|
|
18.09.2009., 18:08
|
#1
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2006.
Lokacija: .
Postova: 96,139
|
Glagoljica
Iako je prije par godina uzela zamaha,među nekim modni detaljima i tetovažama mladih, glagoljica je opet pomalo zaboravljena...
Kada je točno glagoljica izgubila prednost nad latinicom, i da li uopće postoje dijela na kajkavskom i štokavskom na Glagoljici?
I mali poklon-konverter latinice na glagoljicu:
http://www.senj.hr/Glagoljica.htm
Nažalost za razliku od ćiriličnog konvertera,ne mogu ga paste-ati na ovaj forum niti u vord,pa ovo dođe samo kao simpatična stvar,ništa više...
__________________
.
|
|
|
18.09.2009., 18:58
|
#2
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
Michael Collins kaže:
|
Konverter je stvarno igračka, pa sadašnja hrvatska latinica nije 1:1 prema glagoljici, dosta drugačiji način pisanja. I piše "prevedi" kao da se radi o nekakvom prijevodu...
Mislim da je glagoljica gubila na važnosti kako se težište Hrvatske selilo na sjever, gdje je prevladavala latinica. To je naravno trajalo stoljeća.
|
|
|
20.09.2009., 10:31
|
#3
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Daniel.N kaže:
Mislim da je glagoljica gubila na važnosti kako se težište Hrvatske selilo na sjever, gdje je prevladavala latinica.
|
Smatra se da je glagoljica potisnuta najprije u onim krajevima koje je u 12. stoljeću osvojio bizantski car Manuel Komnen. On je, zatirući patarensku/bogumilsku herezu, zatro i glagoljicu. Glagoljica je bila "neprozirna" za grčku crkvenu i svjetovnu vlast, i sumnjiva kao pismo koje bi moglo sakrivati i heretičke ideje.
To su jugoistočna područja današnje Hrvatske: Dubrovnik s okolicom, Poljica, okolica Splita i Trogira, otoci Hvar i Brač. U tim se krajevima tada upotrebljavala ćirilica.
Sjeverno od toga područja glagoljica se očuvala sve do najnovijeg doba. Glagoljicom su pisani Parčićev misal (1893) i Vajsov misal (1927).
Prvi sačuvani hrvatski tekstovi pisani latinicom potječu tek iz 14. st. Najstariji je "Red i zakon" zadarskih dominikanki (iz 1345).
|
|
|
20.09.2009., 11:02
|
#4
|
privilegirana
Registracija: May 2009.
Lokacija: malo na Olimpu, malo u Hadu
Postova: 15,131
|
Sjećam se da je Moguš na kolegiju Povijest jezika govorio o tome kako se glagoljica dugo održala u Lici, mislim, i da su ljudi, koji su glatko čitali i pisali glagoljicom, na nekom popisu stanovništva polovicom prošlog stoljeća bili tretirani kao nepismeni jer nisu znali latinicu! (radi se o zabačenim krajevima gdje školovanje nije bilo dostupno).
Koja je to nepravda.
|
|
|
20.09.2009., 12:59
|
#5
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2006.
Lokacija: .
Postova: 96,139
|
Quote:
Perzefon@ kaže:
Sjećam se da je Moguš na kolegiju Povijest jezika govorio o tome kako se glagoljica dugo održala u Lici, mislim, i da su ljudi, koji su glatko čitali i pisali glagoljicom, na nekom popisu stanovništva polovicom prošlog stoljeća bili tretirani kao nepismeni jer nisu znali latinicu! (radi se o zabačenim krajevima gdje školovanje nije bilo dostupno).
Koja je to nepravda.
|
Ne vjerujem da su bilo gdje u 20. stoljeću ljudi znali samo glagoljicu...
__________________
.
|
|
|
20.09.2009., 13:07
|
#6
|
privilegirana
Registracija: May 2009.
Lokacija: malo na Olimpu, malo u Hadu
Postova: 15,131
|
Quote:
Michael Collins kaže:
Ne vjerujem da su bilo gdje u 20. stoljeću ljudi znali samo glagoljicu...
|
Tako je rekao akademik Moguš. Naučili su je od starijih i prenosili unucima, a nisu se školovali jer školovanje nije bilo lako dostupno u zabačenim i siromašnim krajevima.
Čekaj Shaina. On sigurno ima nešto reći o tome.
|
|
|
20.09.2009., 14:04
|
#7
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Perzefon@ kaže:
Mislim, i da su ljudi, koji su glatko čitali i pisali glagoljicom, na nekom popisu stanovništva polovicom prošlog stoljeća bili tretirani kao nepismeni jer nisu znali latinicu (radi se o zabačenim krajevima gdje školovanje nije bilo dostupno).
|
Glagoljica se u liturgiji održala od Istre do Dalmacije i od mora, preko Like i Krbave do srednjeg Pokuplja i Pounja. Negdje jače, a negdje slabije, sve do 19. stoljeća.
