Evolucija inženjerstva:Je li došlo vrijeme za uvođenje programiranja u sve grane zanimanja?

[Grimko]

Indiju ne radi europski dio firme,hvala dragom Isusu :P U obje firme hrvatski branch office radi Europa,Bliski Istok,sjeverna Afrika i one ex sovjetske u Aziji. To sa šetanjem među odjelima je traćenje ljudskog potencijala. Ako je netko dobar u ac napajanjima,čemu ga bacati u dc odjel ili u hibridna rješenja npr? Nema smisla. Doduše spajaju odjele,režu broj ljudi i ide se da sa najmanjim brojem ljudi obave maksimum posla. Ajde,bar ne sele iz grane u granu,tipa iz network powera u industrijsku automatizaciju ili klimatska rješenja. Softwer department je naravno posebna priča,on je isključivo u USA. I to dedicirani odjel samo za razvoj softvera. U ovoj sad firmi ne sele iz jednog u drugi odjel,osim eventualno srodne. Previše toga ima da bi se netko šaltao sa čistog hardvera na čisti softver npr.

Ne piše softver inžinjer koji projektira napajanja. Kao što ni web ne održavaju ovi koji se usput bave sustavima vodenih pročiščivača npr. U inžinjerstvu je općenito specijalizacija majka. I hardver i softver napreduju,ide se na smanjenje ljudi,a onda netko dođe s bistrom idejom da bi svi inžinjeri trebali programirati usput. Uz konstantne edukacije i praćenje napretka u core djelu,nema šanse da se netko još obrazuje i za programera i još ima privid osobnog života. Imamo u firmi dedicirane inžinjere za interni softver,interno održavanje,za SaaS itd. I ti ljudi znaju svoj posao. Ne vidim kako će im pomoći da im uleti netko tko je do jučer radio na projektiranju centrala npr.

[klokanovac]

Grimko kaže:

Znači po tebi bi recimo lječnici trebali raditi web aplikacije za zdravstveni sustav? Ekonomisti aplikacije za net bankarstvo?

Ma iskreno, neke stvari, glede studija medicine, bih čak mijenjao iz temelja.

Da mene pitate, stručni dio posla bi trebali obavljati kadrovi iz srednje, a inženjerstvo, kadrovi iz preddiplomskog. Tu je situacija okrenuta skroz naopako. Inženjer je šljaker na operacijama i pregledima, dok se diplomirani inženjer tek bavi zdravstvenim menadžmentom, a kada govorimo o takvima u našem zdravstvu, onda znaš da ne rade ustvari ništa i još su korumpirani.

Umjesto da se stručni dio posla prebaci u srednje škole, ono je rezervirano samo za njegovatelje i medicinske sestre, dok se inženjeri trgaju od posla i pucaju po šavovima, umjesto da budu voditelji stručnih kadrova i rade uredske poslove. Skroz krivo složena hijerarhija, ali čini se da je ovo i međunarodni problem, a ne samo naš.


Glede banaka, na ovom području već postoje inženjeri bankarstva. To su ljudi, koji imaju praktički znanja o bankama u malom prstu. Sam informatičar toliko ne može znati koliko znaju oni.

Npr uzmi primjer web bankarstva. To bi trebao napraviti netko tko ima podlogu u ekonomiji? Zašto? Što on zna o sigurnosnim protokolima,o enkripcijama,o zaštiti? O interakciji web aplikacije i bankovnih baza podataka? Sad ćeš vjerovatno reći da bi to ipak trebali razviti računalci. Pa ako već razvijaju sigurnosne značajke za taj program,mogu i sami program razviti i onda ih integrirati od samog početka.

Netko tko ima podlogu o bankarstvu. Dakle netko tko jako dobro zna kako funkcioniraju banke i što bankama treba. Informatičar ima ideje, dobrim dijelom i pomogne glede koječega, ali dubinski gledano, ne razumije posao, već samo ono što je na površini, a to su uglavnom samo osnovne informacije. A uostalom, programeri koštaju. Nitko ti neće raditi programerske poslove za siću ili badava.

Drugo je kada kupuješ softver i sustave od proizvođača, ali oko web stranica i samih web formi, nerijetko lete čarke.

[swap]

da dignem ovu temu,
u HR se premalo govori i radi o informatizaciji, bas zato sto svi skolovani nemaju uvid u mogucnosti koje informatika pruza.
Nije samo programiranje tema, nego digitalizacija arhiva, analiza digitalih zapisa, modeliranje simulacija i metode za "data mining" koje postaju glavna disciplina i u bankama, burzama, znanosti, drustvenim istrazivanjima.

