Pada li zapadni dio RS u naručje Hrvatskoj, prije ili kasnije?

[Tony_umag]

Tu je riječ o povijesti i povijesnim međama (granicama) a ne o otvorenim pretenzijama!

[Tony_umag]

Uredu je što Srpska zajednica u Bosni ima visok stupanj autonomije u Banjalučkoj regiji ali nikako nije uredu da Srbi pretendiraju na to područje jer ako se več ono mora izdvojiti iz sastava BiH onda bi zasigurno trebalo pripasti Hrvatskoj u čijem je sastavu i bilo do Turske okupacije.
I ponovno nisam za mjenjanje granica!

[MRSHO]

Za vrijeme dopusta prođite kroz SRPSKA sela u okolini Laktaša, Banja Luke, sve bosanski Srbi s hrvatskim tablama na autima, prije rata većina njih radila u Hrvatskoj, tamo i ostaše, znam da ih ima u Rijeci (Čavle i onaj dio tamo) puuno, većina njih čak je sudjelovala u obrani RH. Taj dio BiH je prirodno vezan za Hrvatsku, to su činjenice... A što se tiče jezika, isto tako! Riga mi se kad čujem Bosance Srbe kad pričaju ekavicom.

[objektiv81]

Kexx kaže:

[/I]

Glupost. Pa ni 400 000 prognanih Srba iz Hrvatske ne želi da se vrati u Hrvatsku. To, što deo RS nije spojen sa Srbijom nije važno. Ni Kaliningrad nije spojen sa Rusijom ili Aljaška sa USA.
Češka je nedavno potisla specijalni trgovinski ugovor sa Bavarskom. Znači li to, da će Bavarska da se prikljući Češkoj? Bavarska ima svoju vladu, ali je sastavni deo Nemačke.
Ja bolje razumem Zagrepčane i Sarajlije nego Nišlije i Leskovčane

[Jasta]

MRSHO kaže:

Za vrijeme dopusta prođite kroz SRPSKA sela u okolini Laktaša, Banja Luke, sve bosanski Srbi s hrvatskim tablama na autima, prije rata većina njih radila u Hrvatskoj, tamo i ostaše, znam da ih ima u Rijeci (Čavle i onaj dio tamo) puuno, većina njih čak je sudjelovala u obrani RH. Taj dio BiH je prirodno vezan za Hrvatsku, to su činjenice... A što se tiče jezika, isto tako! Riga mi se kad čujem Bosance Srbe kad pričaju ekavicom.

Vjeruj mi i nama !

[pjosip]

objektiv81 kaže:

Glupost. Pa ni 400 000 prognanih Srba iz Hrvatske

Navodno nije rijec o 400.000 nego o 40 milijuna.

[snowball]

HR123 kaže:

A kako bi bilo da malo misliš svojom glavom? Želiš li opet rat? Kakve teritorijalne pretenzije prema susjednoj državi. PA nije BIH Slovenija, Austrija, Mađarska. BIH je okupirani hrvatski teritorij, jel to tebi jasno? Da je opstala Krajina za 100 godina bi tvoj neki unuk s takvim prenešenim razmišljanjem rekao da je Krajina tuđi teritorij. Jel tebi poznato da je današnja BIH bila hrvatska kraljevina koja je okupirana 1463. Pitaš li se zašto muslimani slave pad Bosne po Turke? Evo nedavno su imali neki cirkus na stadionu u Sarajevu sličan onome s kostima cara Lazara po RH 1989 kada su šetali srpski popovi baš po liniji Virovitica- Karlovac - Karlobag. Ajde misli malo glavom, ne prihvačaj sve što ti mediji govore nego malo o svemu razmisli, da ti mediji kažu da se teba objesiti to bi ti valjda i napravio.

otkud ti to da je bila hrvatska pokrajina?
argumentuj to molim te.
kazes slave pad bosne pod turke? ,ne slavi se nikakav pad nego se slavi primanje nove vjere,..a sad sto je to bilo za turskog osvajanja,sta bi sad ,...pricas o srpskim popovima,pa sad ako cemo posteno najveci teret ratovanja protiv turske u sadasnjoj hrvatskoj su podnijeli upravo pravoslavni srbi,koji su tu i nastanjeni te im je dat status vojne krajine,..niste se bas ni tada pokazali nekim vojnicima

[dudu]

snowball kaže:

otkud ti to da je bila hrvatska pokrajina?
argumentuj to molim te.
kazes slave pad bosne pod turke? ,ne slavi se nikakav pad nego se slavi primanje nove vjere,..a sad sto je to bilo za turskog osvajanja,sta bi sad ,...pricas o srpskim popovima,pa sad ako cemo posteno najveci teret ratovanja protiv turske u sadasnjoj hrvatskoj su podnijeli upravo pravoslavni srbi,koji su tu i nastanjeni te im je dat status vojne krajine,..niste se bas ni tada pokazali nekim vojnicima

a ti se nisi baš pokazao/la u poznavanju povjesnih činjenica.

