Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.12.2004., 10:24   #2001
Ma naravno. Ali govorio sam o značenju, a ne morfologiji.
stitch is offline  
Old 19.12.2004., 12:57   #2002
Quote:
stitch kaže:
Što se tvog pitanja tiče, treba razlikovati "poznati" (svršeni) i "poznavati" (nesvršeni glagol). Anić prvi oblik navodi u frazi "Poznam tog čovjeka", a drugi pak u apstraktnom značenju "Ne poznajem granice".
Znaci, kad je nesto gotovo, amen i slicno, treba koristiti ovaj kraći oblik.
Dakle, poznaš ljude koje si upoznao.
A ne poznaješ ih...

(*ajde sad nowa fino to spremi u memory*)
__________________
cute but psycho. things even out.
NoWa is offline  
Old 19.12.2004., 13:30   #2003
Pojednostavljeno, oba glagola imaju isto značenje - znati koga ili što ili imati znanje o nečemu; no ono se donekle razlikuje u frazama i kada se rabi umjesto "vidjeti" (poznalo mu se na licu).
stitch is offline  
Old 19.12.2004., 15:57   #2004
Kakvo predivno otkriće
Tvoj blog i ovaj topic.

Imam pitanje. Uvijek radije koristim važno umjesto bitno. Nije li bitno rusizam?

Hvala


__________________
Mlijeko je zločesto
FreeShampooSample is offline  
Old 19.12.2004., 16:19   #2005
Ma, i "važno" i "bitno" slavenskog su podrijetla. Što se mene tiče, više volim drugi oblik. Jer, ono što je u srpskom izgubilo važnost u hrvatskom je postalo bezvrijedno. Ima još takvih primjera. Kod nas "važnost" znači "značajnost" ili "znamenitost", a ne "vrijednost".

Pišem, dakle, i nevažan i nebitan. Jer postoji suptilna značenjska razlika. Ali i riječi kao što su "bit" i "bitak".
stitch is offline  
Old 20.12.2004., 12:14   #2006
Ako se vodi računa da je bit = essentia, dakle odgovor na pitanje 'što nešto jest', onda se čini da nešto može biti važno mada ne i bitno. Npr. ''bit buddhizma je nevezanost, ali važna je i sućut''.
Mada mi se čini da je u uobičajenom govoru kad se želi naglastiti esencijalnost češće u uporabi 'suština', 'suštinsko'. No ta je riječ više pripadna srpskoj filozofskoj tradiciji. Kod nas 'bit', 'bitno'.
__________________
nitko i ništa is offline  
Old 20.12.2004., 13:45   #2007
Otprilike. Ali, što fali "budizmu"? Koliko znam, ta se riječ stoljećima tako piše.
stitch is offline  
Old 20.12.2004., 14:36   #2008
Quote:
stitch kaže:
Ma naravno. Ali govorio sam o značenju, a ne morfologiji.
Jasno, jasno.... Samo što se ja baš ne bih zaklela da je 'poznati' svršeni glagol. Recimo, "na licu mu se pozna".
Didi is offline  
Old 20.12.2004., 19:49   #2009
Quote:
stitch kaže:
Otprilike. Ali, što fali "budizmu"? Koliko znam, ta se riječ stoljećima tako piše.
Ma to su neke moje tvrdoglavosti...ja pišem i marxizam. Evo, pazit ću ubuduće na ovom topicu.
__________________
nitko i ništa is offline  
Old 20.12.2004., 21:22   #2010
Bit nije u tome da trebas na to paziti samo na ovom topicu nego opcenito i drugdje...

Marxizam...? Znam takve koji pisu "fax", "index" (studentski), "text" i sl. ekstravagancije? (Ili po tebi mozda extravagancije?!?)
Koji ne zele shvatiti i prihvatiti da u hrvatskom jeziku nema slova "x", "w" i "y", osim kod izvornog pisanja stranih imena.

S tim je u vezi ovo sramotno pisanje stranih zemljopisnih toponima iz zemalja koje ne koriste latinicno pismo. Pa se stalno u medijima vidi engleski model "Falluja" umjesto "Faludža", "Ramallah" umjesto "Ramala" itd. Valjda smo jedini slavenski narod latinicnog pisma koji tako pisemo. Evo, i na teletekstu slovenske TV vidim da i oni pisu "Nadžaf", a ne "Najaf"...
Thresholder is offline  
Old 20.12.2004., 21:25   #2011
S tim se potpuno slažem.
stitch is offline  
Old 21.12.2004., 14:31   #2012
Quote:
Thresholder kaže:
Bit nije u tome da trebas na to paziti samo na ovom topicu nego opcenito i drugdje...

Marxizam...? Znam takve koji pisu "fax", "index" (studentski), "text" i sl. ekstravagancije? (Ili po tebi mozda extravagancije?!?)
Pa ja upravo pazim da tako pišem. I OK, možda je ekstavagancija, ali meni je blesavo da bi se nekakav pravac koji slijedi na pr. Baudrillarda pisao bodrijarizam, ako se čovjek već zove Baudrillard a ne Bodrijar. Ili pjažeizam ako se čovjek zove Piaget a ne Pjaže. Ili džibonizam ako se čovjek zove Gibonni.
A onda i ako je nadimak tog čovjeka Buddha, onda buddhizam i ako se čovjek zove Marx, onda marxizam.

