O obrazovnom snobizmu

[Mary00]

Afrika paprika kaže:

A drugo - zašto je tako važno upisati i završiti bilo kakve fakultete? Zašto društvo marginalizira zanimanja od kojih se ekonomija i okreće? Hoće li balkanska društva uvijek iznova izmišljati skupocjene oblike malograđanštine?
Gledajući tri obrtnika u bližem društvu i rodbini - radije bih bila vodoinstalater i automehaničar, ali svi nekako teže studirati menađement jer od toga, misle oni i dalje, postaneš kul meneđer. I ostaneš polupismen.

U čem je problem?

Ja sam to isto pitala jednog četrnaestogodišnjaka koji mi je govorio kako su njegova mama i njene sestre/brat svi završili faks, a tata i njegova braća/sestre nisu, već imaju "samo" zanate (frizerka, automehaničar i još jedno zanimanje koje sam zaboravila). On ove sa stukovnim zanatima vidi kao neuspješne iako, koliko mi je poznato, svi rade i vrlo pristojno žive.

[Nevka]

Puno puta sam se pitala isto što i autorica...
ajde fakultete nekako, al djeca koja upisuju "super" srednje škole i presretni su jer idu u četverogodišnju, a ne u trogodišnju..
pa završe tamo neku upravnu, turističku ili komercijalnu s kojom ne mogu ni dupe obrisat.
Ja mislim da je to ostalo od prije 50-60 godina kada je faks zbilja nešto značio...znači i danas, al jedino ako postoji potražnja
jebatga, svaka čast svima, ali izmislili su neke fakultete s kojom strukom se zaposli jedna godišnje..
Mojih 6 prijateljica su nadobudno otišle u Zagreb studirat socijologiju, a zaposlila se nije nijedna....niti jedna...uložile vrijeme i novac, sad se mogu slikat...
Ne znam bome nijednu frizerku, kozmetičarku niti vodoinstalatera koji ne može u fušu zaradit koju kunu....ekonomista, pravnika, politologa na tone..
ponuda i potražnja vrijede u svim slučajevima

[Luneta]

Ovo je vrlo siroka tema i potrebno ju je rascjepkati na nekoliko segmenata, prije nego li se pocne pricati o obrazovanju. Naglasak je na snobizam. Za pocetak, trebalo bi razjasniti od kud, kako i zasto je snobizam (toliko) rasiren u drustvu.
Mislim da treba ici unazad i pronaci mu korijenje u siromastvu, sto materijalnom, sto duhovnom. Visoko obrazovanje je bilo dostuno ili bilo vezano za dobrostojece slojeve i utkalo se u mentalitet da ga je imati ulaznica u bolji sloj, tamo gdje nema motike.

Bez obzira koliko vodoinstalateri zaradjuju, oni jos uvijek tim parama ne mogu kupiti ulaznicu za 'white collar drustvo' koje pije koktele i sunca se u po bijela dana. Jer oni, moraju raditi. A, to je, onako, poskrivecki, nekakav motiv snobovstine. A ako vodoinstalater se i nadje na koktel partiju nece imati manire ( za koje ovi drugi umisljaju da ih imaju) koji se traze prilikom ispijanja koktela.

Da skratim, problem je u sustavu vrijednosti drustva i u odgoju. Problem je i sto ove iz strukovnih skola, ocijenjene kao lose ucenike, se ne odgaja, ako su vec prepoznati da ne mogu usvojiti zemljopisne sirine i izgovor engleskog jezika.

Odgoj u skolstvu je vrlo, vrlo marginaliziran, i ne prepoznaje se i ne shvaca se da se djecu, studente, treba odgojiti, usaditi im osnovne ljudske vrijednosti koje su vrlo cesto korisnije po drustvo od znanja.

Bila sam u skoli u kojoj se sestogodisnju djecu ucilo rukovanju. Svako jutro prilikom dolaska. Evo, pocelo se od toga npr...