[snowball]

dudu kaže:

a ti se nisi baš pokazao/la u poznavanju povjesnih činjenica.

mozda,jebi ga nisam spomenuo fijasko na krbavi te,sisak i siget i ostalo gdje ste izasli na megdan,ali 200-250 godina ste (dobro niste bas vi hrvati nego austrija,hrvatske tada nije ni bilo , nego habsburgovci ) koristili pravoslavne kao ratni materijal.

[dudu]

snowball kaže:

mozda,jebi ga nisam spomenuo fijasko na krbavi te,sisak i siget i ostalo gdje ste izasli na megdan,ali 200-250 godina ste (dobro niste bas vi hrvati nego austrija,hrvatske tada nije ni bilo , nego habsburgovci ) koristili pravoslavne kao ratni materijal.

kažem ti, prvo se bar u osnove uputi, a onda piši. da ne bi jednog dana pričali kako je armija BIH spašavala hrvatsku, što je s povjesnog stanovišta vrlo slična konstatacija ovoj tvojoj o pravoslavcima u hrvatskoj. vrlo jednostavno, kronološki pratiš razvoj događaja i shvatit ćeš gdje si fulao

[snowball]

dudu kaže:

kažem ti, prvo se bar u osnove uputi, a onda piši. da ne bi jednog dana pričali kako je armija BIH spašavala hrvatsku, što je s povjesnog stanovišta vrlo slična konstatacija ovoj tvojoj o pravoslavcima u hrvatskoj. vrlo jednostavno, kronološki pratiš razvoj događaja i shvatit ćeš gdje si fulao

a sto se to odmah nadovezujes na armiju bih,..istorijska je cinjenica da su prvoj fronti odbrane danasnje geografske hrvatske bili upravo pravoslavni srbi,naravno za racun austrije,na stranu frankopanima kao plemicima koji su se hrabro borili kao plemici,govorim ti o populaciji koja je stalno bila ratno angazovana,a to su uglavnom bili pravoslavni,..hajde ti objasni polozaj krajine u hrvatskoj?

[pjosip]

snowball kaže:

a sto se to odmah nadovezujes na armiju bih,..istorijska je cinjenica da su prvoj fronti odbrane danasnje geografske hrvatske bili upravo pravoslavni srbi,naravno za racun austrije,na stranu frankopanima kao plemicima koji su se hrabro borili kao plemici,govorim ti o populaciji koja je stalno bila ratno angazovana,a to su uglavnom bili pravoslavni,..hajde ti objasni polozaj krajine u hrvatskoj?

Ovakvi diskutanti i ovakvi tekstovi samo pridonose padu nivoa diskusija ovdje.

Momak, kad pricas o "Krajini" onda moras reci na koju krajinu mislis. Kao sto znas, postoji Imotska krajina, Sinjska, Kninska, Bihacka, Bosanska, Timocka, itd...

Rijec "krajina" je standardni oblik rijeci koja oznacava odredjeno podrucje.

Kako vjerojatno mislis na Vojnu Krajinu onda znaj da je sjediste Vojne Krajine bilo u Varazdinu a obuhvacala je cijelu Slavoniju. Podrucja na kojima Srba nije bilo ili nije bilo u znacajnijem broju.

O odnosu Turaka i Srba, za razliku od "oni su branili Hrvatsku od Turaka" nek svjedoci i cinjenica da u Bosni ne postoji niti jedan pravoslavni objekt do pojave Turaka, a carigradski patrijarh redovno prisustvuje sastancima sa sultanom.

[Lucky Jim]

snowball kaže:

a sto se to odmah nadovezujes na armiju bih,..istorijska je cinjenica da su prvoj fronti odbrane danasnje geografske hrvatske bili upravo pravoslavni srbi,naravno za racun austrije,na stranu frankopanima kao plemicima koji su se hrabro borili kao plemici,govorim ti o populaciji koja je stalno bila ratno angazovana,a to su uglavnom bili pravoslavni,..hajde ti objasni polozaj krajine u hrvatskoj?

