Savjeti jednog Židova glede Hrvatske i EU

[A. Vidic]

Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti od turizma

Najbolji put za Hrvatsku je zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti, a najvažnija od njih je svakako turizam / »Dajte mladim ljudima krov nad glavom da mogu osnovati obitelj i osigurajte im sredstva da mogu razviti svoje ideje u inovacije. Tad će velike svjetske korporacije doći k vama i platiti vam za ideju«

ZAGREB, 14. ožujka – Ovih je dana Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Lige izraelsko-hrvatskog prijateljstva, koje se u Zagrebu susrelo s najvišim predstavnicima hrvatskih vlasti - od predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera do ministara vanjskih poslova i pravosuđa. Razlog posjeta je uspostaviti dobre veze i s predstavnicma nove administracije, ali i ponuditi pomoć u organiziranju skorog posjeta hrvatskog izaslanstva Izraelu. Prije odlaska u Rijeku, čime je završio posjet izraelskog izaslanstva, razgovarali smo s Gershonom Peresom, uglednim građevinskim poduzetnikom koji je na osnovi vlasništva riječke tvrtke »Konstruktor« angažiran u hrvatskom gospodarstvu, osobito u infrastukturnim projektima. Peres je u svojoj zemlji poznat i kao brat bivšeg ministra vanjskih poslova, nobelovca Shimona Peresa.


•••> Odakle vaše zanimanje za Hrvatsku?

- Za Hrvatsku sam 1995. prvi put čuo od jednog prijatelja, oženjenog Hrvaticom, koji me zamolio da kod svog brata, tada ministra vanjskih poslova, posredujem u vezi sa službenim pozivom vašem tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu da posjeti Izrael. Nije mi bilo jasno gdje je nastao problem, osobito kad sam doznao za antifašističku prošlost predsjednika Tuđmana i stradanja njegove obitelji u Drugom svjetskom ratu. Nakon razgovora s nekim ljudima u ministarstvu, shvatio sam da je razlog uskraćivanja poziva Tuđmanu zapravo protivljenje skupine židovskih doseljenika iz Srbije, koji su tvrdili da Tuđman niječe holokaust, što je u Izraelu, s obzirom na našu povijest, vrlo ozbiljna optužba. Radilo se o broju stradalih u Jasenovcu. Kad je to sporno pitanje riješeno, na poziv svojih prijatelja pridružio sam se Ligi prijateljstva Hrvatske i Izraela, osnovanoj 1997.


•••> Govorite o brojnim sličnostima Hrvatske i Izraela - male zemlje nastale ratom u neprijateljskom okruženju, koje dijele zajednički problem održanja svoje kulture i sigurnosti. Gdje vidite mogućnosti za razvoj Hrvatske?

- Svakako ne u pristupu zajedničkom tržištu EU-a. Mislim da bi to bi za vašu zemlju bila katastrofa, iako svi ljudi s kojima sam ovdje razgovarao o tome govore kao o životnom snu. Ja to ne mogu razumjeti: borili ste se da izađete iz Jugoslavije i za to ste platili vrlo visoku cijenu, zašto sad želite ući u drugu, veću Jugoslaviju? Što tamo možete dobiti što sad nemate? Ljudi mi na to odgovaraju protupitanjem: što je alternativa integriranju? Mislim da je alternativa švicarski model, da je najbolji put za Hrvatsku zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti. Najvažnija od njih je svakako turizam od kojeg Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti. Ulaskom na to veliko tržište bit ćete preplavljeni skupim proizvodima velikih zemalja, kojima vi nemate što ponuditi. Ako želite očuvati svoju kulturu, svoj jezik, sve za što ste se borili, nemojte potraćiti svoje izglede priključivanjem gomili »Europljana«, jer vam oni to neće dopustiti. Ako ne odustanete od svoje kulture, najviše čemu se možete nadati jest da će vam dopustiti da budete u svom getu.


•••> Može li mala zemlja poput Hrvatske opstati u globaliziranom svijetu?

- Mala zemlja nije osuđena na propast, naprotiv, sama može uspjeti i prije nego u nekoj integraciji. Sad govorim kao cionist Hrvatske, kao hrvatski nacionalist: imate obrazovane ljude kojima trebate omogućiti pristojne uvjete da ostanu u zemlji i ostvare svoje ideje. Dajte mladim ljudima krov nad glavom da mogu osnovati obitelj i osigurajte im sredstva da mogu razviti svoje ideje u inovacije. Tad će velike svjetske korporacije doći k vama i platiti vam za ideju. U protivnom, EU će vas ušutkati na dva načina: uzet će vam najbolje i najsposobnije ljude, a ostale pretvoriti u kupce svojih skupih automobila koji će godinama otplaćivati te kredite i preskupe kamate. Ta vrsta negativne selekcije je najgore što se može dogoditi bilo kojem društvu.


•••> Ali, to se već događa odlaskom mladih stručnjaka u inozemstvo, gdje im se nude bolji uvjeti života i rada. Kako to zaustaviti?

- Opasnost odljeva mozgova postoji i kad mladim ljudima osigurate pristojne životne uvjete, ali tko god ima i trun domoljubnih osjećaja, ostat će u svojoj zemlji. Morate raditi i na podizanju domoljubne svijesti u čemu smo mi u Izraelu prilično uspjeli. Čemu sve žrtve za uspostavu države, ako ju napuštaju oni najbolji?

