Fasada

[demosten]

Renata kaže:

kuća je već sazidana, pa će sigurno stiropor biti vani. ma i svejedno bi bio, samo mi nije bilo jasno zašto se stavlja van a ne unutra. hvala na odgovorima

Ma samo pitaj...
Ni ja pojma nisam imao prije nek kaj sam došao na ovaj forum

[mrzli]

O ovome se više puta pisalo ali evo još jednom - izolacija se stavlja izvana jer je to jedini pravi način da se spriječe hladni mostovi. Ako se izolacija stavlja samo iznutra, velika je vjerojatnost da će se negdje početi pojavljivati hladni mostovi i da će se na tim mjestima pojaviti kondenzacija. Zbog toga je izolacija vani puno puno bolje rješenje nego izolacija iznutra. Ima još razloga zašto se stavlja izvana ali ovo je najvažniji.

[maša&maša]

Renata kaže:

kuća je već sazidana, pa će sigurno stiropor biti vani. ma i svejedno bi bio, samo mi nije bilo jasno zašto se stavlja van a ne unutra. hvala na odgovorima

izolacija mora UVIJEK biti sa vanjske strane zida zbog kondeznacije vlage,u suprotnom bi ti se vlazili zidovi sa nutarnje strane i stvarale gljivice.

[dlasic]

Renata kaže:

Mene nešto zanima, o čemu razmišljam nekoliko zadnjih dana, a ne znam dal je točno. Zar nije uopće pogrešno što svi mi radimo fasadu izvana, a taj stiropor bi trebao ići unutra? Pa čemu korist da grijem i zidove od cigle i betona debele 30 cm?

Uvijek možeš napraviti montažnu... I onda ne griješ zidove...

[Fritz]

U vezi te demit fasade sam čuo da nije svejedno jel se stavlja stiropor ili tervol (ili tako nešto...), odn. mineralna vuna. Tj. čuo sam da od stiropora kuća "ne diše" i da to nije dobro zbog stvaranja gljivica i sl. Pa si mislim da stavim onda tervol, ako nije neka velika razlika u cijeni

[rina77]

Fritz kaže:

U vezi te demit fasade sam čuo da nije svejedno jel se stavlja stiropor ili tervol (ili tako nešto...), odn. mineralna vuna. Tj. čuo sam da od stiropora kuća "ne diše" i da to nije dobro zbog stvaranja gljivica i sl. Pa si mislim da stavim onda tervol, ako nije neka velika razlika u cijeni

Tervol je, čini mi se, kamena ili mineralna vuna. Budući da, bar kažu nisam provjeravala, dio na našem tržištu u proizvodnji Rokwoola, a koji se u Istri pokazao izrazito neodgovornim s obzirom na okoliš, ne poštujućiu ni zankonske uvjete a kamoli nekakve više stnadrde zaštite okoliša, jako, jako sumnjam u tja proizvod.
Što ostaje? Klasična zbuka. A time ne pomažemo gradnji niskoenergetske kuće, što nam je u startu bila i namjera.
Na kraju, nemamo odgovora

[mojkarma]

To kako se Rokwool ponaša u Istri nema veze s proizvodom koji daju na tržište. Taj proizvod mora imati sve specifikacije i ateste da bi se koristio za ono čemu služi.
Uostalom, hrvatsko tržište kamenom i staklenom vunom već desetljećima (moglo bi se reči) opskrbljuje Termika iz Novog Marofa.
Prednost vune jest u tome što dozvoljava tzv. disanje zidova i što nije zapaljiva. Barem ne do određene (visoke) temperature.
Razlika u cijeni po kvadratnom metru je meni iznosila prošle godine (sve moajstorovo: materijal+rad) oko 80 kuna i to mi je bio preveliki financijski zalogaj.
Ovo s disanjem zidova je priča za sebe. Ja sam čuo da zid ionako ne diše nešto kad se iznutra premaže onim premazom koji ide prije boje. A i jupol nije baš nešto poznata boja koja omogučuje disanje zidovima. To je međutim sve po čuvenju. Osobno nisam stručnjak za to.
U svakom slučaju, ja s 10cm stiroporne izolacije i akrilnim završnim slojem, nemam absolutno nikakvih problema s gljivicama.
Bilo ljeto, bilo zima, bio stiropor ili kamena vuna, kuću moraš vjetriti: kuhinju i dnevni boravak radi mirisa kuhanja, spavaće sobe radi potrošenog zraka, kupaonicu radi tuširanja i wc radi zna se čega. Imam higrometar i zimi je vlažnost u dnevnoj sobi oko 45-50%, ljeti isto, a u proljeće i jesen i do 70%, ovisno o vanjskom zraku. Sve je to u granicama normalnog.