[Nevka]

Lunarna. kaže:

Ovo je vrlo siroka tema i potrebno ju je rascjepkati na nekoliko segmenata, prije nego li se pocne pricati o obrazovanju. Naglasak je na snobizam. Za pocetak, trebalo bi razjasniti od kud, kako i zasto je snobizam (toliko) rasiren u drustvu.
Mislim da treba ici unazad i pronaci mu korijenje u siromastvu, sto materijalnom, sto duhovnom. Visoko obrazovanje je bilo dostuno ili bilo vezano za dobrostojece slojeve i utkalo se u mentalitet da ga je imati ulaznica u bolji sloj, tamo gdje nema motike.

Bez obzira koliko vodoinstalateri zaradjuju, oni jos uvijek tim parama ne mogu kupiti ulaznicu za 'white collar drustvo' koje pije koktele i sunca se u po bijela dana. Jer oni, moraju raditi. A, to je, onako, poskrivecki, nekakav motiv snobovstine. A ako vodoinstalater se i nadje na koktel partiju nece imati manire ( za koje ovi drugi umisljaju da ih imaju) koji se traze prilikom ispijanja koktela.

Da skratim, problem je u sustavu vrijednosti drustva i u odgoju. Problem je i sto ove iz strukovnih skola, ocijenjene kao lose ucenike, se ne odgaja, ako su vec prepoznati da ne mogu usvojiti zemljopisne sirine i izgovor engleskog jezika.

Odgoj u skolstvu je vrlo, vrlo marginaliziran, i ne prepoznaje se i ne shvaca se da se djecu, studente, treba odgojiti, usaditi im osnovne ljudske vrijednosti koje su vrlo cesto korisnije po drustvo od znanja.

Bila sam u skoli u kojoj se sestogodisnju djecu ucilo rukovanju. Svako jutro prilikom dolaska. Evo, pocelo se od toga npr...

1. boldano...ne znam baš da ekipa upisuje fakultete zbog snobizma...
upisuju iz sto raznih razloga; neki su ambiciozni, neki ne znaju šta bi pa kupuju još koju godinu, neki jer svi drugi idu i tako..svašta
2. boldano...bogami, odi odakle sam ja koktelčiće piju i motoriće voze oni koji imaju para, a to nikako nisu ljudi s fakultetima, a na birou... više privatnici i vlasnici apartmančića

[chocolatecookie]

Oprostite, ja sam možda prikraćena za neka iskustva jer sam rođena u radničkoj obitelji, ali tko je uopće to white collar društvo koje pije koktele i sunca se u po bijela dana u Hrvatskoj?

[Afrika paprika]

Lunarna. kaže:

Ovo je vrlo siroka tema i potrebno ju je rascjepkati na nekoliko segmenata, prije nego li se pocne pricati o obrazovanju. Naglasak je na snobizam. Za pocetak, trebalo bi razjasniti od kud, kako i zasto je snobizam (toliko) rasiren u drustvu.
Mislim da treba ici unazad i pronaci mu korijenje u siromastvu, sto materijalnom, sto duhovnom. Visoko obrazovanje je bilo dostuno ili bilo vezano za dobrostojece slojeve i utkalo se u mentalitet da ga je imati ulaznica u bolji sloj, tamo gdje nema motike.

Sve to stoji, ali je između jada i bijede stajao komunizam u kojem su svi radili neke strukovne poslove, a obrazovanje je bilo dostupno. U vrijeme blokade ffzg radi besplatnog obrazovanja su se upućivale poruke kako su se ministri školovali besplatno, pa što ne bi i ovi sada. Kako smo regresirali na to da je rad sranje i sramota?

[Lyanna Stark]

jednokratna nika kaže:

ja bih zeljela biti manipulant u knjiznici ali sam prekvalificirana jer imam bakalar a to je za zavrsenu gimnaziju posao

a super je posao samo dvije smjene i redovita placa i sjedis i cak ne pricas puno s idiotima to jest njih ako upile samo na informatora uputis

Možeš upisati izvanredni diplomski iz knjižničarstva i raditi kao pravi knjižničar. U Zadru sigurno možeš, ne znam za ostale gradove.

