Depresija - druženje, razgovori, podrška - Stranica 323

karamela · 26.04.2010., 22:53

a i ja sam luda što se ikome tu opravdavam,
života ti, svakome od vas fali daska u glavi,
a ja očekujem da me shvatite.

imala sam najbolju namjeru zahvaliti onima koji su mi pomogli kad mi je bilo teško,
a zauzvrat sam dobila uvrede i ponižavanja.

vama smeta kad je netko zdrav,
kad stavlja smajliće, kad govori kako mu je dobro, jer je onda uljez,
jer se svi vi jadni bolesni međusobno tješite.
jao, kako smo jadni, bolesni. šmrc šmrc.

girl je kao ozdravila, a pije još uvijek 2-3 vrste tableta.
ozdravio si onda kad normalno funkcioniraš bez tableta.
a to ne ide preko noći.

a definitivno ne može odzdraviti kad stalno ponavlja da je bolesna, posta
linkove o depresiji, umjesto o tome kako da izađe iz nje.
neki od vas su se postovjetili sa svojom bolešću,
i taj problem morate rješiti.

ja idem kod psihićke, pijem zoloft, i nikad nisam nikoga odgovarala
od lječenja.
samo sam reagirala kad su neki tu pljuvali po vjeri kao obliku lječenja.

možda jesam razmaženo derište, ali nisam ni glupa ni luda.

Želim Vam svima da ozdravite. Od srca.
Ja više tu nemam šta raditi, jer ste toliko negativni,da nije ni čiudo što
se stalno vrtite u krug.

A ono da bi se ja htjela družiti s vama je naravno bila zajebancija.
Nemam ja kaj raditi s takvim ljudima.
Ne zato jer ste bolesni, nego zato jer ste ograničeni i mislite da ste nešto posebno, djelite dijagnoze šakom i kapom, a pojma nemate tko se krije
iza ovih riječi..
A ni vi si međusobno ne možete puno pomoći, nažalost.

Još jednom jedno veliko hvala Ja_a , i još par razumnih ljudi koji
su stali na moju stranu.

Adios amigos.
i Sretno!

karamela · 26.04.2010., 22:55

Quote:

spartacus1 kaže:

Pa sama je priznala kak je zoloft proradio. Bez brige,da ima neurozu,nebi pila zoloft.

psihički poremečaji se djele na neuroze i psihoze,
u neuroze spada i okp, koji imaju i djeca, koja također mogu uzimati zoloft.
toliko o njegovoj jačini.

informiraj se i pročitaj upute o lijeku.

karamela · 26.04.2010., 22:56

Quote:

lamija kaže:

a presvetla karamelo,zveki ima potpuno pravo...2 mjeseca si tu kukala ovo ono,i onda uletiš sa spikom kak si ti zdrava,a mi smo svi bolesni...

ti si ok.

pametna si cura, i želim ti sve naj naj

spartacus1 · 26.04.2010., 22:56

Quote:

karamela kaže:

psihički poremečaji se djele na neuroze i psihoze,
u neuroze spada i okp, koji imaju i djeca, koja također mogu uzimati zoloft.
toliko o njegovoj jačini.

informiraj se i pročitaj upute o lijeku.

Draga moja ti nemaš neurozu.

ray of light · 26.04.2010., 22:57

još jednom

hrvatsko psihijatrijsko društvo-http://www.psihijatrija.hr/edu/-može se pitati i dobiti odgovor

karamela · 26.04.2010., 22:57

Quote:

spartacus1 kaže:

Draga moja ti nemaš neurozu.

da, to su mi rekla 3 psihijatra, da imam neurozu, ali ja ću vjerovati tebi.

btw. i za tebe sam mislila da si 'normalan', ali si jako povodljiv i sjeban.

lamija · 26.04.2010., 23:05

Quote:

karamela kaže:

ti si ok.

pametna si cura, i želim ti sve naj naj

fala karamelo,i ja tebi isto

ray of light · 26.04.2010., 23:53

KLASIFIKACIJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA

Danas postoje mnoge klasifikacije, no najjednostavnija klasifikacija ( klasifikacija prema Šverko B..PSIHOLOGIJA, 1997,str.) grupira psihičke poremećaje u dvije široke kategorije:
POREMEĆAJI UZROKOVANI ORGANSKIM OŠTEĆENJIMA ILI
LEZIJAMA TKIVA
Fizička trauma
Izljev krvi u mozak
Tumori
Infekcije
Oštećenja uzrokovana upotrebom droga

FUNKCIONALNI ILI PSIHOGENI POREMEĆAJI
Za njih ne postoji ili još nije utvrđen organski uzrok ;u tu grupu poremećaja ubrajaju se:
Psihoze
Psihoneuroze
Psihosomatski poremećaji
Poremećaji ličnosti
Situacijski poremećaji ličnosti