'Index', 'fax', 'text' ne pišem.
__________________
nitko i ništa is offline  
Old 21.12.2004., 14:55   #2013
Quote:
nitko i ništa kaže:
ako je nadimak tog čovjeka Buddha
U kojem jeziku? Njegovom rodnom (koji god to od Indijskih jezika bio)? Zar se on tako potpisivao? Njegovi ga učenici tako pisali? Kod transkripcije s drugih (nelatiničnih) pisama, ukoliko taj jezik nema službenu i jedinstvenu transkripciju, čini mi se da treba slijediti "Vuka" - piši što čuješ.
Manekineko is offline  
Old 21.12.2004., 15:00   #2014
Quote:
Manekineko kaže:
U kojem jeziku? Njegovom rodnom (koji god to od Indijskih jezika bio)? Zar se on tako potpisivao? Njegovi ga učenici tako pisali? Kod transkripcije s drugih (nelatiničnih) pisama, ukoliko taj jezik nema službenu i jedinstvenu transkripciju, čini mi se da treba slijediti "Vuka" - piši što čuješ.
Ali to je sanskrt, koliko znam ima službenu i jedinstvenu transkripciju, i po njoj je 'Buddha'. Buddha znači budan, probuđen, isti je korijen i u hrvatskom.
__________________
nitko i ništa is offline  
Old 21.12.2004., 16:54   #2015
'Buddha' je zapravo transliteracija. Transkripcija bi bila 'Budha'. No, svejedno je budizam.
Didi is offline  
Old 22.12.2004., 20:14   #2016
Quote:
nitko i ništa kaže:
Pa ja upravo pazim da tako pišem. I OK, možda je ekstavagancija, ali meni je blesavo da bi se nekakav pravac koji slijedi na pr. Baudrillarda pisao bodrijarizam, ako se čovjek već zove Baudrillard a ne Bodrijar. Ili pjažeizam ako se čovjek zove Piaget a ne Pjaže. Ili džibonizam ako se čovjek zove Gibonni.
A onda i ako je nadimak tog čovjeka Buddha, onda buddhizam i ako se čovjek zove Marx, onda marxizam.
Ali ipak je npr. makjavelizam, a ne "macchiavellizam" (a zasto ne onda i "macchiavelliizam"?) ---> odnosno je li po tebi onda gibonnizam ili gibonniizam ?
S tim u vezi je onda i pisanje posvojnih pridjeva stranih nezivih zemljopisnih naziva. Pa se katkad u nasim medijima nadje "newyorški", ali srecom cesce "njujorški". Jer bi onda po logici prve varijante trebalo biti "newyorkški".
Thresholder is offline  
Old 22.12.2004., 21:38   #2017
Quote:
nitko i ništa kaže:
(...) ako se čovjek već zove Baudrillard a ne Bodrijar (...)
No, on se zapravo i zove Bodrijar. Samo se piše Baudrillard.
Didi is offline  
Old 25.12.2004., 19:44   #2018
nadam se da na pravom mjestu na stranicama ovog foruma postavljam ovo pitanje:

primjecujem da mnogi ljudi ne znaju polozaj znakova interpunkcije u tekstu. mislim pri tom na fizicko mjesto znakova interpunkcije. to cak nije ni problem znanja hrvatskog jezika, vec pismenosti uopce.

dogadja se i u medijima da neki autori uporno, na primjer, upisuju tocku ili zarez na polovici prostora izmedju dvije rijeci, a ne vezano za posljednju rijec (--- , ---). mozete li ponoviti ta pravila da bi ih mogao pokazati onima koji ih ne koriste.
hvala
 
Old 25.12.2004., 22:01   #2019
Jao, ala vi malo pišete kad mene nema... Sramotno!

I šta uradi s onim blogom, crni Stitche!
Nymann is offline  
Old 26.12.2004., 17:11   #2020
Quote:
stitch kaže:
monachus = latinski, monakhos = grčki
Veljača je mesec karnevala, možda su to neke maškare? Neki svetovni besovi koji će se uskovitlati u katarzičnoj pokladnoj noći? In medias (t)res! Ništa od toga. To su nazivi za one bogobojazne osobe koje najneutralnije zovemo časna sestra. Katkada izgovaramo samo prvi deo — časna — ili samo drugi deo — sestra (Videli smo tri časne na ulici. / Pitaj sestru ko drži veronauku, misleći ne na krvni rod nego na redovnicu). To su nazivi bez obzira na red kojem časne sestre pripadaju. Često se (premda pogrešno) u tom značenju upotrebljava i reč opatica. Ona je u prvom redu pandan opatu, a to znači glavarica nekih ženskih samostana, npr. benediktinki ili klarisa (u nekim drugim govore samo časna majka). No danas je vrlo rasprostranjeno, osobito u severnoj Hrvatskoj, opaticom zvati svaku časnu sestru, za koju uopšte ne znamo je li glavarica samostana ili nije. Kaže se »Otišla je u opatice«, a to nipošto ne znači da je smesta postala i šefica. Sam nastavak -ica u reči opatica zamjena je za grčkolatinski -issa u abbatissa, što je u hrvatskoj tvorbi reči vrlo uobičajeno. No upravo će izvorna reč abbatissa u pojedinim mesnim govorima doživeti raznorazne preinake: abatiša, batesa, abadesa, badeša. Za časnu majku pak poznat je i naziv madrebadeša.

