispada da češ na tu svotu korz 5 godina dobiti: 48498 eura... što je prihod od kamate od 10498,69 eura ( naravno akos i kamatu svake godine pridodao glavnici).

dakle imaš zaradu po depozitu od 10498 eur i kamatu koju bi platio kroz rate od 6900.
kako se isplati zatvoriti kredit i ostati bez 38000 eur casha..
molim te ?
ps. mozda sam stavrno aj ten-kre ako mi dokažeš posuti cu se pepelom..
lp

u ovu racunicu jos moras nesto dodati. u slucaj ostanka u kreditu, uz kamatu koju platis dodaj jos i "gubitak" kamata koje bi dobio mjesecnim orocavanjem 746 novcanih jedinica (iznos anuiteta) kroz 5 godina. ovisno o kamati koju bi uzeo u obzir za takvu stednju u najboljem slucaju bi bio na nuli.

[rinako22]

FileExplorer kaže:

Nemoj gledat kroz 20 godina i onda zbrajat koliko si cega platio jer je jako bitno KADA si koliko platio. Ne mozes samo na kraju zbrojit sve ukupno i donjet zakljucak.

Sto se irzracuna tice, dovoljno je izracunat za prvi mjesec pa cu ti dokazat da si u krivu.
Ukucaj u onaj svoj kalkulator one svoje brojke (100.000@20 godina, 6,5%), odes na 180tu ratu. Pogledaj kolika je glavnica (38.103,16). Da bih izracunao koliko je kamate potrebno platit sljedeci mjesec na tu glavnicu cu bit slobodan da upotreijebim vlastiti izracun, dakle.

(38.103,16 * 0,065)/12 = 206,39 (provjerio u Excelu, poklaa se, dakle izracun je tocan).

Ja znaci bez da za jedan cent smanjim tu preostalu glavnicu, ja moram uplatit najmanje 206,39. Ajmo sad vidjet jel mogu orocenjem na depozitu dobit dovoljno da pokrijem makar tu kamatu.

Dakle odlazim u banku sa 38.103,16 Eura i kazu mi godisnja stopa 5%, pitaju me zelim li rentnu isplatu ili zelim da se kamata pridodaje glavnici. Buduci znam da moram svaki mjesec placat anuitete za kredit kazem naravno (rentna stednja) (pazi, kamatna stopa je ista, govorim samo o modalitetu isplate kamata!). Ajmo vidjet sta ispada.

38.103,16 ce mi po mjesecnom obracunu nakon prvog mjeseca donjet 158,763 eura. Dakle ni priblizno da pokrijem kamate koje mi dolaze na naplatu. U sljedecem mjesecu dakle imam jos vecu glavnicu na kreditu (jer je nisam uspio smanjit u prethodnom mjesecu), a glavnica na depozitu je ostala ista jer sam svu kamatu potrosio na pokrivanje djela kamate za kredit. SLjedeci mjesec je kamata na kredit (kamo li tek netaknuta glavnica) dakle jos manje pokriven kamatama sa depozita. Jel zaista potrebno dalje racunat?
Za depozit je svejedno jel koristis godisnji ili mjesecni izracun kamata jer uvijek moras gledat mozes li prinosom kroz kamate od depozita pokrit kamate na kredit.

Kako god okrenes - sve se svodi na to kolike su kamatne stope (EKS). I tako je svejedno u kojoj si godini otplate, kakav je obracun kamata... ti moras racunat mozes li tih 38.103,16 investirat na nacin koji ce ti donosit prinos veci od kamate na kreditu. U Excelu vrlo jasno vidis kolika je kamata u sljedecem mjesecu (onih 206 Eura).