Pored ovog što ti odgovara pjosip, treba reći da su pravoslavni bili plaćenici sa OBJE strane granice.

Mnogi "krajišnici" koji misle da su njihovi preci branili kršćansku Europu od Turaka, i ne slute da su im preci bili akindžije koje su Turci unajmljivali u taktici višedesetljetnog slabljenja pograničnih hrvatskih krajeva, gospodarskog i demografskog pustošenja, kao pripreme terena za osvajanje. To potvrđuje i raspored pravoslavnih na zapadu - više ih je s one strane granice između Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva, nego s ove, hrvatske.

No, da se vratimo na temu.

Ne mislim da će doći do razvoja psihologije u Srba iz Bos. krajine u stilu "hoćemo biti autonomna pokrajina unutar Hrvatske.

Međutim, činjenica je da zemljopis određuje odnose. Čitao sam da je INA, nakon presuda u svoju korist u vezi sa njenom nekadašnjom imovinom u RS, dobila većinski udio u drugoj najvećoj najftnoj kompaniji u RS (zanimljivo - Krajinapetrol; možda neki Srbi namjerno toče gorivo tvrtke kojoj se po imenu vidi da je "ideološki čista, prava naša, srpska", kad tamo ...). .

Podravka je kupila Vitaminku.

Dukat je imao pokušaje ulaska u strukturu vlasnika Mlijekoprodukta iz Bosanske Dubice...

Ukratko, može se čitati o gospodarskoj integraciji i moguće je da će ona dovesti do guranja nacionalnih spika na sporedni kolosjek. To je, uostalom, trend svud u Europi.

Tako da ne mislim kako će Srbi reći "hajdemo biti pokrajina unutar Hrvatske", ali neće biti toliko prijemčivi za otrovne bujice u kojima je drugo (ili prvo) ime za Hrvata "ustaša".

[dudu]

snowball kaže:

a sto se to odmah nadovezujes na armiju bih,..istorijska je cinjenica da su prvoj fronti odbrane danasnje geografske hrvatske bili upravo pravoslavni srbi,naravno za racun austrije,na stranu frankopanima kao plemicima koji su se hrabro borili kao plemici,govorim ti o populaciji koja je stalno bila ratno angazovana,a to su uglavnom bili pravoslavni,..hajde ti objasni polozaj krajine u hrvatskoj?

za početak bi trebao znati, pošto ostaješ uporno pri svom stavu, da srbi dolaze tek nakon glavnih sukoba hrvatskog kraljevstva s osmanlijama. shvaćaš? dalje, u toj vojnoj krajini, nisu prisutni samo pravoslavci, nego i katolici, koji čine do 50% stanovništva.

[Kexx]

snowball kaže:

a sto se to odmah nadovezujes na armiju bih,..istorijska je cinjenica da su prvoj fronti odbrane danasnje geografske hrvatske bili upravo pravoslavni srbi,naravno za racun austrije,na stranu frankopanima kao plemicima koji su se hrabro borili kao plemici,govorim ti o populaciji koja je stalno bila ratno angazovana,a to su uglavnom bili pravoslavni,..hajde ti objasni polozaj krajine u hrvatskoj?

To je neistina, pravoslavci nisu branili HR od Turaka, niti ikog drugog. Nakon rekonkviste dijelova Hrvatske krajem 17.st. i početkom 18.st. dio pravoslavaca koji su radili prije toga za Turke se našao pod katoličkom vlašću i samo su promijenili gospodare s tom razlikom da Turci više nisu prodirali na zapad pa pravoslavci nisu imali prilike nikoga ni braniti.

[Easternborder II]

Hrvatska i RS imaju dobre odnose još od Oluje kad smo ih odlučili poštedjeti.

[borna28]