[Luneta]

chocolatecookie kaže:

Oprostite, ja sam možda prikraćena za neka iskustva jer sam rođena u radničkoj obitelji, ali tko je uopće to white collar društvo koje pije koktele i sunca se u po bijela dana u Hrvatskoj?

I sad su tebi kokteli vazniji od teze o odgoju i snobizma u obrazovanju ciji je dio i image o koktelima? Jebiga.

[blort]

Afrika paprika kaže:

Sve to stoji, ali je između jada i bijede stajao komunizam u kojem su svi radili neke strukovne poslove, a obrazovanje je bilo dostupno. U vrijeme blokade ffzg radi besplatnog obrazovanja su se upućivale poruke kako su se ministri školovali besplatno, pa što ne bi i ovi sada. Kako smo regresirali na to da je rad sranje i sramota?

Samo što rad zapravo je sranje, jer čim se nešto mora to je u biti sranje, tj velika većina ljudi radi isključivo jer mora pa se onda idu tješiti s bajkama o radu i istome idu davati apriornu vrijednost ili čak i moralnu dimenziju.
Dok je rad zapravo samo sredstvo za dolaženje do novca i ništa više.

[Perzefona]

Ako znamo da postoje stipendije za deficitarna zanimanja, problem postane još zanimljiviji.

[Nevka]

Afrika paprika kaže:

Sve to stoji, ali je između jada i bijede stajao komunizam u kojem su svi radili neke strukovne poslove, a obrazovanje je bilo dostupno. U vrijeme blokade ffzg radi besplatnog obrazovanja su se upućivale poruke kako su se ministri školovali besplatno, pa što ne bi i ovi sada. Kako smo regresirali na to da je rad sranje i sramota?

Kako smo lijena nacija...eto kako..
u mom mjestu (srednja Dalm.) tijekom godine rade Albanci doseljenici i naši ljudi iz Bosne i Slavonije koji su ostali poslije rata...domaći žive od turizma i čačkaju neku stvar 7 mjeseci godišnje (izuzev kad oberu par stabala maslina), a i u tome im pomažu djeca gore navedenih jer su svoju poslali u Zagreb na faks...
eto...lijen i iskompleksiran narod

[Afrika paprika]

blort kaže:

Samo što rad zapravo je sranje, jer čim se nešto mora to je u biti sranje, tj velika većina ljudi radi isključivo jer mora pa se onda idu tješiti s bajkama o radu i istome idu davati apriornu vrijednost ili čak i moralnu dimenziju.
Dok je rad zapravo samo sredstvo za dolaženje do novca i ništa više.

Osim što tako ne razmišljaju svi.

[blort]

Afrika paprika kaže:

Osim što tako ne razmišljaju svi.

Je, da, ljudi sami sebe znaju uvjeriti u svašta.
No istina je samo jedna i ona je vrlo tmurna.

[Luneta]

Afrika paprika kaže:

Sve to stoji, ali je između jada i bijede stajao komunizam u kojem su svi radili neke strukovne poslove, a obrazovanje je bilo dostupno. U vrijeme blokade ffzg radi besplatnog obrazovanja su se upućivale poruke kako su se ministri školovali besplatno, pa što ne bi i ovi sada. Kako smo regresirali na to da je rad sranje i sramota?

Bravo, ovo je odlicno zapazanje. Hmm, da, bivsa drzava je promicala vrijednosti radnistva i seljastva kao nesto normalno, vrijedno i prihvatljivo.
Udarnistvo, znacke, nagrade, objavljivanje u medijima, rudari, seljaci, ratari, rad u tvornicama - cinio je stavku koja je prihvacala taj veliki dio ruralnog stanovnistva da se osjeca vrijedno, a radnistvo slavodobitno.

Tvornice radnicima - parole koje su (makar i prividno) davale vrijednost radu kao i spoznaja da nisi sam. U onoj sirokoj globalnoj slici tog drustva, radnik i seljak su bili prihvaceni - sto od strane drustva - sto od sebe samih.

No i u takvom drustvu, bilo je pozeljno biti white collar, onaj koji ne radi tesko, samo su motivi bili drugaciji.

