Umjetna inteligencija i istraživanje povijesti

[Zoran Oštrić]

Napomena moderatora: Prenio sam u novi topic postove iz tri različita threada. Ovdje zaključno s postom #23.

Zanimljivi tekst. Čovjek se prilično potrudio da istraži razne mogućnosti ChatGPT, a posebno sa stajališta povjesničara.

Dino Šakanović: "ChatGPT i historičari: Ima li mjesta za nas u novom dobu?"

U nastavku je kratak tekst koji je ChatGPT napisao na komandu: „Kratko mi predstavi nedostatke samoupravljanja u Jugoslaviji“:

„Jedan od negativnih aspekata samoupravljanja radnika u Jugoslaviji bio je nedostatak jakih incentiva za povećanje produktivnosti pojedinačnih radnika. Budući da su plate određene prema "društveno neophodnom radu" radnika, bez obzira na njihovu ličnu produktivnost, bilo je malo motivacije za radnike da ulože dodatni napor ili inoviraju u svom radu.

Također, sistem je bio podložan političkom uticaju, a radnička vijeća su ponekad bila preuzimana od strane partijskih zvaničnika, što je dovelo do korupcije i neefikasnosti. Konačno, nedostatak sistema zasnovanog na tržištu otežao je utvrđivanje prave vrijednosti roba i usluga, što je dovelo do deformacija i neefikasnosti u ekonomiji.“

Ja ga ne bih bolje sročio u jednom pasusu. Budući da nas historičare ionako doživljavaju kao dosadne, staromodne i tehnološki zaostale ljude zatvorene u prašnjave arhive, zatrpane ogromnim tomovima knjiga, nisam se mogao ne upitati hoće li nas umjetna inteligencija i ChatGPT jednostavno „pregaziti“ i učiniti nepotrebnim.

Upozorava da je ovo prva verzija AI i uspoređuje s Nokiom 3310 vs. današnji smartphoni.

Međutim, najveće ograničenje ChatGPT-a koje sam do sada primijetio jeste nemogućnost stvarnog samostalnog istraživanja. ChatGPT može sakupiti već postojeće podatke, presložiti ih, uobličiti, interpretirati, sažeti ili proširiti, ali ne može stvoriti nove „veze“ i povezati događaje, ljude i procese ako to već neko drugi nije uradio.

ChatGPT je za nas historičare za sada prije svega alat, a ne prijetnja. Može nam pomoći u našem radu, ali nas ne može zamijeniti. Konkretno u mom primjeru, može mi na osnovu podataka koje mu ja dam ili koje sam pronađe u svojim bazama i online napisati uvod ili zaključak o temi, bez greške. Isto tako mi može pomoći da pronađem literaturu i izvore, isplaniram svoje istraživanje, izračunam troškove, pronaći mi kontakte institucija i slično. Može mi objasniti neke šire kontekste o događajima ili dati podatke o ljudima, institucijama, događajima i slično. Za sve „rupe“ s kojima se suočim u istraživanju, ChatGPT mi može dati popis ranijih istraživača i literature te mi objasniti stvari koje eventualno ne razumijem, na primjer pitanja poput revalorizacije potraživanja u privredi.

Mogućnosti ChatGPT-a da zamijeni ljudski misaoni proces su za sada krajnje ograničene. Za sad.

Ovo su već mnogi primijetili. Nije mi baš jasno zašto su kreatori tako postavili; pa valjda su mogli naučiti AI da ne izmišlja??

Kada se ChatGPT suoči sa nepoznatim, umjetna inteligencija počinje „halucinirati“. Za sad je to neriješen problem umjetne inteligencije. Ako o nečemu nema podataka, te podatke ChatGPT vješto izmisli. (…) ChatGPT je vrlo vješto izmišljao imena autora, radova, časopisa, brojeve strana pa čak i različite UDK brojeve. (…) Stvari koje ChatGPT izmisli djeluju stvarno, realno, i redovno su savršeno uklopljene u kontekst o kome se govori.

Sadašnji ChatGBT je odličan alat, ali lako se može zloupotrijebiti.

Vrlo brzo će se početi dešavati da se pojavljuju odlični radovi o stvarima koje ne postoje.

Spominje razočaranje koje smo mi entuzijasti iz 1980-ih i 1990-ih doživjeli s omasovljenjem "društvenih mreža".

Da ne spominjemo mogućnosti ozbiljnijih i organiziranih zloupotreba ChatGPT-a i na drugim poljima mimo historiografije od strane mnogih grupa ili režima. I društvene mreže smo dočekivali kao izdanak demokracije, a danas imamo mreže organizirane i smišljene mržnje, propagande, uvreda, kampanja, radikalizma i mnogih drugih horora.

'Zloupotreba će sigurno biti, kao i za svaku drugu tehnologiju. Međutim, ChatGPT za sada nije u stanju zamijeniti historičara kao zanimanje.