Bosanska krajina (prostorno i populacijski oko tri četvrtine banjalučke biskupije) područje je sjeverozapadne Bosne, koje se prostorom uglavnom podudara s poriječjem rijeka Une, Sane i Vrbasa. Na sjeveru i zapadu graniči sa Hrvatskom, kako je utanačeno Svištovskim mirom 1791. godine. To je današnja granica između Hrvatske i Bosne. Istočna i južna granica Bosanske krajine nije uvijek bila stalna, ali se obično uzima granica područnih općina Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor Varoša, Skender Vakufa i Jajca, pa zamišljenom crtom na Bosansko Grahovo i rijeku Unu te na granicu sa Hrvatskom. Ovi se krajevi u povijesnim izvorima nazivaju Donji Kraji, a kasnije, sve do u XIX. stoljeće, Turska Hrvatska, tj. dio Hrvatske koji su okupirali Turci. Područje današnje Bosanske krajine je u srednjem vijeku pripadalo Hrvatskoj, a bilo je podijeljeno na osam upravnih jedinica - župa. To su: gorička, dubička, sanska, vrbavska, psetska, humska, mrenska i zemljanička. O njima su opsežno raspravljali ugledni povjesničari (Šišić, Klaić, Smičiklas i dr.}. Još u XIV stoljeću pripadale su gorička, dubička, vrbaska i sanska župa politički Slavoniji, a crkveno zagrebačkoj biskupiji. Zagrebačka biskupija se protezala na jug u granicama u kojima je Slavonija vladala politički. Turskom najezdom širi se i područje Bosne na sjeverozapad, kako su padale obrambene linije i utvrde: Jajce i Banja Luka pali su 1528., Bos. Gradiška 1537., Bos. Dubica 1538., Bos. Novi 1557., a Bihać 1592. Dramatičnom poviješću ovih krajeva nakon pada pod Turke do najnovijeg vremena bavili su se, između ostalih priznatih autora, Lopašić, Batinić, Jelenić, Žorović, Karanović, Kreševljaković, Šestić, Draganović, a posebno Berislav Gavranović."Spomenute stare hrvatske župe u Bosanskoj krajini bile su prije turske invazije naseljene isključivo katoličkim stanovništvom, što dokazuje i veliki broj katoličkih župa i crkava, kao i veći broj franjevačkih samostana u njima. Samo na području između Une i Vrbasa bilo je otprilike 40 katoličkih crkava. Svi ovi samostani i župe spadali su crkveno pod zagrebačku, kninsku i krbavsku biskupiju, čija se vlast protezala i na Krajinu" (dr. Berislav Gavranović, Povijest franjevačkog samostana Petrićevac i franjevačkih župa u Bos. Krajini, Sarajevo, 1959., str. 115). Poznato je da granice crkvenih područja, npr. biskupija, uvijek prate političku podjelu.

[borna28]

Najveći dio područja o kojemu govorimo pripadao je zagrebačkoj biskupiji koja je obuhvaćala veći dio današnje sjeverozapadne Bosne. Ona se protezala na istok od Bosanskog Kobaša, rijekom Ukrinom istočno od Prnjavora na jug te, obuhvaćajući i kotorvaroško područje, izlazila na rijeku Vrbas sjeverno od Jajca i, dalje na rijeku Sanu blizu Ključa, a odatle prema sjeverozapadu na rijeku Unu, graničeći s kninskom biskupijom sve do Pećigrada, a zatim sjeverno od Bihaća na granicu s krbavskom biskupijom.Dragocjen izvor ostavio je gorički arhiđakon Ivan u popisu župa i crkava zagrebačke biskupije iz 1334. godine. Na području današnje banjalučke biskupije koje je tada pripadalo zagrebačkoj biskupiji, bilo je ukupno 48 crkava (i župa) od kojih je većina postojala i godine 1501.Od toga je bilo:
• 13 crkava u dubičkom distriktu
• 22 crkve u sanskom distriktu
• 13 crkava u vrbaskom distriktu. Osobito brojne bile su crkve u okolici Bosanske Dubice, Bosanskog Novog te između Prijedora i Sanskog Mosta.U prijedorskoj okolici bile su crkve u Puharskoj, Hrvaćanima, Vilusima, Blagaju, Japri, Starom Majdanu, Oštroj Luci, Ljubiji, Kozarcu (tu je bilo sjedište sanske župe), a pronađeni su i brojni ostaci drugih srednjovjekovnih crkava.Bosanska Dubica se kao župa kraljevine Hrvatske spominje 1200. godine. O bujnom vjerskom životu tamošnjih katolika govori i podatak da su tu bili samostani četiriju redova: dominikanskoga, pavlinskoga, templarskoga, a kad je on ukinut, ivanovačkoga.Na području današnje općine Bosanske Dubice bilo je nekoć osam katoličkih župa. Izvrstan znalac dubičke povijesti Hašim Šerić napisao je: "Ni jedno mjesto u BiH nije imalo u srednjem vijeku toliko katoličkih crkava i samostana kao današnja Bosanska Dubica i njezina okolica" (H. Šerić, Katoličke crkve i samostani u Dubici i njezinoj okolici u srednjem vijeku, Croatia Sacra, br. 22-23, Zagreb, 1944., str. 72).U Bosanskoj Gradiški i okolici spominju se župe i crkve u samome mjestu, zatim u Prosari, Orubici, u Gornjim Podgradcima, Osiku u Livču polju, Turjaku, itd.