Tamo gdje nije bilo civilnih škola, neka su se djeca učila pismenosti od svećenika. To se može potražiti u nekoj povijesti školstva.
(Usput, samo za tebe: ovdje je veća harmonija nego "tamo".)
|
|
|
20.09.2009., 16:12
|
#8
|
privilegirana
Registracija: May 2009.
Lokacija: malo na Olimpu, malo u Hadu
Postova: 15,131
|
Quote:
Shain kaže:
Glagoljica se u liturgiji održala od Istre do Dalmacije i od mora, preko Like i Krbave do srednjeg Pokuplja i Pounja. Negdje jače, a negdje slabije, sve do 19. stoljeća.
Tamo gdje nije bilo civilnih škola, neka su se djeca učila pismenosti od svećenika. To se može potražiti u nekoj povijesti školstva.
(Usput, samo za tebe: ovdje je veća harmonija nego "tamo".)
|
Samo za tebe: silno nedostaješ "tamo". Ne samo meni, trebaš nam.
Na žalost, o povijesti premalo znam da bih se više mogla s vama družiti.
|
|
|
25.09.2009., 14:22
|
#9
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
Shain kaže:
To su jugoistočna područja današnje Hrvatske: Dubrovnik s okolicom, Poljica, okolica Splita i Trogira, otoci Hvar i Brač. U tim se krajevima tada upotrebljavala ćirilica.
Sjeverno od toga područja glagoljica se očuvala sve do najnovijeg doba. Glagoljicom su pisani Parčićev misal (1893) i Vajsov misal (1927).
Prvi sačuvani hrvatski tekstovi pisani latinicom potječu tek iz 14. st. Najstariji je "Red i zakon" zadarskih dominikanki (iz 1345).
|
Pod "sjever" sam mislio na panonski dio. Ako se ne varam u 16. stoljeću su se tiskale knjige i na glagoljici i na latinici.
Zna li netko koja je posljednja knjiga tiskana na glagoljici i gdje (osim reizdanja)?
|
|
|
19.08.2010., 13:51
|
#10
|
Četvrti Storuki
Registracija: May 2009.
Lokacija: Tartar, gdje drugdje?
Postova: 13,456
|
Quote:
Daniel.N kaže:
Zna li netko koja je posljednja knjiga tiskana na glagoljici i gdje (osim reizdanja)?
|
Ako govorimo o liturgijskim knjigama, o tome je pisala Anica Nazor u "Ja slovo znajući govorim", gdje je samo općenito spomenula 11 knjižica u rimskoj redakciji.
No tvrdnje su joj zanimljive jer su suprotne onome što se uglavnom može pročitati, ona veli da je rimska zaštita zapravo pridonijela nestanku glagoljice iz javne upotrebe.
Kronološki, posljednji je Parčić, no riječ je o pretisku. Ali idemo redom...
Izdanja Rimske propagande označena su kao ruska, rimska, tj. istočnoslavenizirana zato što su te knjige uglavnom izlazile u Rimu, a od presudne je važnosti bilo to što je brigu oko pripremanja i tiskanja liturgijskih i drugih tiskanih knjiga preuzela rimska Sacra congregatio de propaganda fide (Sveta kongregacija za promicanje vjere).
U glagoljskim liturgijskim knjigama iz toga razdoblja provedene su promjene u tekstu i grafičkom sustavu, a najviše u jeziku prema pravopisnim i gramatičkim normama istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskoga jezika.
Glagoljske Propagandine knjige prema njezinu su mišljenju zato pospješile propadanje i napokon potisnule glagoljsko pismo iz javnoga i kulturnoga života u Hrvatskoj.
Riječ je o izdanjima Nauk krstjanski kratak, 1628., Azbukividnjak slovinskij, 1629., Missal rimskij va jezik slovenskij, 1631., Ispravnik za jereji ispovidnici, 1635., Časoslov rimskij slavinskim jazikom, 1648., Časoslov rimskij slavinskim jazikom, 1688., Missal rimskij va jezik slovenskij, 1706., Misse za umervšije, 1707., Missal rimskij slavenskim jazykom, 1741., Bukvar, 1753., Bukvar, 1763., Molitvi prežde…, 1765., Breviarium romanum…, 1791., Čini svetyh, 1791.
Razdoblje tiskanja liturgijskih glagoljskih knjiga, na jeziku koji je bio stran hrvatskim glagoljašima, završeno je krajem 18. stoljeća tiskanjem 11 različitih sveščića slovima tiskare Svete kongregacije s ukupno četiri misna obrasca za blagdane svetaca čije je štovanje na području Mletačke Republike uvedeno u tom stoljeću.