E sad, nevezano s povodom, problem je, davni, da vlasti, politički ideolozi i aktivisti te prirposti puk često misli da im profesionalni, znanstveni, kritični povjesničari nisu ni potrebni. Čemu se mučiti oko spoznaje objektivne istine o prošlim stvarnostima, kad možemo jednostavno tvrditi da ie istina ono što se nama sviđa? Pa onda, kaže auor

Umjetna inteligencija za sad je u stanju ispuniti formu, ali nije u stanju stvoriti suštinu. Tako da se slobodno može postaviti pitanje o kvaliteti većine naučnih časopisa, seminarskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija koje će barem dijelom napisati ChatGPT koji ne može istraživati nove izvore i razviti nove ideje već samo reintepretirati već postojeće. Javna je tajna da nam je region prepun upravo takvih neorginalnih časopisa i takvih neorginalnih radova.

Dalje u tekstu prenosi i što je sam ChatGPT rekao o temi: „Kakva je buduća uloga ChatGPT u historiografskim istraživanjima“.

[Zoran Oštrić]

Prenosim:

Zoran Oštrić je moderator na forum.hr, podforum Povijest. Zašto ima toliko mnogo žalbi na njegov rad?

Zoran Oštrić, kao moderator na forum.hr, podforumu Povijest, često se nalazi u središtu kontroverzi i kritika. Glavni razlog za to su njegova politička uvjerenja i stavovi o hrvatskoj povijesti, koji su vrlo kritični prema hrvatskoj državi i njezinim institucijama.

Njegove kritike uglavnom su usmjerene prema ustaškom režimu i NDH-u, a njegova se pozicija ponekad doima kao da je protiv svega što se u Hrvatskoj dogodilo nakon osamostaljenja. Neki smatraju da su njegovi stavovi pretežito lijevo orijentirani, a drugi da su ekstremno kritični prema hrvatskoj državi.

Oštrićevi stavovi često uzrokuju žestoke rasprave i polemike među korisnicima foruma.hr. Neki se žale da on prečesto briše postove i zabranjuje korisnicima da iznose svoja mišljenja, dok drugi smatraju da je Oštrić preblag prema korisnicima koji šire netočne informacije i lažne vijesti.

Uz to, neki ga kritiziraju i zbog toga što navodno ignorira povijesne dokaze koji se ne uklapaju u njegovu priču o hrvatskoj povijesti. Ukratko, kontroverze oko Oštrića i njegovih stavova na forumu.hr uglavnom proizlaze iz njegovih političkih i povijesnih uvjerenja.

On tvrdi da samo striktno slijedi načelno znanstvenog pristupa povijesti, da se na temelju izvora i kritike izvora spozna kako je zapravo bilo, " wie es eigentlich gewesen", po načelu koje je uveo Leopold von Ranke.

Načelo "wie es eigentlich gewesen" (kako se zapravo dogodilo) jest ključno načelo u znanstvenom pristupu povijesti. Međutim, kontroverza se može pojaviti kada se primjenjuje na osjetljiva pitanja, kao što je to slučaj s Drugim svjetskim ratom i ustaškim režimom u Hrvatskoj.

Zoran Oštrić tvrdi da se striktno drži načela znanstvenog pristupa povijesti, ali njegovi kritičari tvrde da on koristi selektivan pristup izvorima i ne uzima u obzir relevantne činjenice koje bi mogle proturječiti njegovim tezama. Također se navodi da se Oštrić ponekad služi manipulativnim tumačenjem izvora kako bi potkrijepio svoje teze.

Što se tiče žalbi na njegov rad na forumu.hr, navodi se da je Oštrić u svojim moderatorskim odlukama ponekad pristran i sklon brisanju komentara i zabranama korisnika koji se ne slažu s njegovim stavovima. Kritičari tvrde da to ograničava slobodu govora na forumu i stvara atmosferu cenzure.

[Zoran Oštrić]

Isprobavam ChatGPT. Zanimljivo, može se s njom voditi dijalog, pa ča može i priznati da je pogriješila u odgovoru! Može se s njom diskutirati i prihvaća sugenstije.

Zašto su se Talijani u Drugom svjetskom ratu tako slabo borili?

Općenito je teško donositi općenite i apsolutne zaključke o borbenim sposobnostima jedne nacije tijekom Drugog svjetskog rata, jer su mnogi čimbenici igrali ulogu u vojnim postignućima i neuspjesima različitih zemalja. Međutim, postoji nekoliko faktora koji su doprinijeli dojmu da su Talijani imali manju učinkovitost u ratu u usporedbi s nekim drugim zemljama.