[borna28]

Na području današnjeg grada Banje Luke bile su već u XIV. stoljeću tri crkve: sv. Mihovila na Laušu, sv. Elizabete "Na trgu" i sv. Martina u Gornjem Šeheru. Na području današnje gradske župe Pohoda BDM u Banjoj Luci bili su od XIV. do XVI. stoljeća također i franjevački samostani Zvečaj i Greben na Vrbasu (južno od Banje Luke).U kotorvaroškom kraju zna se za postojanje barem četiriju crkvi.I u Velikoj Kladuši i okolici bile su vrlo gusto "naseljene" katoličke crkve (više od dvadeset!) i nekoliko samostana. Osim u samoj Kladuši, bile su crkve i u Pećigradu, Bužimu, Hresnom, Gaju (Mala Kladuša), Kreščici, Čagliću, Čavi i dr.Na području zagrebačke biskupije u Bosanskoj krajini bilo je pet. franjevačkih samostana: Podnovi, Lijevače, Kamengrad, Zvečaj i Greben (Grebenska kustodija), zatim tri ivanovačka: Dubica, Moštanica (danas je tu manastir pravoslavnih monahinja) i Hresno, dva templarska samostana (Dubica i Hresno) te po jedan pavlinski i dominikanski (danas je to pravoslavni manastir, a na temeljima grebenskoga franjevačkog samostana i crkve danas je pravoslavna crkva u mjestu Krupa na Vrbasu).Treba istaknuti da dio župa iz popisa arhiđakona Ivana, spomenutih 1 334. godine, još uvijek nije ubiciran. Svakako valja pretpostaviti da ih je bilo najteže ubicirati upravo u ovim, od Zagreba najudaljenijim, a od Turaka najprije osvojenim krajevima, osobito u prnjavorskom kraju u kojem se turskim osvajanjem stanovništvo potpuno izmijenilo, a katolika je gotovo posve nestalo (npr. velika župa Lišnja). Utemeljeno se drži da je na ovim prostorima bilo još katoličkih župa, crkava i samostana (npr. Rastik, Biskupac, Jezdenice, Zvethala, Glaž...) koji još nisu ubicirani.

[borna28]

I u zapadnom dijelu Bosanske krajine koji je pripadao kninskoj biskupiji - Bihać i njegova šira okolica - bilo je prije dolaska Turaka puno župa, crkava i samostana. Čak za pedesetak crkava povjesničari navode sigurne podatke. Franjevačkih je samostana u tom dijelu bilo sedam: Bihać, Bijela Stijena, Bosanska Krupa, Obrovac, Otok na Uni, Ostrovica, Blacs (pokraj Bilaja). Poznati crkveni povjesničar prof. dr. Krunoslav Draganović navodi da je npr. samo na području današnje bihaćke župe bilo prije turske okupacije čak 25 župa zagrebačke, kninske i krbavske biskupije te pet samostana, l u samom Bihaću postojao je, uz franjevački, još i dominikanski samostan.U široj bihaćkoj okolici, u gradu Ostrošcu, bile su do pada grada pod Turke 1577. tri crkve; po dvije crkve bile su u mjestima Zaločju, Krnjeuši i Cazinu. Cazin je više od pola stoljeća bio i sjedište kninskog biskupa (od pada Knina pod Turke 1522. do pada Cazina 1576.). U Cazinu su Turci župnu crkvu pretvorili u džamiju, a isto su učinili u Bihaću, jezerskom, Mutniku i još nekim mjestima (usp. R. Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb, 1943., str. 130).U Konobi (Rmanj) spominje se 1386. katolički samostan, vjerojatno benediktinski, koji je kasnije Hasan-paša Predojević predao pravoslavnim kaluđerima. Kao pravoslavni, on se spominje tek u prvim desetljećima XVII. stoljeća (usp. S. Stanojević, Narodna enciklopedija, Zagreb, 1928., t. III., str. 953).Uzak pojas sjeverozapadnog dijela Bosanske krajine pripadao je krbavskoj odnosno modruškoj biskupiji. Od XIII. do XVI. stoljeća spominju se crkve te biskupije u Šturliću, Tržačkom Gradu, Kerkezovcu, Buniću i Toplici