Ako jos uvijek osporavas izracun, mozda da ti kazes po kojoj to stopi/obracunu/modalitetu mozes racunat orocenje onih 30.103,16 na nacin da ti uspijeva smanjit glavnicu kredita (dakle pokriva citavu kamatu)? Pokazi mi kalkulator koji ce ti sa stopom nizom od one za kredit pokazat da to donosi vise love.

oprosti prijatelju al nikako se ne slaže s tobom..
ok ajmo reci da si dokazao da sa oročenjem glavnice nemožeš pokriti kamatu za slijedeći mjesec ; ali kako onda objašnjavaš da češ oročenjem te iste glavnice ( npr u hypo banci uz 5% kte /god) dignuti veću lovu nego da plačaš ostatak kamata kroz rate do kraja kredita.
previše si generalizirao, sve si sve na neki izračun po kojem ti nije bitno u kojoj si rati pa stalno računaš kamate po nekim ratama bezveze ; JE BITNO JE KOLIKO SI PLAČAO I NA KOJOJ SI Rati ; a ne da napišeš na početku svog prethodnog posta da ne možeš sam " na kraju2 sve zbrojiti i zaključiti?
kako ne?
znam kolko sam platio
znam kolko još trbam platiti
znam razliku
vidim da ću dobiti više oročenjem nego zatvaranjem kredita
amen

[FileExplorer]

rinako22 kaže:

oprosti prijatelju al nikako se ne slaže s tobom..
ok ajmo reci da si dokazao da sa oročenjem glavnice nemožeš pokriti kamatu za slijedeći mjesec ;

Gle, ako vec u prvom mjesecu prinosom iz orocenja ne mozes pokrit samo kamatu kredita, onda je valjda jasno da je u sljedecim mjesecima situacija samo sve gora i gora. Jel se slazemo oko toga? Cemu uopce neki drugi izracuni?

ali kako onda objašnjavaš da češ oročenjem te iste glavnice ( npr u hypo banci uz 5% kte /god) dignuti veću lovu nego da plačaš ostatak kamata kroz rate do kraja kredita.

Zato sto zanemarujes oportunitetni trosak i zaboravljas da 1 Euro prije 5 godina ne "vrijedi" isto kao i 1 Euro danas. Ja sam ti pokazao i onaj usporedni izracun u kojem sam demantirao to da na kraju imas vise jer u slucaju prijevremen otplate iznos koji bi isao na anuitete sada ide u stednju, onda sam dokazao da na kraju kroz prijevremenu otplatu na kraju imas vece bogatstvo nego u onom drugom scenariju.

Ne znam vise kako si izracunao da ces orocenjem te iste glavnice dignut vecu lovu, ali pokusaj napravit izracun ne za 5 godina nego za 1 mjeseci, ili makar za 5 mjeseci (iako je >1 mjesec pogresno, al vidjet ces razliku u odnosu na 5 godina). Hoces li i nakon 5 mjeseci biti u kumulativnom dobitku? Zar zaista ne kuzis koliko izrazavanje u godinama deformira tvoje zakljucke?

previše si generalizirao

izracun kroz promatranje prinosa iz depozita i troska kroz kredit je najtocniji i najjednsotavniji izracun zbrajanja i oduzimanja. Nije to generaliziranje nego gledam sto mi donosi zaradu a sto trosak.

, sve si sve na neki izračun po kojem ti nije bitno u kojoj si rati pa stalno računaš kamate po nekim ratama bezveze ; JE BITNO JE KOLIKO SI PLAČAO I NA KOJOJ SI Rati ;

Pa zasto bi bilo bitno sto se prije zbivalo kada se to ionako ne moze promjenit? Ako se nalazim na T-5 godina, zanima me samo glavnica i kamatna stopa (i eventualne naknade zatvaranja kredita o kojima smo se slozili da necemo uvlacit u racun). Ti odbijas shvatit da sve one kamate koje su placene u prethodnim mjesecima nisu nista drugo no trosak glavnice za te mjesece. Nista nije "preplaceno" za buducnost. Dakle ako stojis na T-5 sa 10.000 ostatka glavnice i stopom od 6%, za izracun isplativosti prijevremen otplate je totalno svejedno sve sto se prethodno zbivalo.
To sam ti demonstrirao i nasvim onim kalkulatorima.

