Strah od povećanja školarina i (re)organiziranja reformi

[gangnamstyle0]

Da li vas je strah i razlozi za povećanjima školarina i uvođenjem novih reformi u visokome školstvu? Btw, da se nadovežem : Studente u Splitu strah od povećanja školarina

[Inžinjer ekonom]

Ovo kako je u Zagrebu bilo od akademske 2011./2012. samo treba prekopirat na cijelu državu....manje od 30 ECTS-a je puna participacija(7200, ako se mene pita bilo bi ok da ju čak dodatno povećaju),
između 30 i 54 ECTS-a : za npr. 35 ects-a se plaća 25 ects-a kolko ih fali do 60, 25 puta 120 kn po ectsu, = 3 soma).
A za 55 ects-a i više se niš ne plaća.
Dakle ak ti ostane jedan ispit, 6 ects-a, plaćaš 720 kn...sasvim korektno.

Kad sam upisao faks, mogo si sve položit u 6. mjesecu i platiti 6500 kn s prosjekom 3,49, a s druge strane, netko je mogo upisat parcijalu sa 18 ects-a i prosjekom 5,0 i platiti ništa (ovo doduše nije bilo na svakom fakultetu u Zagrebu).

Iskreno rečeno mislio sam da ovaj sistem već ima cijela država i jedino što bi možda trebalo u njemu promjeniti je veća školarina za one s manje od 30 ects-a ako im već fali para, a očito fali. I ne, iskreno mislim da se neće mijenjat školarine.

[gangnamstyle0]

Mislim da će vrhunac biti kada nam pošalju MMF radi reformi , tada se možemo opraštati od studiranja.

[Inžinjer ekonom]

gangnamstyle0 kaže:

Mislim da će vrhunac biti kada nam pošalju MMF radi reformi , tada se možemo opraštati od studiranja.

Trenutni sistem je dugoročno neodrživ kao i puno tog u državi. Dal će to promjeniti vlada ili MMF jednog dana, svejedno. Nema praktički nijedan studij u zemlji koji 100 % garantira posao.

To otprilike ovak često izgleda. Student studira "besplatno" (tj. na velik trošak države) 5,6,7,8,9 godina, često cijelo vrijeme i redovno. Pa onda još nema posao kasnije preko kojeg bi davao pare za doprinose svojim radom i normalno plaćom, nego završava na burzi gdje također predstavlja teret državi. Ili pak ode van iz zemlje i propade čitava investicija u tog studenta.

Netko će to sigurno morati jednog dana promjeniti. Osobno mislim da je najpoštenija ideja da se studente koji ne daju godine u roku najviše optereti, a da oni koji daju u roku i dalje imaju besplatno školovanje. I to, uz veliko smanjivanje kvota apsolutno svih studija. Jer nigdje ne postoji deficit, samo i jedino suficit ako postoji makar 10 osoba na burzi sa nekom strukom.

[mr-crime]

Da, smanjiti kvote, otpustiti sve nekompetentne profesore, modernizirati gradivo i način školovanja(smanjiti nepotrebnu teoriju, povećati praksu). I onda ćemo imati visoko obrazovani radni kadar, dotad će većina diploma vrijediti za obrisati zadnjicu.

[Inžinjer ekonom]

mr-crime kaže:

Da, smanjiti kvote, otpustiti sve nekompetentne profesore, modernizirati gradivo i način školovanja(smanjiti nepotrebnu teoriju, povećati praksu). I onda ćemo imati visoko obrazovani radni kadar, dotad će većina diploma vrijediti za obrisati zadnjicu.