Nastojanjem Dragutina Antuna Parčića, hrvatskoga jezikoslovca iz Vrbnika na otoku Krku, u glagoljski je misal vraćen izvorni hrvatski crkvenoslavenski jezik.
U jezičnoj obnovi Parčić je polazio od hrvatsko-glagoljske tradicije i u tome se oslanjao više na tiskane misale nego na rukopise. Objavio je misal iz 1893. (Rimski misal slavenskim jezikom...), a on je pretisnut još dva puta, 1896. i 1905. godine.
To treće izdanje ujedno je i posljednja liturgijska knjiga tiskana glagoljicom.
__________________
What the heck, Hek?!
|
|
|
19.09.2009., 15:37
|
#11
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2009.
Postova: 1,751
|
Neće biti. Najstariji hrvatski spis na latinici je Šibenska molitva. A gdje su još Marulić, Zoranić, Hektorović i gomila drugih renesansnih pisaca koji su pisali latinicom na hrvatskom jeziku (o latinskom dakako nećemo govoriti).
U vrijeme kad je "Sjever" postao težište Hrvatske, glagoljica je već odavno bila izgubila na važnosti, osim kao vrijedan kulturni spomenik.
|
|
|
23.09.2009., 14:37
|
#12
|
sceptic by default
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: Osijek
Postova: 141
|
Quote:
rakijetina kaže:
Neće biti. Najstariji hrvatski spis na latinici je Šibenska molitva. A gdje su još Marulić, Zoranić, Hektorović i gomila drugih renesansnih pisaca koji su pisali latinicom na hrvatskom jeziku (o latinskom dakako nećemo govoriti).
U vrijeme kad je "Sjever" postao težište Hrvatske, glagoljica je već odavno bila izgubila na važnosti, osim kao vrijedan kulturni spomenik.
|
Nije baš točno. Glagoljica u svojoj kurzivnoj formi bila je pismo korišteno u upravi Dubrovačke Republike, baš kao i bosanska inačica ćirilice, a u nekim se župnim maticama, kao što je već napisano gore, održala sve do XIX. stoljeća.
Da spomenuti književnici pišu latinicom nije čudo, s obzirom na njihovo humanističko i pseudoklasično usmjerenje, no u svakodnevnoj pismenosti glagoljica je u njihovo vrijeme u uporabi.
Zlatno doba hrvatskog glagoljaštva u jednoj široj uporabi od rukopisnog vođenja administrativnih dokumenata završava okvirno 1508., sa zatvaranjem Senjske tiskare, a uzrok tome nije ni kompliciranost spomenutog pisma (ono se takvim jednostavno jer smo navikli na latinicu), ni to da ono nije bilo poznato širim pučkim krugovima (u nekim krajevima poznatija od latinice), već jednostavno glagoljaštvo nije iza sebe imalo dovoljno snažnu financijsku podlogu (za osnivanje tiskara, izdavanje knjiga), kao ni mogućnost komunikacije s okolinom, a te dvije stavke imale su i latinica, i ćirilica.
Quote:
Smatra se da je glagoljica potisnuta najprije u onim krajevima koje je u 12. stoljeću osvojio bizantski car Manuel Komnen. On je, zatirući patarensku/bogumilsku herezu, zatro i glagoljicu. Glagoljica je bila "neprozirna" za grčku crkvenu i svjetovnu vlast, i sumnjiva kao pismo koje bi moglo sakrivati i heretičke ideje.
To su jugoistočna područja današnje Hrvatske: Dubrovnik s okolicom, Poljica, okolica Splita i Trogira, otoci Hvar i Brač. U tim se krajevima tada upotrebljavala ćirilica.
|
Ne bih rekao da je Manuel Komnen osobno imao puno veze s glagoljicom na našem području, u kontekstu nekakvih progona. Jugoistočna Hrvatska bila je jednostavno od početka tzv. granično područje glagoljice i ćirilice, a ta su dva pisma dolazila na njeno područje sa sjevera i juga. Sjeverni put (koji je nosio isključivo glagoljicu) presušio je još prije XII. stoljeća, a južni taman negdje u XII. stoljeću počinje donositi samo ćirilićni utjecaj. Razlog tomu nisu progoni, već zauzimanje bizantske i srpske (autokefalne od XIII. stoljeća) pravoslavne crkve za ćirilićnu pismenost kao "nositelj" pravoslavlja. Glagoljica je u to vrijeme, pa i ranije, ostala bez takve potpore neke veće institucije i ostala u domeni pojedinačnih samostana i pučke crkve. Kada i pojedini knezovi hrvatski (Kačići npr.) prihvaćaju ćirilicu za administrativno pismo svojih, glagoljica se iz viših sfera potpuno gubi, no ne postaje nepoznata na tom zemljopisnom području. Ako se analizira epigrafika iz tog vremena, na većini ćirilićnih spomenika naći će se i pokoji glagoljički grafem (kao i obrnuto), a i lokalni oblik ćirilice na jugoistočno-hrvatskom prostoru, kao i na prostoru Bosne, odražava očiti utjecaj glagoljskog pisma.