kako ne?
znam kolko sam platio
znam kolko još trbam platiti

Za izracun isplativosti je bitno samo ovo zadnje "koliko jos trebas platit". Ali to je odredjeno samo glavnicom i kamatnom stopom (te preostalim mjesecima ako ides racunat anuitete/rate).
Zasto ti je bitno koliko si do sada platio cega ako to ionako ne mozes promjenit? Koncentriraj se na preostalu glavnicu i kamatnu stopu. Zaboravi sve drugo.

znam razliku
vidim da ću dobiti više oročenjem nego zatvaranjem kredita
amen

Da si stvarno nasao nacin da zajebes banku tako da joj posudis lovu (iznos) koja je ona tebi posudila - i na tome profitiras, vjeruj mi da bi se urusio citav svijet kakvog poznajemo i sve bi banke vec odavno propale.

[Toxy]

Vidim ja da je tu najveća blokada u glavama onima koji ne prihvaćaju ovu teoriju, to da smo kao ja i kolega našli način da zejeb... banku.

Nitko tu neće nikoga zajeb... niti mislim da se ovom računicom može preveslat banka, jer te banka već dobrano ogulila prethodnih 20 godina plaćanja kredita.

Ovo je samo jedan primjer situacije u realnom životu koji se može desiti. I daj shvati ovo se može samo desiti kod nas npr. sa stambenim kreditima jer je kamata pod navodnicima niska, i nijedan drugi kredit nema tako niske kamate kao stambeni. To što su momentalno kamate na depozite kod nas visoke je zasebna priča...

Bilo koji drugi kredit - npr. auto, nenamjenski ili šta ja znam šta ne imao bi u trenutačnoj situaciji oko 9% kamata i ova računica ne bi štimala...

Ajde čisto sada onako da te pitam, imaš situaciju iz realnog života - plaćaš stambeni kredit već 20 godina i uštedio si nešto love jer si kao mislio ranije zatvoriti kredit. Ali isto tako bi si trebao kupiti i auto...

I šta ćeš prema tebi zatvarati stambeni kredit koji si imao npr. sa 6% kamate jer je eto kamata veća nego na depozit i ići dizati auto kredit sa 9% kamate, pa troškovi javnog bilježnika, jamci i ostale gluposti....

I upravo se iz tih razloga stambeni krediti, ukoliko se ne vrate u prvim godinama u pravilu vraćaju do kraja roka otplate jer kad ekipa nakon 20 godina ide raditi ono što sam prethodno napisao skuži šta im je isplativije i nastavi plaćati stambeni kredit koji im je u pravilu s najmanjom kamatnom stopom...

Ono što je kolega quotao s portala moj-bankar sve i dalje stoji možda ne u tim omjerima, ali i dalje stoji...

[FileExplorer]

Toxy kaže:

Vidim ja da je tu najveća blokada u glavama onima koji ne prihvaćaju ovu teoriju, to da smo kao ja i kolega našli način da zejeb... banku.

Nitko tu neće nikoga zajeb... niti mislim da se ovom računicom može preveslat banka, jer te banka već dobrano ogulila prethodnih 20 godina plaćanja kredita.

Ma pusti to sto se prije desilo, to se ne moze promjenit. Da, banka se dobro namirila. Ali sada stojis na T-X godina i imas glavnicu i imas kamatu. Ti ljude pokusavas uvjerit da postoji neki scenarij po kojem se lova uz nizu pasivnu stopu od aktivne moze orocit na nacin da prinos od tog orodenja servisira trosak (kamatu) od kredita. Ja te uvjeravam da to nema smisla - ni matematickog ni logickog a i konkretnim izracunom sam to dokazao.