[Fritz]

mojkarma kaže:

Ovo s disanjem zidova je priča za sebe. Ja sam čuo da zid ionako ne diše nešto kad se iznutra premaže onim premazom koji ide prije boje. A i jupol nije baš nešto poznata boja koja omogučuje disanje zidovoima. To je međutim sve po čuvenju. Osobno nisam stručnjak za to.

Mislim da si u pravu što se tiče "disanja zidova", jer bilo koja fasada očito sprječava to disanje... jer ako ne propušta vlagu - ne propušta ni zrak. Ne možemo imati i "ovce i novce". Ako kuća dobro dihta i zadržava toplinu, onda zadržava i vlagu. Ali nje opet ne bi trebalo biti puno u normalnoj kući. Znači jednostavno "vuna" je bolja samo utoliko što ne gori, a ostalo su priče kako bi se prodao skuplji materijal... Svakako provjetravanje prostorija je ipak nužno u svakom slučaju...

[Renata]

Čula sam da postoje neke vodoodbojne boje koje se stavljaju kao završni sloj fasade. E, meni će to trebati s obzirom da nemam krov koji bi pokrivao fasadu. Znate li što o tome?

[Codegun]

svaka vrsta završnog sloja je vodoodbojna inače bi ga kiša isprala.

[mojkarma]

Fritz kaže:

Mislim da si u pravu što se tiče "disanja zidova", jer bilo koja fasada očito sprječava to disanje... jer ako ne propušta vlagu - ne propušta ni zrak.

Kao što sam rekao, nisam stručnjak za to područje, ali ne propuštati vodu ili vlagu možda ne znači i ne propuštati zrak na atomskoj razini. Dakle, vjerojatno je moguće da se pažljivim odabirom omogući zidovima "disanje", ali da se ipak sprijeći prodor vlage izvana unutra. Tu već treba početi razmišljati i o odabiru boja i koječem drugom.
Uglavnom, ja sam prije fasade, dakle kada sam imao gole zidove prema vani (kuća već useljena) imao problem zimi s orošenim prozorima ujutro. Imam pvc stolariju. I svi su naravno skočili i rekli da je to zbog pvc stolarije i njezinog dihtanja.
Ja ipak mislim da je to bilo zbog kondenziranja vlage jer su zidovi bili hladni (neizolirani izvana) a grijani iznutra. Plus jedan toplinski most u kutu kuhinje je odmah tri mjeseca po useljenju doveo do pojave gljivica.
Kad sam stavio demit fasadu (10cm stiropor + akrilni sloj) bilo bi za pretpostaviti da će problem vlage biti još veči jer stiropor em bolje dihta, još i akril bolje dihta i tu je ta famozna pvc stolarija.
Međutim, ništa se u tom smislu nije dogodilo. Naprotiv, nestale su gljivice u kutu kuhinje i nestalo je orošavanje prozora zimi.
Glede kamene vune, možda je još jedna prednost pred stiroporom ta je bolji zvučni izolator.