Ovo je malo već ipak utopistički....kako prvo odrediti nekompetentne profesore ? Da bi uopće postao asistent, moraš biti među 5% najboljih studenata kao osnovni preduvjet. Ne kažem da su zato svi kompetentni(dapače), ali potpune budale isto su vrlo rijetke. Uostalom tko bi odredio tko je, a tko nije kompetentan

Smanjiti teoriju apsolutno, modernizirati gradivo isto tako...moj osobni dojam da se sa teorijom ništa značajno nije promjenilo(a trebalo bi), ali gradivo je ipak nešto modernizirano(ovisno o fakuletetu i vele/sveučilištu).
U vezi prakse je teško kazati što točno pod praksom....mislim fakulteti uvode ects-ove za obaveznu praksu i onda studenti rade potpuno druge xy gluposti za džabe ili im se poslodavci samo potpišu. Takva praksa nema smisla, a pravu praktičnu nastavu je isto tako teško i uvesti kod mnogo fakulteta. Studenti i dalje mogu sami potražiti posao i bez faksa na kojem će stjecati praktično znanje. Mislim nemoj me krivo shvatiti, da-pravnici bi češće trebali na sudove i slično, ekonomisti bi trebali imati više toga na računalima i općenito imati više informatičkih kolegija, ali što ćeš recimo sa budućim nastavnicima ?

I osobno mislim da je pretjerano ipak kazati da su diplome za obrisati zadnjicu, ne volim baš takve ekstreme. Svaka diploma je ipak dokaz nekog truda i napora, pa makar i ne donijela prevelike financijske koristi. Treba se studirati zbog sebe, a ne zbog diplome ili nekog drugog.

[mr-crime]

Kao prvo, tako da profesor mora dubinski potpuno poznavati i razumjevati gradivo koje predaje, odbaciti sve one koji na predavanjima pričaju bajke ili strogo citiraju knjigu(beskorisno). Treba spojiti znanje i praksu u poslu(iskustvo u realnom sektoru poželjno). Ukinuti obavezno pohađanje predavanja i pratiti koliko ljudi dolazi na predavanja je dobar smjer praćenja kvalitete predavača.

Gradivo se djelomično moderniziralo, ali i dalje kasni 10-ak godina za realnim sektorom u mnogim stvarima. Treba se modernizirati svake godine. Ako je u ekonomiji npr. aktualna nekakva nova metoda za prognostiku i novi računalni programi onda to odmah uvesti, inače na tržište izlaze bake s placa umjesto visoko obučenih radnika. Onda u medicini, toliko novih uređaja i postupaka se ne uči, zastarjelo gradivo. Pretpostavljam da bi profesorima isto trebali uvesti kreativno predavanje u teoriji i praksi. Urediti da im postojeći profesori pokažu što i kako raditi, barem jednom da vide kako to stvarno trebaš pripremiti za djecu kako bi djeca to prihvatila kao zanimljivo gradivo umjesto postojeće muke.

Ako nije zakonski uredovano da moraš imati diplomu, koliko ti velika većina diploma znači u kontrastu na nečije praktično znanje?

Ovo zadnje je točno, ali bi isto te trebalo pripremiti za rad, a to se trenutno baš i ne događa. Izlaziš s diplomom bez pojma kako bi to trebalo izgledati na radnom mjestu.

[gangnamstyle0]

Ljudi, idtee u sasvim krivom smjeru od teme, sad će te se početi i napadati.No, da uzvratim na krive teme: veleučilište je svakako bolje od sveučilišta jer te sprema za rad, što se tiče reformi o visokome obrazovanju, mislim da tu treba dubinski gledati, da to nisu samo reforme s vezi toga da ljudi koji davaju redovno predmete idu besplatno, a ostali ne, treba vidjeti primjer Grčke i ostalih EU članica zašto se ljudi u visokome obrazovanju bune protiv reformi i zašto je dosta sveučilišta zatvoreno u tim zemljama gdje su provođene reforme.Slažem se isto tako da se ne bih trebalo učiti napamet i da bih takve studente trebalo doslovce izbaciti, jer takav je bespotreban, pogotovo nakon veleučilišta, treba svakako učiti sa razumijevanjem da bih sutra dan se znalo to primijeniti na poslu.Ali profesore nije briga tko kako uči, već ih samo zanima tko ima kakve ocjene, i onda ih tako poredaju i odnose se prema studentima prema njihovim ocjenama, a ne gledaju objektivno da li netko npr. ima problema u obitelji i slično pa nije uspio dignuti prosjek, ali opet i to je sasvim druga tema.

