Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[Gluskab]

Passenger_57 kaže:

jel to Popovo polje,i ti granični krajevi,danas tamo žive Hrvati ili je to RS?

Hrvati,u krajevima odakle potječu ti Vlasi(uključujući i Bobane),uostalom napisao sam da se radi o krajevima u zaleđu Slanog i Dubrovnika,a to nije pod RS-om.

[SretoDominis]

Gluskab kaže:

Vlasi su etnicitet, tj. ljudi porijeklom od romaniziranih starosjedilaca u planinskoj unutrašnjost i feudalna vlast im je priznavala određeni status po kojem nisu bili kmetovi. Od Vlaha u zapadnoj Hercegovini potječe relativno mali dio stanovništva,a u istočnoj(Stolac i Popovo polje,s južnim,graničnim visoravnima prema Slanom i Dubrovniku)dobra većina.

dobra većina i u zapadnoj,ali su ranije asimilirani.

[Josip321]

Tony123 kaže:

zna li tko nesto o prezimenima knezevic i kožul ? ispricavam se ako postoje negdje vec odgovor, nisam stigao pretraziti svih 49 stranica

moji predci su se prije prezivali Knezovići.

evo nekih podataka.

S jezičnog motrišta prezime Knezović je izvedeno od imenice knez, "praslavenske posuđenice iz pragermanskog-kunigaz i srodna je s njemačkom imenicom könig = kralj, koje je na njemačkom govornom području vrlo frekventno prezime. Nastala je od osnove kuni, koja je značila "rod, pleme" i u prasrodstvu je s općeslavenskom riječju "čedo"), a kako pokazuje provedena je tzv. prva palatalizacija (ke-če) već u praslavenskom jeziku.
Inače, imenica knez ima više značenja:
1. feudalni nasljedni vladarski naslov;
2. seoski glavar;
3. u nekim zemljama (posebice u Bosni) niži državni službenik.
Na dalmatinsko-hercegovačkim prostorima četiri su grane Knezovića roda, dakle različita su krvnog podrijetla, a starine su im:
1. u Dužicama pokraj Širokog Briga (nekoć Gornje Rasno),
2. u Gorancima poviše Mostara,
3. u Roškom Polju na duvanjskom području,
4. Knezovići u Grabovcu (Imotska krajina) nastali su od vinjanskog roda Cvitića, o kojima je spomen ostao u nazivu vinjanskog zaseoka Cvitića Most.
U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je u Gornjem Rasnom (danas Dužice, općina Široki Brig) 10 velikih obitelji roda Knezović: Franjinu s 9, dvojice Ivana i Tadijinu s po 5, Stipanovu s 8 članova, zatim 4-članu obitelj Nikole Čaljušića (Knezovića), 8-člano kućanstvo Mate Čaljušića (Knezovića), 9-člano domaćinstvo Ivana Čaljušića (Knezovića), 8-članu obitelj Vida Čaljušića (Knezovića) i 7-člano kućanstvo Mate Bazine (Knezovića).
U popisu pak biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u Rasnu je zabilježena i 15-člana obitelj Petra Bazinovića.
Inače, od Knezovića sa širokobriškog područja nastali su novi hercegovački rodovi: Alpeze, Bajići, Bage, Bazine, Bondže, Celići, Čaljušići, Čolaci, Galići, Jurilji, Mendeši, Prlići, Škrobe i Tice, a u Imotskoj krajini: Bence, Čaljkušići, Đuzeli, Juroši, Markotići, Šakići i Žaje. Dakle, od širokobriške grane Knezovića nastala su 22 nova roda.
Širokobriški Knezovići vuku podrijetlo od istoimene bosanske srednjovjekovne plemićke obitelji, o kojoj se do sada najstariji poznati spomen nalazi u "Razgovoru ugodnom naroda slovinskog", gdje fra Andrija Kačić Miošić poimenično spominje u Rogoznici pokraj Omiša sedam plemena, i to u ono vrijeme kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. oko 1240. godine uzmicao u pratnji svojih plemića pred navalom Mongola i sklonio se u Split. Među njima su, tvrdi Kačić, bili i Rubinići pridjevkom Knezovići. Dakle, širokobriška grana Knezovića je u ta davna vremena nastala od roda Rubinića.

evo grba. nisam našao veći, a papir sa njim koji sam imao kod sebe sam izgubio.... ali vidi se .

[Josip321]

Stvarno tko sam ja kaže:

Možel mi neko nešt reć o prezimenu Marinović, ili barem uputit na neki link???

Marinovića ima u mome naselju. U Ilićima, predgrađe Mostara. Ima i Marinovića (prvo se izgovara brže a drugo se otegne) i u Mostarskim Vratima pored Ljubuškog. Jedan kolega je Marinović od tuda i on mi je rekao da su to jedni te isti Marinovići koji su došli iz nekog sela, mislim iz dalmatinske zagore, nekada davno. Kazao je da još postoji to selo, zaselak, što li već, marinovići u Zagori.