»Izrael je jedan od najvećih svjetskih izvoznika cvijeća«

•••> Kako izraelska iskustva mogu pomoći Hrvatskoj?

- Izrael je siromašna zemlja. Za razliku od vas, nemamo ni vode, samo pustinju. Pa, ipak, na 500.000 hektara obradive zemlje, zemlje koju smo uglavnom oteli pustinji, Izrael ne samo da proizvodi dovoljno hrane za 10 milijuna ljudi nego čak i izvozi. Možda niste znali da je Izrael jedan od najvećih svjetskih izvoznika cvijeća. Imamo i najveću proizvodnju milijeka po kravi, iako praktički nemamo pašnjaka. Jednako smo postigli i u marikulturi - po prostornom metru vode proizvodimo 80 kilograma ribe. Sve smo to postigli zadržavanjem mladih i kreativnih ljudi u zemlji, »uzgojem mozgova«, odnosno razvijanjem visoke tehnologije. To je model koji možete primijeniti i vi u Hrvatskoj.


•••> Što kao uspješan poslovni čovjek smatrate najvećim problemom hrvatskoga gospodarstva?

- Banke ste prodali strancima. Oni truju vaše društvo poticanjem potrošnje na kredit, jer time ubiru pretjerano visoke kamate. Nema novca za ulaganje, jer banke nisu zainteresirane za dugoročne hrvatske interese, nego žele brz i lagan novac. Za to plaćate dvostruku cijenu - visoke kamate na njihove kredite i visoke poreze. Moj savjet je da poduzmete sve što je potrebno da to promijenite.


Ne zelim ulaziti u polemiku tko nam daje savjet, ali moram priznati da je iskren i opisuje trenutacno stanje u Hrvatskoj. E sada je pitanje da li nasi imaju sluha za ovakvo stivo.

Pozdrav,

A. Vidic / Lyon

[XeiX]

Najsigurniji nacin za izvuc Hrvatsku iz blata. U svakom gradu naseliti koloniju Zidova. Za par godina imat cemo blagostanje.

[A. Vidic]

Postovani,

ne razumijem, zasto toliko ironije kada se radi o ozbiljnoj temi.
Mozda se vrlo mladi i nerviraju vas neke stvari, sto vas u potpunosti razumijem, medjutim to treba rjesavati trezveno a ne zatvaranjem ociju i automatskim odbacivanjem.

Emocije treba imati ali ih ne treba staviti u prvi plan. Njih se treba kontrolirati i onda ce uspjeh svih nas biti zagarantiran, bez potrebe da vrijedajamo i mrzimo druge.

Iskren pozdrav,

A. Vidic / Lyon

[Moonlight Cat]

Ne vidim gdje je tu vrijeđanj i mržnja.

[gogy]

XeiX kaže:
Najsigurniji nacin za izvuc Hrvatsku iz blata. U svakom gradu naseliti koloniju Zidova. Za par godina imat cemo blagostanje.

Ne zaboravimo zid. Da nam netko ne poremeti to blagostanje.

[kaskader]

Svakoj ovci treba tor, tako i Hrvatskoj...sve dok je ovca.

Silna zelja za pripojenjem EU jest posljedica vlastite nesposobnosti da se vodi umijesto da se slijedi, da se inovira umijesto da se kopira. Najlakse se prikaciti jer voditi neznamo, izmisljati neznamo.

Od sume se nevidi drvece, od silne zelje da se bude dio tora se jednostavno nevidi jedinstvena mogucnost Hrvatske da bude dio svijeta bez potrebe pripojenja bilo kakvim integracijama.

[zara]

quote:

Od sume se nevidi drvece, od silne zelje da se bude dio tora se jednostavno nevidi jedinstvena mogucnost Hrvatske da bude dio svijeta bez potrebe pripojenja bilo kakvim integracijama.



Slazem se u potpunosti, a onaj savjet iz prvog posta podržavam sto posto. Da bar i naši kratkovidni političari to uvide. Možda su ih uhvatile godine pa ponestalo entuzijazma ili je to još komunistički duh kolektivne lijenosti i bezidejnosti.

Da li EU omogućava svojim članicama da slobodno izađu van iz unije ako to žele bez ikakvih pritisaka?

[Moonlight Cat]

beowulf kaže:
Da li EU omogućava svojim članicama da slobodno izađu van iz unije ako to žele bez ikakvih pritisaka?

Normalno da omogućava. Ali nije stvra u tome, naime, unija će te učiniti toliko ovisnim o njoj da ti neće biti ni na kreaj pameti da se odvojiš, jer koliko god boljelo unutra, potrudili su se da stvore takvu situaciju da će ti biti gore ako odeš.
Imamo primjer Austrije, gdje je prije 3-4 godine (doba Haidera i "sankcija") 100.000 ljudi potpisalo peticiju za izlazak iz EU. Tresla se brda - rodio se miš.

[AxMi-24]

100 000 od koliko miliona??

[Moonlight Cat]

Gledaj, stvar je u tome (mogao sam i u prijašnjem postu reći) da po a. zakonu kad više od 1% biračkog tijela potpiše neku peticiju, parlament mora to uvrstiti na dnevni red jedne od sjednica. Normalno da nisu uvrstili.