Ti ces sad vjerojatno rec da ti se ne da demantirat moje izracune i moju logiku i da ipak postoji nacin da se uz nizu pasivnu kamatu isplati ne prijevremeno otplatit kredit ali se neces potrudit pokazat nam taj izracun. Ako se ipak upustis u to, molim te racunaj za samo jedan mjesec a ne za 5 godina kako ne bi opet ponovio gresku zanemarivanja oportunitetnog troska.

Ovo je samo jedan primjer situacije u realnom životu koji se može desiti. I daj shvati ovo se može samo desiti kod nas npr. sa stambenim kreditima jer je kamata pod navodnicima niska, i nijedan drugi kredit nema tako niske kamate kao stambeni. To što su momentalno kamate na depozite kod nas visoke je zasebna priča...

Bilo koji drugi kredit - npr. auto, nenamjenski ili šta ja znam šta ne imao bi u trenutačnoj situaciji oko 9% kamata i ova računica ne bi štimala...

Ma nema veze jel kredit namjenski ili nenamjenski, radi se o tome da ako tebi banka posudjuje novac po visoj cijeni a ti njoj po nizoj, nema sanse da tu izadjes kao pobjednik, pa makar se radilo o 0,0001% razlici u kamati.

Ajde čisto sada onako da te pitam, imaš situaciju iz realnog života - plaćaš stambeni kredit već 20 godina i uštedio si nešto love jer si kao mislio ranije zatvoriti kredit. Ali isto tako bi si trebao kupiti i auto...

I šta ćeš prema tebi zatvarati stambeni kredit koji si imao npr. sa 6% kamate jer je eto kamata veća nego na depozit i ići dizati auto kredit sa 9% kamate, pa troškovi javnog bilježnika, jamci i ostale gluposti....

Kao sto sam prije vec napisao (mozda ti je promaklo), radi 100 kuna ustede se vjerojatno nitko nece ic zajebavat sa tim stvarima, a napisao sam da bi trebalo uzet u obzir i te ostale (sitne troskove). Ono sto ti ocito odbijas shvatit je onaj matematicki dio vezan za prinose i troskove iz kamata. Ako i nakon onog jednomjesecnog primjera jos nije jasno o cemu govorim, onda mi vec ponestaje ideja.

Ono što je kolega quotao s portala moj-bankar sve i dalje stoji možda ne u tim omjerima, ali i dalje stoji...

To sto tamo pise moze imat smisla samo ako uzmes u obzir trosak
prijevremeno otplate jer ako se radi o 2-3% (kao sto clanak kaze), onda taj trosak naravno treba uzet u obzir. Ali shvati da mi ovdje govorimo o scenariju bez tog troska (novi krediti).

[rinako22]

file exploreru..
ajmo probat banalno...
recimo vodiš pečenjaru i di ti je bitan dio troškova struja..
radiš kalkulaciju u 8 mjesecu..i do 8 muj. si plačao 2000 kn ; u 8. mjesecu dolazi do drastičnog pojeftinjenja struje na 1500 kn za tebe po mjesecu.
kada radiš godišnji obračun troška struje po tvojoj logici uzimati češ 12 mjeseci x 1500 kn jer sve šta si prije platio po tebi nije birno!
fokusiraj se na ovo molim te:
primjer je opet onaj siit:
38000 glavnice= oročenje na 5 godina uz % kamate=48498 eur ; odnosno 10500 eur čistih kamata.
za 5 godina otplate kredita vratiti češ 38000 e glavnice i 6900 kamate.
molim te na navedenom primjeru , bez računanja t=5 , ili neznam nekakvih tvojih izračuna koji su točni ali po meni bez logike vezani za ovaj slučaj...
obrazloži kako je isplativo keširati banci 38000 eura a ne oročiti iste..
da ne govorim o oportunitetnom trošku kojeg je netko vec spominjao.