[Inžinjer ekonom]

gangnamstyle0 kaže:

Ljudi, idtee u sasvim krivom smjeru od teme, sad će te se početi i napadati.No, da uzvratim na krive teme: veleučilište je svakako bolje od sveučilišta jer te sprema za rad, što se tiče reformi o visokome obrazovanju, mislim da tu treba dubinski gledati, da to nisu samo reforme s vezi toga da ljudi koji davaju redovno predmete idu besplatno, a ostali ne, treba vidjeti primjer Grčke i ostalih EU članica zašto se ljudi u visokome obrazovanju bune protiv reformi i zašto je dosta sveučilišta zatvoreno u tim zemljama gdje su provođene reforme.Slažem se isto tako da se ne bih trebalo učiti napamet i da bih takve studente trebalo doslovce izbaciti, jer takav je bespotreban, pogotovo nakon veleučilišta, treba svakako učiti sa razumijevanjem da bih sutra dan se znalo to primijeniti na poslu.Ali profesore nije briga tko kako uči, već ih samo zanima tko ima kakve ocjene, i onda ih tako poredaju i odnose se prema studentima prema njihovim ocjenama, a ne gledaju objektivno da li netko npr. ima problema u obitelji i slično pa nije uspio dignuti prosjek, ali opet i to je sasvim druga tema.

Posebice veleučilišta u Vodicama, Krapini, Kninu i Kaštel Gomilici....studenti iz njega samo što nisu već menadžeri koliko imaju praktičnog znanja.

I drugo, to da bi profesori trebali promatrati kakve netko ima probleme u obitelji. Zašto bi njih trebala bolit briga dal si Pale sam na svijetu s 0 kn u džepu ili živiš u luksuznim vilama ? Za takve stvari još mogu shvatiti da u osnovnoj školi se gleda, ali već u srednjoj bi svi trebali biti isti. Privatni problemi su privatni, a ne fakultetski.

I još nešto, to da profesori poredaju studente po ocjenama mi je isto prvi glas. Možda tog i ima, ali na valjda 99% fakulteta u nas profesori predaju 1, 2 ili eventualno 3 kolegija tokom školovanja. Nemaju pojma o pojmu tko ima kakav prosjek (nekad te znaju upamtiti s predavanja), a kamoli da ih je briga i da o tome ovisi ocjena. Osim ako si mislio na srednju školu, onda se ispričavam.

[gangnamstyle0]

Inžinjer ekonom kaže:

Posebice veleučilišta u Vodicama, Krapini, Kninu i Kaštel Gomilici....studenti iz njega samo što nisu već menadžeri koliko imaju praktičnog znanja.

I drugo, to da bi profesori trebali promatrati kakve netko ima probleme u obitelji. Zašto bi njih trebala bolit briga dal si Pale sam na svijetu s 0 kn u džepu ili živiš u luksuznim vilama ? Za takve stvari još mogu shvatiti da u osnovnoj školi se gleda, ali već u srednjoj bi svi trebali biti isti. Privatni problemi su privatni, a ne fakultetski.

I još nešto, to da profesori poredaju studente po ocjenama mi je isto prvi glas. Možda tog i ima, ali na valjda 99% fakulteta u nas profesori predaju 1, 2 ili eventualno 3 kolegija tokom školovanja. Nemaju pojma o pojmu tko ima kakav prosjek (nekad te znaju upamtiti s predavanja), a kamoli da ih je briga i da o tome ovisi ocjena. Osim ako si mislio na srednju školu, onda se ispričavam.

Da skratim priču: Ti očito spadaš u one koji su polagali sa nerazumijevanjem i bez logike povezivali, dalje ne idem jer smo krenuli u krivom smjeru.