2.1. PSIHOZE
Psihoze su psihički poremećaji kod kojih postoje bitni znakovi poremećaja kao što su:
· gubitak kontakta s realnošću
· vrlo bizarno razmišljanje
· čuvstveno doživljavanje i ponašanje
· nemogućnost održavanja normalnih međuljudskih odnosa
U takve psihičke poremećaje spadaju:
1. SHIZOFRENIJA
2.MANIČNO-DEPRESIVNA PSIHOZA

2.2. PSIHONEUROZE
Psihoneuroze su blaži psihički poremećaji kod kojih nema poremećaja mišljenja, već se simptomi iskazuju u području čuvstvenog reagiranja.
U psihoneuroze spadaju :
a. ANKSIOZNOST
b. IRACIONALNI STRAHOVI (fobije, depresija)
c. DEPRESIJA

2.3. PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI

Želučano-crijevne bolesti
Kardiovaskularne bolesti
Bolesti organa za disanje
Bolesti endokrinog sustava
Bolesti mišićnog sustava
Bolesti živčanog sustava
Kožne bolesti i dr.

2.4. POREMEĆAJI LIČNOSTI
Poremećaji ličnosti vrlo često prate neki drugi psihički poremećaj, no međutim mogu se javljati i samostalno. Ti poremećaji predstavljaju neke trajne karakteristike ličnosti koji se iskazuju u ponašanju tako da onemogućuju normalno ponašanje osoba u društvu. Jedan od takvih poremećaja je i poremećaj ASOCIJALNE LIČNOSTI, ranije su korišteni nazivi PSIHOPATII SOCIOPATI.
Asocijalna ličnost ja poremećaj ličnosti koji se iskazuje u socijalno neprihvatljivom ponašanju. Takve osobe iskazuju nedostatak socijalnih normi i odgovornosti u ponašanju. Osobe sa takvim ponašanjem su nemoralne i ne osjećaju emocije pa čak ni pri najokrutnijim djelima. No, ipak asocijalne ličnosti su vrlo rijetke, jer to nisu osobe koje iskazuju socijalno neprihvatljivo ponašanje. Npr. većina kriminalaca razlikuje dobro od lošeg, te osjećaju ljubav ili emocije prema određenom krugu ljudi (obitelj, prijatelji )

2.5. SITUACIJSKI POREMEĆAJI LIČNOSTI
Situacijski poremećaji ličnosti su aktualne, reverzibilne reakcije koje nastaju zbog nekih vrlo neugodnih ili bolnih iskustava, kao što su npr. smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, neki veći neuspjeh itd. Većina tih poremećaja polazi sama od sebe.

ray of light · 27.04.2010., 00:00

malo dublja analiza-primjer konverzivne neuroze

KONVERZIVNA NEUROZA

Konverzivna neuroza je neuroza s fiksacijom pretežno na edipskoj fazi u kojoj ego upotrebljava obrane potiskivanja, a libido se konvertira u tjelesne simptome. Ovo konvertiranje vrši ego. Konvertiranje se odvija po jednom određenom sistemu. Baza toga sistema je činjenica koja leži u prirodi samog edipovog kompleksa, u kome fantazmi igraju vrlo veliku ulogu. Prema tome ovi fantazmi omogućavaju da se mnogo toga od incestuoznog doživi u mašti. Druga je činjenica koja pomaže konverziju dana već u ranijim razvojnim fazama djeteta, prema kojima čitavo tijelo može imati erogeno značenje. Izbor organa između ostalog ovisi i o funkcionalnoj sposobnosti tog organa da izrazi nesvjesne tendencije koja je u pitanju kao i o vremenu potiskivanja.
Kad konverzivni neurotik osjeti strah od prodora nesvjesnog u svjesno, ego osjeti nelagodu, anksioznost, uznemirenost, eventualno i osjećaj krivnje, ali se od svega toga brani konverzijom uz potiskivanje. U konverzivne neuroze ego uspijeva veliki dio libidne energije konvertirati u tjelesni simptom. Poznata je «lijepa indiferentnost» konverzivnog neurotika za svoje simptome. Obično se kaže da je efekt patnje i krivnje u konverzivnog neurotika potisnut, a da na površini ostaje simptom sa svojom simbolikom koju je prati afekt. Treba napomenuti ovdje i to da se u konverzivnog neurotika mogu sresti elementi sekundarne dobiti, a osim toga da i on može u svojoj ličnosti imati histeričnih crta koje se izražavaju sa sklonost da upozorava na svoje smetnje, te da njima postizava sućut i pažnju okoline.
U histeričke strukture ego je krhkiji ili je libido masivniji, pa ne dolazi do masovnih konverzivnih simptoma nego ego bude preplavljen nagonskim pulzijama koje se dalje ne konvertiraju. Drugim riječima, masivni libido umjesto da se što više potisne i konvertira on se direktno javi u histeričnoj strukturi, impulsi se slabo kontroliraju i prelaze u acting out.
U odnosu na objekte i konverzivni neurotik može pokazati: sugestibilnost, labilnu emotivnost, sklonost erotizaciji objektnih veza, koja proizlazi iz anksioznosti da se razvije veza, brojnost fantazama koji su vezani za nesvjesne nagonske impulse, te gotovo egzibicionističku potrebu za