Rekla bih da je bilo pozeljnije radi zivota u gradu koji je donosio nesto novo - a to je slobodno vrijeme nakon rada, koje seljaci vecinom nisu imali i vise zabave. Ako uz to pribrojimo brojne pokrete za prava zena i zenske slobode otvara nam se jedna, druga, nova dimenzija pozeljnosti visokog obrazovanja tada.

Danas je slicno, no, karikirana slika koktela je jos jedna nadogradnja na to slobodno vrijeme i pazi sad - natjecanje medju jednakima. Jer niti svi 'white collar' nemaju tu mogucnost suncanja u po bijela dana.

[Afrika paprika]

blort kaže:

Je, da, ljudi sami sebe znaju uvjeriti u svašta.
No istina je samo jedna i ona je vrlo tmurna.

Više se čini da neki ljudi vole i žele raditi jer ih to ispunjava.
Vrlo bizarno, znam.
Da netko razmišlja drugačije!

[blort]

Lunarna. kaže:

Bravo, ovo je odlicno zapazanje. Hmm, da, bivsa drzava je promicala vrijednosti radnistva i seljastva kao nesto normalno, vrijedno i prihvatljivo.
Udarnistvo, znacke, nagrade, objavljivanje u medijima, rudari, seljaci, ratari, rad u tvornicama - cinio je stavku koja je prihvacala taj veliki dio ruralnog stanovnistva da se osjeca vrijedno, a radnistvo slavodobitno.

Tvornice radnicima - parole koje su (makar i prividno) davale vrijednost radu kao i spoznaja da nisi sam. U onoj sirokoj globalnoj slici tog drustva, radnik i seljak su bili prihvaceni - sto od strane drustva - sto od sebe samih.

No i u takvom drustvu, bilo je pozeljno biti white collar, onaj koji ne radi tesko, samo su motivi bili drugaciji.

Rekla bih da je bilo pozeljnije radi zivota u gradu koji je donosio nesto novo - a to je slobodno vrijeme nakon rada, koje seljaci vecinom nisu imali i vise zabave. Ako uz to pribrojimo brojne pokrete za prava zena i zenske slobode otvara nam se jedna, druga, nova dimenzija pozeljnosti visokog obrazovanja tada.

Danas je slicno, no, karikirana slika koktela je jos jedna nadogradnja na to slobodno vrijeme i pazi sad - natjecanje medju jednakima. Jer niti svi 'white collar' nemaju tu mogucnost suncanja u po bijela dana.

I tko je najviše o tome labrtao, uglavnom oni koji su najmanje radili(tj razni partijski činovnici), prilično simptomatično.
Sve je to bilo jedno veliko prodavanje magle, isto kao i danas, razlika je samo u retorici.
Kao rad ima neku vrijednost a svi prvom prilikom izbjegavaju isti.

[Nevka]

Lunarna. kaže:

Bravo, ovo je odlicno zapazanje. Hmm, da, bivsa drzava je promicala vrijednosti radnistva i seljastva kao nesto normalno, vrijedno i prihvatljivo.
Udarnistvo, znacke, nagrade, objavljivanje u medijima, rudari, seljaci, ratari, rad u tvornicama - cinio je stavku koja je prihvacala taj veliki dio ruralnog stanovnistva da se osjeca vrijedno, a radnistvo slavodobitno.

Tvornice radnicima - parole koje su (makar i prividno) davale vrijednost radu kao i spoznaja da nisi sam. U onoj sirokoj globalnoj slici tog drustva, radnik i seljak su bili prihvaceni - sto od strane drustva - sto od sebe samih.

No i u takvom drustvu, bilo je pozeljno biti white collar, onaj koji ne radi tesko, samo su motivi bili drugaciji.

Rekla bih da je bilo pozeljnije radi zivota u gradu koji je donosio nesto novo - a to je slobodno vrijeme nakon rada, koje seljaci vecinom nisu imali i vise zabave. Ako uz to pribrojimo brojne pokrete za prava zena i zenske slobode otvara nam se jedna, druga, nova dimenzija pozeljnosti visokog obrazovanja tada.