Ukoliko nemas uvida u prednosti informatickih rjesenje, ne mozes napredovati niti u svojoj specificnoj struci.
I zato nije samo tema programiranje u skolama, vec i koristenje digitalih alata za rjesavanje problema u drugim skolskim predmetima.

[ursusarctos]

swap kaže:

da dignem ovu temu,
u HR se premalo govori i radi o informatizaciji, bas zato sto svi skolovani nemaju uvid u mogucnosti koje informatika pruza.
Nije samo programiranje tema, nego digitalizacija arhiva, analiza digitalih zapisa, modeliranje simulacija i metode za "data mining" koje postaju glavna disciplina i u bankama, burzama, znanosti, drustvenim istrazivanjima.

Ukoliko nemas uvida u prednosti informatickih rjesenje, ne mozes napredovati niti u svojoj specificnoj struci.
I zato nije samo tema programiranje u skolama, vec i koristenje digitalih alata za rjesavanje problema u drugim skolskim predmetima.

Zvuci zanimljivo. Ima li tu kakva softverska platforma a da se konkretno koristi?

[swap]

ursusarctos kaže:

Zvuci zanimljivo. Ima li tu kakva softverska platforma a da se konkretno koristi?

imas raznih UNIX open source platformi, ali naravno moras onda objesniti djeci zasto su "teza" okruzenja odlicna za vlastite zamisli.

ja prvenstveno sad mislim na matematicke pakete kao sto su R za statistiku, ali i data mining, vizualizaciju. I naravno razni GIS alati za kartografski prikaz.

U stvari ne znam sto se danas opce uci u zemljopisu, jer sa novim alatima
mozes Zemljopis divno ispredavati...... GEOPORTALI su divni alat za prikaz, ali i ucenje......

Vjerojatno i za biologiju postoje alati ali sigurno je da se na sveucilistima uci nesto kao "computational biology" "bioinformatics" sa osnovama programskih alata koji pomazu biolozima....

ali sve se radi korak po korak od osnovne, kada mozes koristiti djecije alate natabletu i na PCu , sa modifikacijama .....

[McFuck]

Cini mi se da je puno sigurnije danas kupovati svjetski provjeren software nego razvijati vlastiti, pogotovo sto nemamo vise strucnjaka odnosno kompanija koje nesto same rade i razvijaju.Sve znanje kod nas je samo prepisivcanje - koristenje stranog znanja, a bolji je strucnjak onaj tko ima bolji pristup tom stranom znanju. To je problem jer kod nas je malo firmi gdje netko moze steci iskustvo na svjetskom nivou, a vani nemas prodju ako nisi stvarno samostalan vrhunski strucnjak.

[swap]

svjetski provjeren SW je kako kratkorocna roba,
sticanje informatickih znanja u svim aktivnostima je nesto kao prica sa Isusom, gladnima i ribom

[swap]

STEM - Science, Technology, Engineering and Mathematics

ODLICNA VIJEST

Rijecka gimnazija Andrije Mohorovičića i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga iz Zagreba u suradnj sa PMFom

Rijecka gimnazija i novi predmeti

Riječ je o predmetima: Bionika, Web dizajn, Geoinformatika, Kritičko razmišljanje u znanosti, Nutricionizam, Programiranje, Matematička analiza podataka, Matematičko modeliranje funkcijama, Kemija okoliša, Kemija hrane, Odabrana poglavlja kemije, Statistika, Tehnička grafika podržana računalom, Vjerojatnost te Kemija istraživanjem.

[klokanovac]

Odustajem ipak od teme. Sada sam i ja shvatio da je ideja loša. Puno je učinkovitije da svaka firma oformi informatički sektor, koji će brinuti o koječemu, umjesto da taj posao prebaci na grbaču svojih zaposlenika. Smanjuje se mogućnost grešaka ipak, organizacija je bolja i fleksibilnija, idejna riješenja su isto bolja, nego kada ih donosi bankar, prodavač ili netko treći.

Ostaje jedino alternativa da se prijeđe na jednostavnije programske jezike tipa Python, Ruby ili PHP, koji služe za izradu brzih sadržaja, ali i taj posao ćeš radije davati nekome, koji se bavi isključivo time, nego zaposleniku druge grane, koji ima druge obaveze.

Ideja bi možda bila dobra, kada pogledaš prednosti glede financijskih ušteda i povećanja plaća, ali vremenski i organizacijski gledano, takvo miješanje posla s drugim granama, stvorilo bi košmar na radnom mjestu, jer se ti moraš po nekoliko sati posvetiti kreiranju, analiziranju i testiranju koda, dok istovremeno se moraš baviti svojim granama, za koje si specijaliziran. Previše stresa. Jest da bi posao bio timski, ali ne bi funkcioniralo, jer imaš opet poslova koji nisu timski, a još prisiljavati čovjeka da se bavi programiranjem, bilo bi malo nehumano.