svraćanjem pozornosti na sebe. I konverzivni neurotici često nastavljaju s rivalstvom sa reprezentantima objektnih figura, a njihova heteroseksualnost može biti parcijalna ali nikad nije potpuna. U histeričkoj strukturi više nego u pravoj konverzivnoj neurozi, spominju se među ženskim bolesnicima dva tipa reakcija: osvetnički, koji zavodi muškarce a potom ih napušta, i drugi tip žena koja želi da bude muškarac. Kod muških bolesnika osjeća se jaka potreba za vladanjem, a u nekim ima mnogo elemenata donhuanizma (mijenjati objekte i onda ih napuštati).
Danas više ne shvaćamo točke fiksacije na pojedinim fazama psihoseksualnog razvoja kao izolirane, nego se cijeli psihoseksualni razvoj vidi u jednoj cjelini. Liječenje bolesnika je pokazalo da kod iste osobe obrane mogu biti genitalne i pregenitalne. Ovo, mada u manjoj mjeri vrijedi i za konverzivnu neurozu.

zveki 97 · 27.04.2010., 00:00

Quote:

GiRL kaže:

rej, parlez vous Francais???

Ja si nadobudno nabavila neke gramatike i priručnike, htjela bi ga naučiti, dosad sam savladala engleski, njemački i osnove talijanskog, pa ono, how hard can it be? Doduše, muče me naglasci, već vidim da su zeznuti...

Girlice, ja sam tvoja kolegica po engleskom, a rejina po francuskom!

Francuski je zeznut za self-teaching, probaj upisati negdje tečaj, najbolji su ti u Alliance francaise.

ray of light · 27.04.2010., 00:05

drugi primjer

OPSESIVNA NEUROZA

Opsesivna neuroza je specifična mentalna konstelacija koja se proteže od skoro normalnog do vrlo teških slika bliskih shizofreniji. Opsesivna neuroza je vrlo teška za odgonetnuti i to ne usprkos nego baš zbog toga što je patologija u procesu mišljenja, jer je kod bolesnika atakirana mogućnost komunikacije s nama, a nama je teško da se s njim identificiramo. Konverzivna neuroza ima tijelo kao medij, fobija ima strah od nekoga izvana, dok se opsesivni simptomi nalaze u ličnosti i oni su najintelektualniji i najzagonetniji.
Problem superega u opsesivnoj neurozi nije do kraja raščišćen. Prije svega treba napomenuti da je osnovni problem što kod opsesivne neuroze imamo fiksaciju na preedipskom nivou, a poznato je da je superego nasljednik edipovog kompleksa.
Freud je 1909. rekao da je u opsesiji ego korak ispred nagona, znači ego koji ide u svojem razvoju ispred ida. To znači da imamo brži razvoj ega od razvoja ida. Ako je na razini analno-sadističke faze već razvijen ego i kao njegov najviši dio superego to je osnovni preduvjet za opsesiju, jer su na taj način ego i superego sposobni da podnesu analno-sadističke nagone, odnosno da reagiraju na njih, a oni reagiraju stvaranjem opsesivnih simptoma. Kaže se da je suština opsesije u tome da uz preedipski regres postoji jaki superego, u čemu naravno važno ulogu igraju hladni, mogli bismo reći opsesivni roditelji.
Impulsi da se učini, kaže ili misli nešto zabranjeno dovodi do jake reakcije superega. Javlja se tenzija i strah koji prijeti dezintegraciji ega. Obrana od te dezintegracije su opsesivni simptomi.
Mnogi autori smatraju da je stvaranje opsesije korak naprijed u obranama u odnosu na fobiju, jer se prešlo od motorne akcije i tjelesnog jezika koji postoje u obranama kod fobije na obranu putem misli što na izvjestan način može podrazumijevati i napredak u sazrijevanju ega. Da je opsesija i teorijska teža i rigidnija svakako nam govori to što je kod opsesije fiksacija i regresija na preedipsku fazu razvoja dok je fobija edipskog karaktera.