Danas je slicno, no, karikirana slika koktela je jos jedna nadogradnja na to slobodno vrijeme i pazi sad - natjecanje medju jednakima. Jer niti svi 'white collar' nemaju tu mogucnost suncanja u po bijela dana.

S jedne strane gledišta stoji što kažeš, prednost i cijena radnika su odskakali od današnje, ali ne baš i seljaka...
ovo je sad već pitanje ekonomije, ne politike, a još manje snobizma..
nije u bivšoj državi vlasti pasao neovisan i slobodan seljak, već radnik ovisan o državi...zato su se i otvarala mnogobrojna radna mjesta po velikim gradovima i dovodilo narod u gradove...čovjeka sa sela smještalo na 10-kat nekakvog nebodera i dalo mu posao u tvornici..time ga se učinilo ovisnim o državi i voila...jedino što je imao redovitu plaću, šta jest jest...
Baš iz te prakse bivše države došlo je do toga da su nam sela prazna već desetljećima....
no skrenula sam s teme, a zanimljivo je..

[blort]

Afrika paprika kaže:

Više se čini da neki ljudi vole i žele raditi jer ih to ispunjava.
Vrlo bizarno, znam.
Da netko razmišlja drugačije!

Takvih je jako malo jer takvih poslova je jako malo, većina je popušila tu priču da lakše podnesu svoju kafkijansku svakodnevicu.

[Eurifesa]

To sam se uvijek pitala kad sam držala instrukcije iz raznih predmeta: Zašto, zaboga, ova djeca idu u gimnazije? Neki nisu znali ni tečno čitati, ni riješiti 5-2*3, koncentracija nula, interes nula, talent nula, marljivost nula. Istina, moguće da je jedan od razloga to da se ne želiš miješati s divljacima, ali ipak prilično čudna pojava.
Ili oni koji upišu jedan fax, pa ne ide, pa drugi, pa ne ide, pa treći... pa nalaze neka veleučilišta po selendarama, neke visoke škole s masnim cijenama...

Još je jedna zanimljivost ljudi koji bi na doktorat, a uopće ih ne zanima znanost i akademija, nego eto tako, bitno da se nastavi školovanje, da titula, da papir...

U biti zašto uopće svi idu na diplomske studije, a na kraju je upitno treba li im za posao i preddiplomski, a ne neki tečaj?

Previše patimo na papire i titule.

P.S.

Grgo Zečić kaže:

kapitalizam nema kavica od pet sati na Cvjetnom trgu ni sunčano popodne usred radnog tjedna na rivi. Takvo što ne postoji u gruboj, kapitalističkoj Americi, ali ni u društveno naprednim zemljama Skandinavije.

Ovo naprosto nije istina. U Skandinaviji su svi štekati puni bez obzira na radne dane, svetke ili petke, čim se posreći sunčano popodne, a nisu neviđeni ni u Americi.

[Luneta]

blort kaže:

I tko je najviše o tome labrtao, uglavnom oni koji su najmanje radili(tj razni partijski činovnici), prilično simptomatično.
Sve je to bilo jedno veliko prodavanje magle, isto kao i danas, razlika je samo u retorici.
Kao rad ima neku vrijednost a svi prvom prilikom izbjegavaju isti.

Pa zato i je bilo pozeljno biti cinovnik. vidis? Sad cemo ko Sokrat, analizom do istine.

Prodavanje magle ili ne, ne znam. Sva drustva se u nekom obliku sastoje i od toga, jer sama drzava je aparat, zar ne? Koji ima svoje metode. Ovisi samo koliko se prepozaje mentalitet naroda kojim se vlada ili zeli vladati.
A tada se prepoznao u velikoj mjeri.

Sto se tice rada, sto je tu cudno da ljudska bica izbjegavaju rad? Ili da su lijena?
Toga bilo od pamtivijeka i to treba prihvatiti kao cinjenicu. No, drustva su ustrojena da se otprilike radi 8 - 9 sati i kad je vec tako ljude se mora/treba znati/moci motivirati.

Uvijek mora biti nagrada za rad.