[Gluskab]

SretoDominis kaže:

dobra većina i u zapadnoj,ali su ranije asimilirani.

Nije dobra većina,zna se koji jesu,a koji nisu

[SretoDominis]

Gluskab kaže:

Nije dobra većina,zna se koji jesu,a koji nisu

jesi ti iz tog kraja možda?
stvar je u tome što ih je bilo jako puno tamo,ali su vrlo rano poslavenjeni,dakle kad su Turci došli,slabo ih je već bilo.

[Gluskab]

SretoDominis kaže:

jesi ti iz tog kraja možda?
stvar je u tome što ih je bilo jako puno tamo,ali su vrlo rano poslavenjeni,dakle kad su Turci došli,slabo ih je već bilo.

Nisam,ali dobro poznajem kraj i njegovu povijest.
Ne govorim o lingvističkoj poslavenjivanju(u vrijeme dolaska Turaka Vlaški jezik više ne postoji ni u Istočnoj Hercegovini) nego o vlaškom statusu nekih obitelji,koji se održao dugo nakon jezične slavizacije. Nije ih bilo jako puno jer bi u tom slučaju ih zapisi navodili kao Vlahe,što je bio slučaj u Stocu i okolici.

[SretoDominis]

Gluskab kaže:

Nisam,ali dobro poznajem kraj i njegovu povijest.
Ne govorim o lingvističkoj poslavenjivanju(u vrijeme dolaska Turaka Vlaški jezik više ne postoji ni u Istočnoj Hercegovini) nego o vlaškom statusu nekih obitelji,koji se održao dugo nakon jezične slavizacije. Nije ih bilo jako puno jer bi u tom slučaju ih zapisi navodili kao Vlahe,što je bio slučaj u Stocu i okolici.

jedini spomen Vlaha konkretno u predturskom razdoblju je na području zapadne Hercegovine,ali to što više po dolasku Turaka nisu Vlasi,znači da više nisu Vlasi

[Gluskab]

SretoDominis kaže:

jedini spomen Vlaha konkretno u predturskom razdoblju je na području zapadne Hercegovine,ali to što više po dolasku Turaka nisu Vlasi,znači da više nisu Vlasi

A Dubrovački zapisi o katunima Bobana,Žurovića i Burmaza,sve iz predturskog doba To ti nije u Zapadnoj Hercegovini. Bili su Vlasi i imali vlaški status,po kom su tetirani,ali su u vrijeme kad Hercegovina pada pod Turke,već prihvatili Hrvatski jezik.

[SretoDominis]

Gluskab kaže:

A Dubrovački zapisi o katunima Bobana,Žurovića i Burmaza,sve iz predturskog doba To ti nije u Zapadnoj Hercegovini. Bili su Vlasi i imali vlaški status,po kom su tetirani,ali su u vrijeme kad Hercegovina pada pod Turke,već prihvatili Hrvatski jezik.

izvor?
evo moj
http://www.hardomilje.info/index.php...d=24&Itemid=28

ti dubrovački zapisi postoje,dakako,ali tek od 14.st.,tako da su možda,vjerojatno čak izbjegli pred Turcima na to područje.spomen Vlaha u zap.Herc. imaš u dubrovačkom zapisu kako se spominje doseljavanje vlaha u 8.st. u grad Dubrovnik iz zapadne Herc.

[Passenger_57]

Mikulić je također vlaško?ima -ul,a to je u pravilu vlaško prezime.

[Gluskab]

Passenger_57 kaže:

Mikulić je također vlaško?ima -ul,a to je u pravilu vlaško prezime.

Bravo,biseru:klap::klap::klap: Je li i škatula isto dobila naziv po nekom Vlaškom prezimenu

[Passenger_57]

pa pitam samo.mikulić ima -ul,ali nemora biti,jer postoji ime 'mikula'.

[SretoDominis]

hej,nećemo se vrijeđati...

[Gluskab]

Passenger_57 kaže:

pa pitam samo.mikulić ima -ul,ali nemora biti,jer postoji ime 'mikula'.

Po Mikuli je i nastalo. Nije po ničemu drugom

[Passenger_57]

SretoDominis kaže:

hej,nećemo se vrijeđati...

ja nisam vrijeđao nikoga.
ali čitao sam i za Mikulić da je vlaško,na više mjesta.

[Gluskab]

Passenger_57 kaže:

ja nisam vrijeđao nikoga.
ali čitao sam i za Mikulić da je vlaško,na više mjesta.

Ne vrijeđam ni ja,ali moram se nasmijati na tu izjavu

[Gluskab]

To je isto kao reći da je kapula naziv po Vlasima.

[Passenger_57]

i piješ puno kave,primjećujem

[Passenger_57]

Gluskab kaže:

To je isto kao reći da je kapula naziv po Vlasima.

kapula nije,ali je kapulica