Reforma obrazovanja

[gigra]

klokanovac kaže:

Nama treba prava edukacija o tome što je kapital, što su dionice, što je bankarstvo, što su kamate, što je poduzetništvo, kako sve to funkcionira, tko je tko u firmama i slično. Ljudi moji, mi smo ekonomski nepismeni, analfabeti totalni kao nacija.

Postoji i predmet za to - Politika i gospodarstvo u gimnaziji. Postoje ekonomske škole sa svojim programom. Možda bi bilo dobro osnovne pojmove spomenuti u OŠ, ali postoji.

[klokanovac]

gigra kaže:

Postoji i predmet za to - Politika i gospodarstvo u gimnaziji. Postoje ekonomske škole sa svojim programom. Možda bi bilo dobro osnovne pojmove spomenuti u OŠ, ali postoji.

Imao sam taj predmet u 4. razredu srednje, ali to su samo teoretske osnove bile, ništa konkretno, a kamo li praktično. Trebalo bi učenicima uvesti obrazovanje o ekonomiji u trajanju od 4 godine, kao opću kulturu. Uz to bi trebalo uvesti i Pravo, barem osnove.

[red_shrike]

klokanovac kaže:

Imao sam taj predmet u 4. razredu srednje, ali to su samo teoretske osnove bile, ništa konkretno, a kamo li praktično. Trebalo bi učenicima uvesti obrazovanje o ekonomiji u trajanju od 4 godine, kao opću kulturu. Uz to bi trebalo uvesti i Pravo, barem osnove.

Upravo to. Te gigrine fore sa "spominje se u programu" je daleko premalo i nedostatno jer je uistinu rijec o opcoj kulturi koja je nepoznata.

[Stipe23]

Korak po korak idete prema nečemu što bi bilo zasebni predmet i zvalo se građanski odgoj...


-Stipe

[JohnDoe-25]

Stipe23 kaže:

Korak po korak idete prema nečemu što bi bilo zasebni predmet i zvalo se građanski odgoj...
-Stipe

A taj predmet je nepoćudan jer govori svetogrdne stvari, tipa da su homoseksualci ljudi, da manjine imaju prava na suživot s većinom, da je država sekularna....

[klokanovac]

red_shrike kaže:

Upravo to. Te gigrine fore sa "spominje se u programu" je daleko premalo i nedostatno jer je uistinu rijec o opcoj kulturi koja je nepoznata.

Evo primjerice, jedna od prednosti kapitalizma je i u zarađivanju, odnosno trgovanju dionicama. Imamo dionice T-HT-a, imamo dionice INE, imamo dionice banaka, imamo dionice IT sektora...Znaju li naši učenici što su to dionice i kako se trguje time? Znaju li odrasli? Znam brdo primjera, koji su uložili sve svoje plaće i propali na kraju, jer nisu znali baratati time, a mislili su preko noći postati bogati. Isto kao i s kreditima. Banke su iskoristile našu naivnost i neznanje guleći nas na sumnjivim ugovorima, koje nismo pročitali zbog sitnih slova. Ljudi poslije izgubili sve i završili na ulici.

Još bolje mi je nametanje brendova koje si naš prosječni novčanik ne može priuštiti. Odjednom je važnija mazivost Nutelle, dok za cijenu nitko ne pita. Forsira se mentalitet raspikuća. Kupujući skupe brendove tipa britvice za 100 kuna i losiona poslije brijanja od 50 kuna, dokazuješ da si netko i nešto. Strašno koliko nas zatupljuju i vrše psihološki pritisak. S jedne strane nabijaju svoje marže do svemira, dok s druge, ismijavaju svaku osobu koja troši racionalno. U Hrvatskoj, osoba, koja troši racionalno više nije dobrodošla. Takvu osobu gledaju, pazi ovo, sa sažaljenjem, jer ne kupuje skupe brendove i ne odlazi u skupe kafiće. Moš misliti koji je to gušt platiti kavu i 2 dl mineralne vode 20 kuna. I kaj je najgore, vidim kako se rulja uvijek tamo okuplja, gdje je skuplje. Zbog ovakvih stvari zamrzim Zagreb.