[rina77]

"Kao što sam rekao, nisam stručnjak za to područje, ali ne propuštati vodu ili vlagu možda ne znači i ne propuštati zrak na atomskoj razini. Dakle, vjerojatno je moguće da se pažljivim odabirom omogući zidovima "disanje", ali da se ipak sprijeći prodor vlage izvana unutra. Tu već treba početi razmišljati i o odabiru boja i koječem drugom."
Upravo me to i zanima. No, za sada nisam doznala puno o tome. Koliko sam doznala, moguće je postizanje energetske efikasnosti izolacijom s prirodnim materijalima (celuloza, određena vrsta trstike, slama i sl), na našem tržištu nudi firma STO iz Njemačke. Cijena po m2 je bila cca dvostruko skuplja od demita 10 cm, efikasnost višestruko veća, ali pre, pre skupo.

[bucika]

Kad se kaže da zidovi "dišu", ne misli se pri tome na disanje kao kod ljudi. Zid mora do određene granice provoditi toplinu i to u oba smjera : ljeti propušta toplinu izvana prema unutra , a zimi iznutra prema van. Kako ljeti ne bismo morali hladiti kuću a zimi ju jako zagrijavati da nam bude ugodno, poželjno je ka koeficijent provodljivosti topline bude što manji. To se postiže prvenstveno samom konstukcijom (kvalitetna Porotherm opeka) a tek onda fasadnim sistemom (kao npr Demit) koji bi zapravo trebao riješiti samo hladne mostove (armirano betonski nadvoji , grede i sl). Varijanta sa kamenom vunom je isto kvalitetna, malo skuplja (zbog same vune), jedino što je i zahtjevnija pa je i škakljiviji rad sa njom (treba biti znalac koji će adekvatno "zalijepiti" kamenu vunu, armirati je rabic mrežicom, nanjeti određenu debljinu žbuke pa tek onda nanjeti završnu fasadu). Ljudi dragi, i Demit i Tervol fasada su u našem klimatskom podneblju dobre, izaberite ono što si možete priuštiti. A ako hoćete zaista uštedjeti, razmislite o ugradnji fotoćelija na krov, uvedite podno grijanje i imate grijanje BADAVE !

[mojkarma]

bucika kaže:

Kad se kaže da zidovi "dišu", ne misli se pri tome na disanje kao kod ljudi. Zid mora do određene granice provoditi toplinu i to u oba smjera : ljeti propušta toplinu izvana prema unutra , a zimi iznutra prema van. Kako ljeti ne bismo morali hladiti kuću a zimi ju jako zagrijavati da nam bude ugodno, poželjno je ka koeficijent provodljivosti topline bude što manji. To se postiže prvenstveno samom konstukcijom (kvalitetna Porotherm opeka) a tek onda fasadnim sistemom (kao npr Demit) koji bi zapravo trebao riješiti samo hladne mostove (armirano betonski nadvoji , grede i sl).

Ti si ovdje neke stvari jako pobrkao. Pod disanjem se sigurno ne podrazumijeva provođenje topline u oba smjera. To imaš i bez fasade. I dapaće, upravo je onda najbolja izmjena pa prema tome uopće ne bi trebalo stavljati fasadu.
I potpuno ti je krivi podatak da fasada riješava samo hladne mostove. Odakle ti to? Jasno je da ona sprečava neugodne posljedice uzrokovane hladnim mostovima, ali fasada je vanjski izolator i ona smanjuje provođenje topline. Fasada (demit ili slično) jest toplinski izolator. Ja mislim da je to svakome jasno.

bucika kaže:

A ako hoćete zaista uštedjeti, razmislite o ugradnji fotoćelija na krov, uvedite podno grijanje i imate grijanje BADAVE !

Daj ne budi smješan!
Grijanje badava? Znaš li ti uopće što je fotočelija? Zapravo, uopće nema smisla ovo komentirati. Nitko se na svijetu ne grije badava osim ako ko Ivica i Marica hoda po šumici, skuplja granje i loži peć kojom grije 15 kvadrata. Kak to da se u Zagrebu ni jedna toplana ne sjeti umjesto na plin ili naftu, vodu zagrijavati fotočelijama i tako prodavati građanima grijanje iz ničega. Koja bi to zarada bila.
Grijanje ti treba zimi (pretpostavljam). Koliko je sunčanih dana zimi? Koliko je zimi uopće dan? Što će raditi fotočelija na krovu po zimi od 16.30h do 8h ujutro kada je mrkli mrak?
Sa svojim fotočelijama možeš se u Zagrebu komotno grijati...od sredine lipnja do kraja kolovoza. Ako ti treba.