ajde

[FileExplorer]

rinako22 kaže:

fokusiraj se na ovo molim te:
primjer je opet onaj siit:
38000 glavnice= oročenje na 5 godina uz % kamate=48498 eur ; odnosno 10500 eur čistih kamata.
za 5 godina otplate kredita vratiti češ 38000 e glavnice i 6900 kamate.
molim te na navedenom primjeru , bez računanja t=5 , ili neznam nekakvih tvojih izračuna koji su točni ali po meni bez logike vezani za ovaj slučaj...
obrazloži kako je isplativo keširati banci 38000 eura a ne oročiti iste..
da ne govorim o oportunitetnom trošku kojeg je netko vec spominjao.

Za koje kamate (aktivne/pasivne) da ti napravim izracun?
Jel mogu i mjeseci umjesto godina? (lakse se racuna).
Po ovome sto si napisao mi ispada aktivna kamta oko 6,7% (za kredit), prije smo baratali okruglim brojkama.

[Toxy]

Ja stvarno neznam šta je tu čudno i nejasno kako kolega kaže govorimo o prosječnom čovjeku - average Joe koji se nađe u ovakvoj situaciji...

Matematika je prilično jednostavna koliko kamate dobiješ u 5 godina od banke za depozit i koliko u pet godina banci platiš za isti takav kredit... Hmmm, mislim da je potrebno nešto samo oduzeti i zbrojiti...

Naveli smo ti i točne izračune... Čak i sa ovim tvojim obračuni kojekakvih oportunitetnih troškova ti priča slabo drži vodu i šta ti ja znam šta ne.

Kažete da kolega i ja nemamo pojmo i da nije čudno što nas banke deru, e pa meni nije čudno s ovakvim razmišljanjima da nas banke još i više ne deru...

Ja znam šta ću ja napraviti u situaciji koju opisujem, ako drugi misle nešto drugo neka to slobodne naprave...

Nemam stvarno potrebe dalje više objašnjavati, napisao sam logiku, napisao sam brojke pa tko volio nek izvoli.

I bez neke uvrede, ali ima ona stara poslovica - Pametnom savjet ne treba, a budali ne pomaže.

Kolega FileExplorer ovo gore nije išlo direktno na tebe, jel ajmo reći da se slažem s tobom po nekim stajalištima o kojima pišeš u drugim temama, i vidi se da razumiješ neke stvari u ekonomiji, ali po ovom pitanju si stvarno zastranio...

[Toxy]

FileExplorer kaže:

Za koje kamate (aktivne/pasivne) da ti napravim izracun?
Jel mogu i mjeseci umjesto godina? (lakse se racuna).
Po ovome sto si napisao mi ispada aktivna kamta oko 6,7% (za kredit), prije smo baratali okruglim brojkama.

Po ovome što pišeš, evo pusti me da pogodim bit će da se neke tehničke struke, ajde udovolji mi znatiželji i napiši što si po struci...

Jel imam nekako osjećaj kao kad objašnjavam inžinjerima u računovodstvu nešto da što mi je u imovini pa ono duguje - pa ovaj kaže pa kako to je moje, a ja da dugujem...

Kad ga već pilaš, a kome su aktivne, a kome pasivne da li banci ili meni kao klijentu...

Ajde razbij si blokadu u glavi i napiši si čisto primjera radi da je ugovorena kamatna stopa = EKS

Računica bi još i više išla kolegi i meni u prilog da je obračun kamata na depozit mjesečni i da se pripisuje glavnici i svaki mjesec iznova ukamačuje...

A za kredit je naravno isto kamata po mjesecima...

[rinako22]

kamata je 5 % godišnje..prihod od kamate se pridodaje glavnici na kraju godine i opet ukamaćuje.
dobro ti je Toxy napisao. gleaš samo kolko kamata trebaš platiti banci po ostatku rata i koliko dobiješ na depozit.
u ovom slučaju više dobiješ na depozit.
i to je to