[red_shrike]

A da, to su ti odrasli "Lidlići", jadnici i sirotinja. Zna boju haljine Ane Karenjine, sve tekme hajduka i dinama od '52 do sada, ali ne zna kako rade krediti o kojima mu ovisi život jer za to postoje ekonomisti i ekonomske škole a on nije fah idiot.

[theremin1]

Malo o snažnoj povezanosti igre i učenja.

https://www.psychologytoday.com/blog...fes-challenges

[theremin1]

I još malo o ljudima, a ne svemircima.

Because play is activity done for its own sake rather than for some conscious end outside of itself, people often see play as frivolous, or trivial. But here is the deliciously paradoxical point: Play's educational power lies in its triviality.

Play serves the serious purpose of education, but the player is not deliberately educating himself or herself. The player is playing just for the fun of playing, not for anything else; education is a byproduct. If the player were playing for a serious purpose, much of play's educative power would be lost.

Because the child at play is not worrying about his or her future, and because the child at play suffers no real-world consequence for failing--that is, because of play's triviality--the child at play does not fear failing. Because the child at play is not seeking approval or praise or gold stars or anything else from adult judges, the child at play is unhampered by evaluation concerns. Fear and concerns about evaluation tend to freeze the mind and body into rigid frames, frames that are suited for carrying out well-learned habitual activities but not for learning new actions or thinking about new ideas. In the absence of concern about failure and others' judgments, children at play can devote all their attention to the skills at which they are playing. They strive to perform well, because performing well is an intrinsic goal of play, but they know that if they fail there will be no serious, real-world consequences, so they feel free to experiment, to take risks in ways that are crucial to learning. They do not have to devote part of their mental resources to the task of trying to figure out what some external judge is looking for. They can direct their activities in ways that they are ready for, rather than in ways that some judge has chosen for them.



https://www.psychologytoday.com/blog...-us-new-skills

[Page]

Uozbiljite se

Prvo, klince od 15-16-17 godina definitivno ne zanima ništa o kreditima, financijama i sl. Osim ako ne misle nastaviti školovanje u tom smjeru. I tada vrlo malo. Financijska odgovornost u tom dobu se donosi od doma.

Drugo, ima li nešto što ipak ne bi trebalo strpati u taj nikad prežaljeni - građanski odgoj.
Kolika bi na kraju satnica tog rješavamsveodpupkadošupka predmeta trebala biti ?

[klokanovac]

Page kaže:

Uozbiljite se

Prvo, klince od 15-16-17 godina definitivno ne zanima ništa o kreditima, financijama i sl. Osim ako ne misle nastaviti školovanje u tom smjeru. I tada vrlo malo. Financijska odgovornost u tom dobu se donosi od doma.

Drugo, ima li nešto što ipak ne bi trebalo strpati u taj nikad prežaljeni - građanski odgoj.
Kolika bi na kraju satnica tog rješavamsveodpupkadošupka predmeta trebala biti ?

Varaš se, itekako ih zanima. To je razdoblje u kojemu se klinci žele ponašati kao odrasli. Da samo znaš koliko se priča o tome među njima, ne bi vjerovao. Sve ih zanima.

[Page]

klokanovac kaže:

Varaš se, itekako ih zanima. To je razdoblje u kojemu se klinci žele ponašati kao odrasli. Da samo znaš koliko se priča o tome među njima, ne bi vjerovao. Sve ih zanima.

Po iskustvu iz prve ruke i mnogim iz druge, kada riješiš dio s džeparcem, mobitelom, računalom i sl. svako zanimanje za ekonomiju odumire brzinom svjetlosti.
Pažnja se usmjerava na ostale dijelove građaskog odgoja vezanim za poglavlja o jednakosti izbora, odabiru partnera, kada je "ne" - ne a kada je "možda" i "strpi se malo".

Al' eto, nek' su nam živi i zdravi.

[gigra]

klokanovac kaže:

Varaš se, itekako ih zanima. To je razdoblje u kojemu se klinci žele ponašati kao odrasli. Da samo znaš koliko se priča o tome među njima, ne bi vjerovao. Sve ih zanima.

Ima svakakvih profila učenika. Ima ovih koji su nadobudni i skupljaju medalje po natjecanjima, ima i ovih kojima je bitniji društveni status, i ovih koji su umjetnički tipovi itd... Kao i što nas malo starijih ima različitih. A sad da li ih zanima, pa mislim da baš i ne.