U Zagrebu, na Gornjem gradu, jedna se ulica zove Opatička. Ime je dobila u 17. stoleću po klarisama iz samostana sv. Klare (danas vrlo lepo uređen Muzej grada Zagreb). Popov toranj — ta najsevernija kula na Gradecu, štitio je Nova, odnosno Opatička, vrata. Na njemu je Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Uz ovu zvezdarnicu vezana je još jedna — ne previše poznata — zanimljivost. Godine 1906, u povodu njenoga utemeljenja, njemački astronom Kopff dao je planetoidu, koji je otkrio, ime Croatia. Inače je u toj zgradi dugo bila i pučka škola (od 1. do 4. razreda) koja je nosila ime Augusta Šenoe (bista je još pokraj ulaza).

Kao što se opatica u kontinentalnom delu Hrvatske često proteže na sve časne sestre bez obzira na red i rang, tako se u južnoj Hrvatskoj za časne sestre rabi izraz koludrica i švora. No u Šibeniku i u okolini koludrice su časne sestre koje su zatvorene, tj. koje pripadaju strožem redu, za razliku od — evo, polako dolazimo — manjarica, manjurica, majurica i mijurica, koje pripadaju Trećem redu sv. Franje. Trećoretkinje nose posebno odelo, a ne moraju nužno živeti u samostanu, nego mogu živeti i u svetu. Sve varijante njihova naziva potiču od latinskoga minor (tal. minore), što znači manji. Tome se dodao nastavak -ica, kao tipičan nastavak za imenice ženskog roda, i dobili smo manjica.

Da dođemo do naziva koludrica, moramo posegnuti za starogrčkim jezikom. Kalogeros, što znači častan starac, uz ženski rod kalogría, dalo je u nas koludar, koludra. U Istočnoj crkvi odatle su izvedeni kaluđer i kaluđerica, a istoga je korena i prezime Kalogjera. Koludar može imati više značenja; može značiti redovnik, pustinjak Zapadne crkve. Ali ti su koludri znali i te kako uživati u Božjim darovima, pa se tako zove i jedna vrsta vinove loze (u Crikvenici) jer su je doneli koludri pavlini.

Za pripadnice crkvenih redova ili obnašateljice nekih dužnosti u Crkvi rabe se još nazivi duvna, dumma, švora, crnorizica, mniška, nona, nuna, samoćnica, samostanica, a za neke i picukara, picokara. Duvna i dumma izvedene su od lat. domina, što znači gospođa. U prvim stolećima Crkve domini se nazivaju i sveci, a posle biskupi i drugi crkveni dostojanstvenici. Međutim, dok je za Boga ostao nepromenjen naziv Dominus, za ljude se u srednjem veku počinje upotrebljavati stegnuti oblik domnus, domna. Tako se biskupi, opati, a katkada i ostali monasi zovu domini, a žene koje žive u samostanima domne. Već od starine susrećemo i oblike dom, don, dum... dumna, duvna.

Švora je pak postala od tal. reči suora; ovoj nije teško pronaći lat. koren soror, što znači sestra (sličnost sa horror sasvim je slučajna). Rasprostranjena je u Dalmaciji i — kao opatica u kontinentalnom dijelu Hrvatske — označava svaku redovnicu.

Naziv crnorizica, črnorizica vrlo je star. Postoji i oblik za muški rod — crnorizac, črnorizac (svakako je najpoznatiji autor traktata O pismeneh — Crnorizac Hrabar s kraja 9. i početka 10. st.). Naziv dolazi od crn i riza, a riza znači ruho, odeća, posebno sveštenička odeća. Mniška znači u starijem jeziku isto što i monahinja, ženski rod prema monah. A monah, od grč. monachós, preko lat. monachus, pa stsl. m'nih', dalo je mnih a muški rod, a mniška za ženski.

Naziv nona, nuna također znači redovnica, a smatra se da je francuskoga porekla — od nonne. U starijih pisaca susrećemo i nazive samoćnica za ženu i samoćnik za muškarca koji žive u samoći. Naziv samostanac, odnosno samostanica (uz samostanka, samostankinja) vrlo je proziran i znači redovnika, odnosno redovnicu, koji žive u samostanu.

Picokara ili picukara i danas se čuje po Dalmaciji, a označava pobožnu ženu koja ima zavet čistoće i živi u svetu. Dolazi od tal. riječi bizzocche, bizzochera, pinzochera, što znači bogomoljka. Prezime Picukarići sl. dokazuje da je u davnini netko u tom rodu bio jako pobožan.
Nymann is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:49.