[unknown99]

Najveci problem je sto profesori ne dolaze iz prakse, vec gotovo cijeli svoj radni vijek predaju.
Kriteriji za napredovanja su isto tako poslozeni da im vecinom osiguravaju siguran status bez puno potrebnih publikacija i istrazivanja, a kad ih se priupita zasto onda se uvijek vade na - nedostatak novaca.
Vani su cesto profesori koji su znacajan dio svog radnog vijeka proveli u struci, nemaju samo teoretsko vec i praktico znanje, iskustveni primjeri i sl. koje se prenosi na studente.

No, niti smisao sveucilista nije da vi znate raditi sve nakon fakulteta, vec da vam da neophodnu podlogu. Mislim da mnogi i na ovoj temi imaju krivu predodzbu da u 5.god moraju nauciti gotovo sve, pa onda krive obrazovni sustav jer ne znaju.
I astronaut kad leti na mjesec prvo mora savladati osnovna teoretska znanja. Nece odmah navuci odijelo i uskaciti u space shuttle.

[Inžinjer ekonom]

gangnamstyle0 kaže:

Da skratim priču: Ti očito spadaš u one koji su polagali sa nerazumijevanjem i bez logike povezivali, dalje ne idem jer smo krenuli u krivom smjeru.

Normalno da ću odgovoriti na post gdje se pozivaš na to da neki studenti trebaju imati bilokakve prednosti zbog loših odnosa u obitelji ili nečeg takvog, ili na naprostu glupost da je profesore briga ako mu student dođe na pismeni/usmeni s prosjekom 5,0 ili 2,0....mislim za ovo drugo ima iznimki, ali su u najmanju ruku iznimno rijetke. Jasno mi je da to nije poanta čitavog tvog posta, ali to ne znači da se na takve stvari ne treba osvrnuti.

@unknown....slažem se s ovim prvim, a posebice s drugim. Iako vezano za ovo drugo, ako sveučilište/veleučilište ili štogod već traje 5 godina, jedna puna godina(ili bar semestar) gdje bi se studente vodilo na buduća radna mjesta(ako ne u privatnom sektoru, država bar bi morala moći osigurati dolaske u državnom sektoru) ili nešto slično ne bi ništa škodilo. Posebice ne kad je na mnogima jedan čitav semestar pisanje diplomskog rada (odnosno uopće nema nikakvih predavanja).
I da, ovo za astronaute ti je jako dobar komentar jer i ja se najčešće susrećem s ljudima koji misle da treba izbacit svu teoriju iz nastave i uvest praksu, a kad ih pitaš što to konkretno znači se pogube.

[lukaluka22]

Inžinjer ekonom kaže:

Ovo kako je u Zagrebu bilo od akademske 2011./2012. samo treba prekopirat na cijelu državu....manje od 30 ECTS-a je puna participacija(7200, ako se mene pita bilo bi ok da ju čak dodatno povećaju),
između 30 i 54 ECTS-a : za npr. 35 ects-a se plaća 25 ects-a kolko ih fali do 60, 25 puta 120 kn po ectsu, = 3 soma).
A za 55 ects-a i više se niš ne plaća.
Dakle ak ti ostane jedan ispit, 6 ects-a, plaćaš 720 kn...sasvim korektno.

ovo je po meni glup sistem jer samo potencira kvantitetu a ne kvalitetu ucenja, odnosno bitno je da polozis 55+ ectsa, pa makar sve polozio s 2 bit ces osloboden placanja. sad je situacija takva da svi samo bubaju koliko stignu da mogu izaci na sto vise ispita kako bi skupili dovoljno bodova (ovo se najvise odnosi na studente onih fakulteta koji imaju 8-9 ili vise predmeta po semestru, pa kad imas 10-tak predmeta godisnje koji nose 2 ectsa jednostavno si prisiljen ici na kvantitetu, a nije bitno koliko kvalitetno si svladao gradivo)..nazalost vidi se da rijec ''studiranje'' vise ne znaci ono sto bi trebala znaciti, savladavanje gradiva od a-z uz istrazivanje sto je moguce vise izvora (jer za to vise nema vremena po ovom sistemu participiranja)

moj fakultet je prije ovoga imao dobar sistem, mnozili su se ects bodovi i ocjena (tezinski prosjek) i ako si imao prosjek iznad 4,0 bio si osloboden participacije, ako si imao ispod onda se radila rang lista i ako si bio debelo ispod prosjeka platio si vise, ako si bio blizu 4,0 platio si manje...ovim sustavom nagradivalo se i upornost (kvantiteta) i znanje (kvaliteta)