Ja kad sam bio u toj dobi sam razmišljao o tome kako ću pokupiti petice na ispitima i kamo ću vanka na izlazak

[klokanovac]

gigra kaže:

Ima svakakvih profila učenika. Ima ovih koji su nadobudni i skupljaju medalje po natjecanjima, ima i ovih kojima je bitniji društveni status, i ovih koji su umjetnički tipovi itd... Kao i što nas malo starijih ima različitih. A sad da li ih zanima, pa mislim da baš i ne.

Ja kad sam bio u toj dobi sam razmišljao o tome kako ću pokupiti petice na ispitima i kamo ću vanka na izlazak

Gle, ovo o čemu govorim, predlagali su čak i učenici da se uvede, puno učenika, jer ih očajno zanimaju ovakve stvari koje se mogu primijeniti u stvarnom životu. Ono, na stranu to što svatko od nas ima nekakve svoje poroke, većina njih žali se da je obrazovanje loše i da ne služi ničemu. Pitaj gimnazijalce, strukovnjake, bilo koga, svima je pun kufer škola jer su besmislene. Ono, u vremenima kada tinejdžer mora učiti konkretne stvari, koje će ga dočekati na tržištu rada, njih se počne tretirati ko djecu od 10 godina. Mislim, KBKK za petice u srednjoj? KBKK što je mali Perica (od 16 godina jel) osvojio medalju jebote? Big deal. Koga briga što su mu mama i tata ponosni zbog toga? Te fore možeš jedino prodavati u osnovnoj, u srednjoj vrijede neka druga pravila. U srednjoj školi više nisi dijete, već pubertetlija, koji postaje odrasla osoba. Dakle traži se obrazovanje primjerenije odrasloj dobi, a ne "Moja mama je ponosna jer sam dobio petaka, pa mi je kupila čokoladu i sokić za nagradu".

[red_shrike]

Je, u školi treba imati samo stvari koje zanimaju tinejđere Hau jes nou. Poanta OŠ/SŠ nije u tome .... Zanimljivo kako argument "to njih ne interesira" nije relevantan kod recimo haljine Ane Karenjine ili jako puno drugih pizdarija, ali kada dođe do konkretnih stvari odmah je to kvalitetna argumentacija

[Gugenheim]

somied kaže:

Ono sto je bitnije primjetiti da oni koji rade u obrazovnom sustave ne mogu odlucivati o visim (generickim) ciljevima. To ipak spada u domenu javnog i ono koji odlucuju o tome su oni koji su korisnici obrazovnog sustava. To su djaci, studenti, njihovi roditelji, privreda, javne ustanove i na kraju krajeva porezni obveznici (koji placaju racun). Osim toga to ima i politicku komponentu pa ce se i vece stranke morati izjasniti. Idealni slucaj bi bio kada bi se mogao postici konsenzus svih nabrojanih. Profesori i oni zaposleni u obrazovnom sustavu tu imaju sporednu ulogu (onoliko koliko se nalaze u gore navedenim skupinama). Tu nema mjesta partikularnim interesima doticnih.

To su pogrešne ideje.

Profesori u školama o odgojnom i obrazovnom procesu znaju najbolje od svih. Oni su se za njega prvo školovali ("porezno obveznici" nisu), a onda čitav radni vijek rade u njemu ("porezni obveznici" ne rade). Nevjerojatna je ideja je da o tom sustavu onda trebaju odlučivati svi mogući ljudi na svijetu OSIM učitelja.

A što se tiče ove kompletne rasprave, uporno se drvi po "obrazovanju za tržište rada", što će reći o višim godinama srednje škole i fakultetima.

I uporno se pod tepih guraju djeca od 7-13 godina, kod kojih škola ima enormnu ulogu u razvoju*, odgoju i stvaranju osobnosti i temeljnih sposobnosti. Dijete se prvo treba nekako pretvoriti u osobu koja će kasnije usvajati znanja potrebna tržištu rada.

*-za "tržište rada" su nabubetana pjesmica i boja haljine Ane Karenjine svakako nepotrebne stvari, no za razvoj djeteta u čovjeka su to važne stvari. Time se bave stručnjaci (a ne "porezni obveznici"), oni znaju zašto u program uvrštavaju pjesmicu i haljinu Ane Karenjine. Ne zato što su zli, nego zato što to nečemu služi u razvoju djeteta.