Uostalom, danas imate web-shopove, servise, portale, društvene mreže i blogove, gdje svaka firma može dobro zaraditi. Jednostavnije je i jeftinije za to formirati poseban tim, sastavljen od informatičara, tako da, ako netko želi zaključati ovu temu, imate moju podršku. Doduše drago mi je da smo o ovome raspravili ovdje i razložili temu na dobre i loše strane. Da se ovako raspravlja i u Saboru, kao ovdje, bili bismo napredna država.

[klokanovac]

McFuck kaže:

Cini mi se da je puno sigurnije danas kupovati svjetski provjeren software nego razvijati vlastiti, pogotovo sto nemamo vise strucnjaka odnosno kompanija koje nesto same rade i razvijaju.Sve znanje kod nas je samo prepisivcanje - koristenje stranog znanja, a bolji je strucnjak onaj tko ima bolji pristup tom stranom znanju. To je problem jer kod nas je malo firmi gdje netko moze steci iskustvo na svjetskom nivou, a vani nemas prodju ako nisi stvarno samostalan vrhunski strucnjak.

Slažem se s ovime. Ma u početku sam mislio kako bi možda bilo jeftinije poslodavcima uvesti informatiku u ostale grane zanimanja, ali prevario sam se. Takav sistem ipak ne bi funkcionirao, jer današnji svijet traži bržu i fleksibilniju uslugu, a ovo bi sasvim usporilo cjelokupni poslovni sistem i stvaralo još veliki stres među zaposlenicima. + imaš ekipu, koju programiranje ne zanima, ali su zato bolji u nečemu drugome. Njih bi firme onda morale maknuti, a to bi stvorilo veliku štetu i nezaposlenost.

[klokanovac]

swap kaže:

da dignem ovu temu,
u HR se premalo govori i radi o informatizaciji, bas zato sto svi skolovani nemaju uvid u mogucnosti koje informatika pruza.
Nije samo programiranje tema, nego digitalizacija arhiva, analiza digitalih zapisa, modeliranje simulacija i metode za "data mining" koje postaju glavna disciplina i u bankama, burzama, znanosti, drustvenim istrazivanjima.

Ukoliko nemas uvida u prednosti informatickih rjesenje, ne mozes napredovati niti u svojoj specificnoj struci.
I zato nije samo tema programiranje u skolama, vec i koristenje digitalih alata za rjesavanje problema u drugim skolskim predmetima.

Kreiranje digitalnih arhiva je isto zahtjevan posao. Naravno, mogućnosti su velike ali, uzmi u obzir, trebaš poznavati uz programske jezike i SQL-baze podataka, jer gdje ćeš čuvati podatke o klijentima, zapisima i zaposlenicima, ako ne na SQL-u? A to zahtjeva i vremena i živaca. Isto tako, pri odabiru programskih jezika, za tako velike sustave, preporučljivo je koristiti C# ili Javu. A C# i Java su ipak zahtjevniji od PHP-a, Pythona ili Ruby-ja, s razlogom, jer su pouzdaniji i brži u izvađanju. A ponaviše od svega, mogu izdržati velika podatkovna opterećenja.

Jednostavnije je zaposlenike upoznati s digitalnim alatima od ovoga. Ovime neka se ipak bavi informatička struka.

[Brkchey]

Čestitam postavljaču teme na zaključku na ovu temu.

Posao posredovanja su ranije radili razni konsultanti (često jako loše) a novi trend je pojava DevOps inženjera koji posreduje premošćujući jaz između developmenta i organizacije, sustavnih i mrežnih pitanja.

Ja u budućnosti vidim proširenje DevOps zaduženja na posredovanje u projektima koje Klokanovac navodi u svojoj temi. Ovo će biti moguće jer će DevOps inženjeri imati dosta olakšan rad na održavanju susava i mreže zahvaljujući automatizaciji i pojavi gotovih rješenja poput clouda.

Kao što je Klokanovac na kraju zaključio, nema govora o bilo kakvoj IT specijalizaciji unutar drugih struka, to jednostavno nije moguće jer su ljudi ograničenih kognitivnih kapaciteta.

[Brkchey]

Jako su mi zanimljiva iskustva sa terena od Grimka i Saursa
Može li se negdje pročitati više o tome? Najviše me zanimaju iskustva iz zemalja trećeg svijeta.