[unknown99]

Svakako da ta povezanost mora biti veca nego sto jest danas. I visoko obrazovne ustanove moraju pratiti trendove i nova tehnoloska dostignuca koja ce nove generacije usvajati.

Dobra je stvar sto recimo mnoge danasnje prije svega napredne zemlje moderniziraju svoju nastavu. Spajaju recimo razlicite predmete da djeca od pocetka vide smisao. Zasto nam je zemljopis vazan. Kako cemo matematicki to opisati. Kako cemo to dvoje spojiti zajedno da nam bude korisno u prakticnim zivotnim pa i poslovnim situacijama. Danas imamo te tablete koji djeci pomazu u laksoj vizualizaciji. Vidim fiziku uce preko njih pa kroz te 3d animacije lakse i bolje razumiju. Mi smo imali tamo neke slike u losem printu sa 2-3 strelice pa bubetaj. Istina, mi nismo toliko bogati da imamo za to sve, no poanta svega, to su sve pomagala koja su na usluzi boljem i brzem ucenju, danas su ta, nekad je bio recimo siber Lol, ali filozofija sveucilista se nece promjeniti. Ona najprije daju teoretsku i znanstvenu podlogu.
Nece student brodogradnje prvo ici u brodogradiliste i projektirati brod takve iluzije su promasene za one koji to misle. Vec ce prvo krenuti uciti osnove, od tehnickog crtanja, od fizikalnih zakona koji djeluju, matematickih koja ce to opisati, pa malo vise strucnijih od plovnosti broda da se sigurno vozate i ne prevrete kad zapuse jaci vjetric, naprezanjima koja djeluju itd mali milijun stvari. bez cijih temelja ne moze niti krenuti.

Tako da, ne ide to tebe no za ostale, nemojte kukati vec se primite knjige, bez osnova ne mozete niti svladati rad.
Iskustvo bez znanja je primjenjivo kod poslova tipa konobara, ali mnoge stvari za neke ozbiljnije poslove u zivotu bez znanja koja vam se sad cine totalno nevezana s fakultetom i sto ce to meni stilom ce vam kasnije doci od koristi i trebaju. A nesvjesno naucite vi puno, bez brige koliko god kad netom diplomirate imate osjecaj kao da je sve isparilo.

[Inžinjer ekonom]

lukaluka22 kaže:

ovo je po meni glup sistem jer samo potencira kvantitetu a ne kvalitetu ucenja, odnosno bitno je da polozis 55+ ectsa, pa makar sve polozio s 2 bit ces osloboden placanja. sad je situacija takva da svi samo bubaju koliko stignu da mogu izaci na sto vise ispita kako bi skupili dovoljno bodova (ovo se najvise odnosi na studente onih fakulteta koji imaju 8-9 ili vise predmeta po semestru, pa kad imas 10-tak predmeta godisnje koji nose 2 ectsa jednostavno si prisiljen ici na kvantitetu, a nije bitno koliko kvalitetno si svladao gradivo)..nazalost vidi se da rijec ''studiranje'' vise ne znaci ono sto bi trebala znaciti, savladavanje gradiva od a-z uz istrazivanje sto je moguce vise izvora (jer za to vise nema vremena po ovom sistemu participiranja)

moj fakultet je prije ovoga imao dobar sistem, mnozili su se ects bodovi i ocjena (tezinski prosjek) i ako si imao prosjek iznad 4,0 bio si osloboden participacije, ako si imao ispod onda se radila rang lista i ako si bio debelo ispod prosjeka platio si vise, ako si bio blizu 4,0 platio si manje...ovim sustavom nagradivalo se i upornost (kvantiteta) i znanje (kvaliteta)

O kojem je fakultetu riječ ? Čisto me zanima.