Na istim tim prostorima glagoljica će doživjeti i svoju ponovnu renesansu kada iza nje stane netko moćniji, da bi opet pala u pozadinu kad joj se podrška izgubi. No u svakom se slučaju da zaključiti kako dominacija jednog pisma nije nikada izgurala ono drugo pismo, već su glagoljica i ćirilica u različitim omjerima moći i korištenosti (i različitim svrhama) živjele u JI Hrvatskoj suživot sve dok ih latinica nije u novijoj povijesti potpuno pospremila u arhivu.
|
|
|
23.09.2009., 14:39
|
#13
|
U samoizolaciji
Registracija: May 2009.
Postova: 782
|
ja bi volio da se glagoljica vrati kao sluzbeno pismo skupa s latinicom naravno
|
|
|
23.09.2009., 14:48
|
#14
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2008.
Postova: 882
|
|
|
|
25.09.2009., 14:38
|
#15
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
Bujko kaže:
|
Sastoji se od DVA SLOVA: I i O (plus križ)
Quote:
Ne može se zasad odrediti na kome je jeziku.
|
Baš me zanima kako će jednom odrediti...
|
|
|
25.09.2009., 17:47
|
#16
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Gregory House kaže:
Na istim tim prostorima glagoljica će doživjeti i svoju renesansu kada iza nje stane netko moćniji, da bi opet pala u pozadinu kad joj se podrška izgubi.
|
Tako je bilo s glagoljicom i u Češkoj i Poljskoj. Zanimljiva je ova epizoda: U Češkoj je glagoljica nestala u 11. stoljeću. Kada su je htjeli ponovno uvesti, kralj Karlo IV. pozvao je u Češku hrvatske glagoljaše 1347. g. da obnove glagoljaško bogoslužje. Boravili su u novoosnovanom samostanu Emausu u Pragu.
Također ih je pozvao poljski kralj Vladislav II. Jagielo 1390., a boravili su u samostanu u krakovskom predgrađu Kleparzu.
Uvođenjem glagoljice ovi su kraljevi htjeli ojačati kulturni identitet češkoga i poljskog naroda da bi se uspješnije suprotstavili germanizaciji.
|
|
|
03.09.2013., 00:39
|
#17
|
U samoizolaciji
Registracija: Dec 2010.
Postova: 18,611
|
Quote:
Shain kaže:
Tako je bilo s glagoljicom i u Češkoj i Poljskoj. Zanimljiva je ova epizoda: U Češkoj je glagoljica nestala u 11. stoljeću. Kada su je htjeli ponovno uvesti, kralj Karlo IV. pozvao je u Češku hrvatske glagoljaše 1347. g. da obnove glagoljaško bogoslužje. Boravili su u novoosnovanom samostanu Emausu u Pragu.
Također ih je pozvao poljski kralj Vladislav II. Jagielo 1390., a boravili su u samostanu u krakovskom predgrađu Kleparzu.
Uvođenjem glagoljice ovi su kraljevi htjeli ojačati kulturni identitet češkoga i poljskog naroda da bi se uspješnije suprotstavili germanizaciji.
|
zanimljivom, ni u jednoj knjizi o poljskoj povijesti nisam naišao ništa o glagoljici.
Nigdje da je išta napisano na glagoljici. Samo se navodi da su knjige štampane na latinici na polsjkom, i to na standardizirani način.
|
|
|
23.09.2009., 15:02
|
#18
|
Bože čuvaj Hrvatsku
Registracija: Jul 2009.
Lokacija: Vukovar
Postova: 19
|
Quote:
Michael Collins kaže:
Nažalost za razliku od ćiriličnog konvertera,ne mogu ga paste-ati na ovaj forum niti u vord,pa ovo dođe samo kao simpatična stvar,ništa više...
|
http://www.hrt.hr/htv/emisije/navrhj...ljica_font.htm
Glagoljica za word
|
|
|
23.09.2009., 15:35
|
#19
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2003.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,067
|
a ima li igdi arvatica za word?
|
|
|
23.09.2009., 15:36
|
#20
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2006.
Lokacija: .
Postova: 96,139
|
Quote:
usernejm1 kaže:
|
HVALA!
Radi mi u wordu,nažalost forum i dalje ne prihvaća,ovo "HVALA" sam probao paste-ati...
__________________
.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Hibridni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:44.
|
|
|
|