[red_shrike]

Gugenheim kaže:

Nevjerojatna je ideja je da o tom sustavu onda trebaju odlučivati svi mogući ljudi na svijetu OSIM učitelja.

Već ti je rečeno da su učitelji sudjeloval, a to se vidi i iz dokumenata pa prestani lagati o tome.

Gugenheim kaže:

A što se tiče ove kompletne rasprave, uporno se drvi po "obrazovanju za tržište rada", što će reći o višim godinama srednje škole i fakultetima.

Zapravo, najviše o tome drviš ti i pokušavaš inputirati nešto što nitko ne tvrdi.

Gugenheim kaže:

Ne zato što su zli, nego zato što to nečemu služi u razvoju djeteta.

Boja haljine Ane Karenjine ne služi ničemu, osim za iživljavanje i gluposti. Osposobljavanje za rad i opća kultura u životu, na primjer, to da znaš upaliti računalo i koristiti internet, da znaš kako i zašto se sve plaćaju porezi, doprinosi i parafiskalni nameti, kako se izračunava i otplaćuju krediti i pozajmice i slično su odvojene stvari koje ti uopće ne razlikuješ.

[Gugenheim]

red_shrike kaže:

Već ti je rečeno da su učitelji sudjeloval, a to se vidi i iz dokumenata pa prestani lagati o tome.

Već sam demantirao, pa pretani ti lagati o tome.

Učitelji (i to pojedini, samoimenovani) su sudjelovali isključivo u izmjenama programa svojih predmeta.

Učitelji NISU sudjelovali u promjenama sustava, niti malo (npr u ukidanju ocjena na polugodištu, ukidanju odgoja, ukidanju vredniovanja učeničkog ponašanja, stvaranju raznoraznih pravilnika i tome slično).

red_shrike kaže:

Zapravo, najviše o tome drviš ti i pokušavaš inputirati nešto što nitko ne tvrdi.

Ne?

Zar niste ovdje bar 30% postova posvetili FAKULTETIMA (na "reformi obrazovanja")? Tko se uopće od vas bavi djecom od 7-13 godina?

red_shrike kaže:

Osposobljavanje za rad i opća kultura u životu, na primjer, to da znaš upaliti računalo i koristiti internet,

..."upaliti računalo i koristiti internet"...što je slijedeće, hoćeš li "poetnirati" s "disketama"?

red_shrike kaže:

da znaš kako i zašto se sve plaćaju porezi, doprinosi i parafiskalni nameti,

...a to ćeš naučiti djecu od 7-13 godina???????

red_shrike kaže:

kako se izračunava i otplaćuju krediti i pozajmice..

...a to ćeš naučiti djecu od 7-13 godina???????

Ne shvaćaš da si upravo dokazao moju tezu, da uporno drvite po srednjoškolskoj djeci i odraslim osobama na fakultetima?

[klokanovac]

Gugenheim kaže:

Profesori u školama o odgojnom i obrazovnom procesu znaju najbolje od svih. Oni su se za njega prvo školovali ("porezno obveznici" nisu), a onda čitav radni vijek rade u njemu ("porezni obveznici" ne rade). Nevjerojatna je ideja je da o tom sustavu onda trebaju odlučivati svi mogući ljudi na svijetu OSIM učitelja.

Kako znaš? Većinu njih uopće ne poznaješ da bi mogao govoriti o njihovoj sposobnosti. To je isto kao da ja kažem kako je cijela agrokorova korporacija sposobna brinuti o sebi, a uopće ne znam tko im sjedi u upravi i što se sve događa tamo. Poznajem samo Ramljaka, a o drugima nemam pojma, jer u sustavu radi puno ljudi. Isto ti je i sa obrazovanjem.

A što se tiče ove kompletne rasprave, uporno se drvi po "obrazovanju za tržište rada", što će reći o višim godinama srednje škole i fakultetima.

I uporno se pod tepih guraju djeca od 7-13 godina, kod kojih škola ima enormnu ulogu u razvoju*, odgoju i stvaranju osobnosti i temeljnih sposobnosti. Dijete se prvo treba nekako pretvoriti u osobu koja će kasnije usvajati znanja potrebna tržištu rada.