Po meni je ovo tvoje prestrogo, odnosno ispada da bi većina ljudi plaćala studij.
Iz mog osobnog iskustva, a i još nekih ljudi koje znam sa drugih fakulteta, neke prevelike razlike između 2 i 4 nema. Da budem točniji, manja je razlika između 2 i 4 nego 4 i 5....jer za 5 uglavnom treba nabubati sve moguće detalje, dok za 4 je UGLAVNOM dosta shvatiti i razumijeti gradivo. Ovo posebno vrijedi na kolegijima gdje treba 60,65 ili 70 % za prolaz.

Za prosjek ionako uglavnom znamo da ništa kasnije u životu pretjerano ne znači i nema mi smisla da se zbog njega mora plaćati. I to šta netko ima dva često se zna desiti da na koncu zna više od onog koji ima 5.
Prosjek je uglavnom jedino bitan za upise na diplomske studije i to je u redu, neka tako i ostane.

[Inžinjer ekonom]

unknown99 kaže:

Svakako da ta povezanost mora biti veca nego sto jest danas. I visoko obrazovne ustanove moraju pratiti trendove i nova tehnoloska dostignuca koja ce nove generacije usvajati.

Dobra je stvar sto recimo mnoge danasnje prije svega napredne zemlje moderniziraju svoju nastavu. Spajaju recimo razlicite predmete da djeca od pocetka vide smisao. Zasto nam je zemljopis vazan. Kako cemo matematicki to opisati. Kako cemo to dvoje spojiti zajedno da nam bude korisno u prakticnim zivotnim pa i poslovnim situacijama.

Tako da, ne ide to tebe no za ostale, nemojte kukati vec se primite knjige, bez osnova ne mozete niti svladati rad.
Iskustvo bez znanja je primjenjivo kod poslova tipa konobara, ali mnoge stvari za neke ozbiljnije poslove u zivotu bez znanja koja vam se sad cine totalno nevezana s fakultetom i sto ce to meni stilom ce vam kasnije doci od koristi i trebaju. A nesvjesno naucite vi puno, bez brige koliko god kad netom diplomirate imate osjecaj kao da je sve isparilo.

Meni bi u životu strašno pomoglo samo da mi je bilokoji od nekolicine nastavnika matematike jednom rekao da je ona važna zbog matematičke logike i zbog toga da naučiš razmišljati. A vjerojatno nisam jedini kojem su svi nastavnici išli po principu zadatak, kreda(kasnije flomaster), ploča.
I ne sramim se priznat da sam do negdje 19. godine života stvarno i mislio da su integrali i slično potpune besmislice koje imaju same sebi svrhu (sad to ne mislim). I to nekako sumnjam da sam jedini.

[unknown99]

Inžinjer ekonom kaže:

Meni bi u životu strašno pomoglo samo da mi je bilokoji od nekolicine nastavnika matematike jednom rekao da je ona važna zbog matematičke logike i zbog toga da naučiš razmišljati. A vjerojatno nisam jedini kojem su svi nastavnici išli po principu zadatak, kreda(kasnije flomaster), ploča.
I ne sramim se priznat da sam do negdje 19. godine života stvarno i mislio da su integrali i slično potpune besmislice koje imaju same sebi svrhu (sad to ne mislim). I to nekako sumnjam da sam jedini.