[bucika]

[QUOTE=mojkarma;14454935] To imaš i bez fasade. I dapaće, upravo je onda najbolja izmjena pa prema tome uopće ne bi trebalo stavljati fasadu.

Vidiš, da si pažljivije pročitao moj post, vidio bi da to i piše (konstrukcija!!)



Koliko je sunčanih dana zimi?


Fotoćelijama ne treba sunce već SVJETLOST !!

[mojkarma]

bucika kaže:

Fotoćelijama ne treba sunce već SVJETLOST !!

Treba im svjetlost da proizvedu struju, a ne da griju vodu. Ta će te investicija jako jako puno koštati. A onda moraš naći načina kako da strujom griješ vodu. To naravno nije nerješivo, ali sve to poskupljuje ukupnu investiciju.
I onda dolazimo opet na ono najbitnije:
Zimi, kada ti treba energija za grijanje, svjetlosti je najmanje. Ti od pola četiri popodne više nemaš čime prozivoditi struju i grijati svoju kuću. I onda ćeš grijati vodu strujom iz naponske mreže. Isto ti vrijedi i ujutro kad krećeš na posao a vani je još mrak.
U ovom je trenutku u Hrvatskoj (kontinentalni dio) još uvijek najisplativije grijati plinom. Pogotovo ako je kuća u cijelosti propisno i optimalno izolirana (ne samo fasada, već i prozori, deke i slično).

[ludibik]

karma u krivu si da se ne može (skoro) besplatno grijati solarnim sistemom koji je povezan sa toplinskom pumpom i što već sve ide u taj sustav.

Al pitanje koje treba postaviti je: koliko je to isplativo financijski?

Ako imaš para na bacanje... ok, ali ako si prosječan hrvat onda češ računati nakon koliko se godina ta stvar isplati i onda dođeš do vrlo poražavajučih rezultata.

[demosten]

Bilo je govora u vodenoj propusnosti stiropola.

Vidio sam danas jednu fasadu u presjeku (promotivne fasadni mali blokići) sa stiropolom od baumita.
Stiropol ima neih svakih 2 cm rupu koja tjera vodenu paru van. Zgodno- tak fasada bolje diše...

[mojkarma]

ludibik kaže:

karma u krivu si da se ne može (skoro) besplatno grijati solarnim sistemom koji je povezan sa toplinskom pumpom i što već sve ide u taj sustav.

Al pitanje koje treba postaviti je: koliko je to isplativo financijski?

Ako imaš para na bacanje... ok, ali ako si prosječan hrvat onda češ računati nakon koliko se godina ta stvar isplati i onda dođeš do vrlo poražavajučih rezultata.

Dvije su mi stvari oprećne u tvom postu:

1. možda sam stvarno u krivu, ali solarni sistem je jedno, a toplinska pumpa je nešto sasvim drugo. Ne vidim nužno vezu između ta dva sustava osim da se mogu nadopunjavati ili da iz solarnog sistema proizvodiš struju za pogon toplinske pumpe.

2. Kao što i sam veliš, upitna je financijska isplativost. Ne može se računati da imaš nešto besplatno ako si uložio gomilu novaca da bi to dobio. Ne možeš reči da se griješ besplatno ako si npr. u neki sustav uložio, recimo 200.000 kuna! Teoretski se onda griješ skoro besplatno, ali po normalnoj ekonomskoj računici se za isplativost uzima u obzir i ulazna investicija.

[misko7]

Molim za pomoć, na fasadi vikendice (stiropor fasada)ptice su mi napravile dvije rupe cca 8 cm
to je valjda bilo petak i subota, juće je poćela na novom mjestu, ali je susjeda otjerala, danas sam ja ćekao ( jer dolazi u isto vrijeme ) prvo na žicu od struje, pa na stup i onda na rupu, bio sam u autu, bacio petardu pa je otišla,
molim za savjet, pomoć