Sve ti ovisi o tome s kakvim ljudskim resursima svaka škola raspolaže. Nisu sve osnovne škole jednake. U nekima stvarno ima kvalitetnih ljudi, što se pozitivno odražava na obrazovni razvoj djeteta, a u nekima ne valja nitko. Međutim, mi ovdje ne znamo kakav je netko u školama, jer u njima radi puno ljudi. Guranje svih u isti koš je isto promašen potez. Ministrica Divjak najavljuje povećanje plaća, a ne zna koga plaća. Da bude apsurdnije, bez suglasnosti Ministarstva ne možeš ni kuharicu zaposliti u školama. Valjda i kuharica mora biti podobna, nije važno zna li kuhati.

*-za "tržište rada" su nabubetana pjesmica i boja haljine Ane Karenjine svakako nepotrebne stvari, no za razvoj djeteta u čovjeka su to važne stvari. Time se bave stručnjaci (a ne "porezni obveznici"), oni znaju zašto u program uvrštavaju pjesmicu i haljinu Ane Karenjine. Ne zato što su zli, nego zato što to nečemu služi u razvoju djeteta.

A tko bi mene poslušao da kažem nek se uvede poseban predmet za takve stvari zvan Književnost? Neće valjda moje mišljenje netko uzeti u obzir, a da ne pripadam političkim opcijama. Učenici bi puno više naučili o književnicima, književnim pojmovima i lektirama. Obradili bi više književnika u 12 godina školovanja, nego sve generacije zajedno prije njih. Zbog nedostatka vremena mnoge književnike se zakida, prolazi se samo malo o njima po ulomcima u čitankama, a učenicima fali opće kulture. Tragično mi je kada za učenike govore da nisu u životu pročitali jednu knjigu, a ekspertni timovi bi čak ukidali još to malo lektire, koja eto, nekima predstavlja problem, jer moraju čitati, a ne skidati gotove radove s interneta.

[red_shrike]

klokanovac kaže:

Tragično mi je kada za učenike govore da nisu u životu pročitali jednu knjigu, a ekspertni timovi bi čak ukidali još to malo lektire, koja eto, nekima predstavlja problem, jer moraju čitati, a ne skidati gotove radove s interneta.

Problem sa nekim lektirama je što su ekstremno dosadne, a ikakvo forsiranje dosadnih stvari će tek smanjiti želju za čitanjem knjiga (što bi se dogodilo sa predmetom književnost). Također, ako bi išli na uvođenje dodatnih predmet,a postoje puno bolje stvari od književnosti. Opet ću konstatirati kako je "književnost" super ideja, ali informatika ili osnove ekonomije nisu

Gugenheim kaže:

Već sam demantirao, pa pretani ti lagati o tome.

Učitelji (i to pojedini, samoimenovani) su sudjelovali isključivo u izmjenama programa svojih predmeta.

Samo što si u tom citatu pitao da ih se uopće nije pitalo i to ponavljaš, a što je laž. Slobodno dakle prestani lagati o tome da se pita sve osim učitelja.

Gugenheim kaže:

Ne?

Zar niste ovdje bar 30% postova posvetili FAKULTETIMA (na "reformi obrazovanja")? Tko se uopće od vas bavi djecom od 7-13 godina?

Diskusija o fakultetima je diskusija o fakultetima. Tko se od nas bavi djecom od 7-13 godine je nebitno, a reforma je, za tvoju informaciju i za one do 18 godina.

Gugenheim kaže:

..."upaliti računalo i koristiti internet"...što je slijedeće, hoćeš li "poetnirati" s "disketama"?

Opća kultura je opća kultura, to što je tebi upaliti komp znanstvena fantastika tvoj je problem

Gugenheim kaže:

...a to ćeš naučiti djecu od 7-13 godina???????



...a to ćeš naučiti djecu od 7-13 godina???????

Reforma je i za one u SŠ, a ne samo 7-13 godina, pa prestnai sa straw manima.

Gugenheim kaže:

Ne shvaćaš da si upravo dokazao moju tezu, da uporno drvite po srednjoškolskoj djeci i odraslim osobama na fakultetima?

Reforma je za SŠ isto tako, a faks je odvojena diskusija.