Svi smo mi to prosli. Kasnije vidis da je to bila samo fama. No istina, puno ovisi o profesorima da uspiju zainteresirati dake/studente i izvuci iz njih najbolje. Sjecam se nekih osebujnih profesora koji su znali skakati po predavoni dok su objasnjavali. Nama se to svidalo, svi su dolazili. Mnogi izbiflaju samo gradivo. Na nekim kolegijima vidim rijesavaju na vjezbama iste zadatke koje smo mi jos rijesavali. Ispada da treba samo nauciti kako proci ispit, a ne svladati gradivo.
To je vec malo veci problem. Tu treba dobro debelo preokrenuti kriterije za reizbore, pa bi i oni mrdnuli svoje straznjice. Za sveuc.profesora smatram da su obicna banda i mafija. Koju treba razbucati. Cast izuzecima koji se traze kao igla u sjenu. Za mene niti jedan prof. bez 10 god radnog iskustva nema sto predavati.
A ne da tebi npr na ekonomiji objasnjava i laprda kako upravljati poduzecem, a nije upravljao nikad sa 2. krave preko ceste.

[mr-crime]

unknown99 kaže:

Za mene niti jedan prof. bez 10 god radnog iskustva nema sto predavati.
A ne da tebi npr na ekonomiji objasnjava i laprda kako upravljati poduzecem, a nije upravljao nikad sa 2. krave preko ceste.

Tu negdje je velika prednost TVZ(informatika/računarstvo) nad većinom ostalih. Profesori imaju 10-20 godina radnog iskustva, i rade u struci i dan-danas. Čovjek predaje na TVZ-u i radi 8-10h dnevno u firmi. Na predavanju priča što se koristi u poslu, a što se i zašto izbjegava. Zadaci osmišljeni da prezentiraju onoliko napredne stvari koliko mi kao skupina/generacija možemo riješiti. Ako smatra da je 80% studenata na visokoj razini dolaze i napredne stvari. Ako ne, jbg, uvijek ga možeš počastit pivom za sat vremena "instrukcija" na naprednom nivou.

[luca toni]

Ako se već tobože teži za decentralizacijom države onda bi pravila svugdje trebala biti jednaka. Nije fer da jedan grad plaća više od drugog i podvrgava se drugačijim uvjetima.

[Inžinjer ekonom]

unknown99 kaže:

Svi smo mi to prosli. Kasnije vidis da je to bila samo fama. No istina, puno ovisi o profesorima da uspiju zainteresirati dake/studente i izvuci iz njih najbolje. Sjecam se nekih osebujnih profesora koji su znali skakati po predavoni dok su objasnjavali. Nama se to svidalo, svi su dolazili. Mnogi izbiflaju samo gradivo. Na nekim kolegijima vidim rijesavaju na vjezbama iste zadatke koje smo mi jos rijesavali. Ispada da treba samo nauciti kako proci ispit, a ne svladati gradivo.
To je vec malo veci problem. Tu treba dobro debelo preokrenuti kriterije za reizbore, pa bi i oni mrdnuli svoje straznjice. Za sveuc.profesora smatram da su obicna banda i mafija. Koju treba razbucati. Cast izuzecima koji se traze kao igla u sjenu. Za mene niti jedan prof. bez 10 god radnog iskustva nema sto predavati.
A ne da tebi npr na ekonomiji objasnjava i laprda kako upravljati poduzecem, a nije upravljao nikad sa 2. krave preko ceste.

Smjerovi menadžmenta (to što kažeš za upravljanje) uglavnom i jesu takve besmislice, i stalno imaš dojam da se radi o izmišljavanju i čistom copy-paste onog što se vani radi...ima tog još, al dosta dobar primjer ti je taj. Isti dojam imam za marketing.

Ali imam i suprotan primjer, da bar na efzg računovodstvo gotovo svi profesori imaju radnog iskustva. Čak i asistenti (koliko su već stigli).
Po meni treba rasteretiti asistente koji uglavnom vode glavne riječi na fakultetima na način da imaju više vremena baš za to, da stvarno i rade u poslovnom svijetu. Pa onda jednog dana kao profesori/docenti s punim pravom mogu govoriti i pričati, a ne vidim nijedan dobar razlog zašto oni tad ne bi ispravljali ispite i slično.

EDIT: Zapravo sad si me sjetio jednog profesora, dosta poznatog u javnosti, koji ima čak i iskustva s vođenjem poduzeća (bar na papiru), al uglavnom poznat po rijetko čemu dobrome-tipurić.