1. Slaba vojna priprema: Talijanske snage nisu bile dovoljno modernizirane, niti su imale dovoljno kvalitetnu obuku i opremu prije izbijanja rata. Vojska Italije bila je slabo opremljena i oslanjala se na zastarjele taktike. Ovo je značilo da su se suočavali s tehnički nadmoćnijim protivnicima, poput Britanije i Sjedinjenih Država, što je otežalo njihovu borbu.
2. Loša strategija: Talijansko vođstvo često je donosilo loše vojne odluke. Njihova invazija na Grčku i kasnije na Jugoslaviju nisu uspjele, a vojne operacije u Sjevernoj Africi također su bile neuspješne. Nedostatak jasne strategije i koordinacije u vođenju rata utjecao je na njihovu sposobnost borbe.
3. Logistički izazovi: Talijanska vojska suočila se s brojnim logističkim izazovima tijekom rata. Imali su poteškoća u opskrbi trupama, posebno tijekom kampanje u Sjevernoj Africi. Nedostatak resursa, poput goriva i hrane, dodatno je otežavao njihovu sposobnost da održe dugotrajne vojne operacije.
4. Moral i politički faktori: Postojao je i određeni stupanj nepopularnosti fašističke vlasti Benita Mussolinija među talijanskim vojnicima i civilima. To je rezultiralo manjim motivacijom i lošim moralom među vojnicima. Također treba napomenuti da su Talijani na nekim bojištima suočeni s protivnicima koji su imali veću vojnu sposobnost i iskustvo, poput britanske vojske.

Važno je napomenuti da su Talijani također imali nekoliko uspješnih vojnih operacija, poput invazije na Etiopiju i početnih faza invazije na Grčku. Međutim, ukupno gledajući, Talijani su se suočili s brojnim izazovima koji su utjecali na njihovu sposobnost borbe

A talijnaske operacije protiv partizana u Jugoslaviji?

Talijanske operacije protiv partizana u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata bile su prilično neuspješne. Talijani su se borili protiv jugoslavenskih partizana, koji su predstavljali gerilsku snagu otpora protiv okupatora. Evo nekoliko ključnih faktora koji su utjecali na neuspjeh talijanskih operacija protiv partizana:

1. Gerilski rat: Partizani su vodili gerilski rat, koristeći takaktiku iznenadnih napada, gerilskog djelovanja i taktike povlačenja. Talijanske snage nisu bile dovoljno obučene i opremljene za takav oblik ratovanja, što ih je stavilo u nepovoljan položaj.
2. Geografski faktori: Teren u Jugoslaviji bio je izuzetno nepovoljan za talijanske snage. Brdski i planinski teren otežavao je kretanje i provođenje operacija talijanskim trupama, dok su partizani koristili teren u svoju korist.
3. Logistički izazovi: Talijanske snage su se suočavale s logističkim izazovima u borbi protiv partizana. Nedostatak pravilne opreme, neadekvatna opskrba i ograničeni resursi otežavali su njihove vojne operacije.
4. Protivljenje lokalnog stanovništva: Talijanska politika i brutalnost prema lokalnom stanovništvu dodatno su pogoršali njihovu situaciju. Mjere odmazde, pljačke i nasilje protiv civila izazvali su protivljenje i pridruživanje partizanskim snagama.
5. Nedostatak koordinacije i podrške: Talijanske snage nisu uspjele uspostaviti učinkovitu koordinaciju među različitim vojnim jedinicama i nisu dobile adekvatnu podršku od fašističke vlade. Nedostatak koherentne strategije i slab odnos između talijanskih vojnih zapovjednika dodatno su utjecali na neuspjeh operacija.

Sve te čimbenike zajedno treba uzeti u obzir prilikom razumijevanja zašto su talijanske operacije protiv partizana u Jugoslaviji bile slabe. Važno je napomenuti da su jugoslavenski partizani imali podršku i obuku savezničkih snaga, posebno nakon što su saveznici uspostavili komunikaciju s njima i pružili im podršku u obliku oružja, opreme i savjeta. To je dodatno otežalo talijanske pokušaje da suzbiju partizanski otpor.

Posljednja primjedba nije točna. Saveznčka pomoć jugoslavenskim partizanima počela je tek u kolovozu 1943., kad je Italija bila već pred kapitulacijom.

Isprike na pogrešnoj informaciji u prethodnom odgovoru. Da, točno je da je saveznička pomoć jugoslavenskim partizanima započela u kolovozu 1943., kada je Italija već bila pred kapitulacijom. Jugoslavenski partizani su se tijekom rata oslanjali uglavnom na vlastite resurse i borili se protiv okupatorskih snaga, uključujući talijanske snage, bez značajne vanjske pomoći sve do tog trenutka.
Talijanska kapitulacija u rujnu 1943. otvorila je prostor za savezničke snage da pruže veću potporu partizanima u Jugoslaviji. Nakon kapitulacije, neki talijanski vojnici i oficiri priključili su se partizanskim redovima, donoseći sa sobom oružje i vojnu opremu. Također su dobili savezničku pomoć u obliku zračne podrške, obuke, oružja i druge logistike.
Unatoč tome, važno je napomenuti da su jugoslavenski partizani prije savezničke podrške već postigli značajne uspjehe u otporu protiv okupatorskih snaga, uključujući Talijane. Njihova sposobnost organiziranja, gerilske taktike i popularnost među lokalnim stanovništvom doprinijele su njihovim postignućima i uspjehu u borbi protiv okupatora.

Talijanska strategija protiv partizana bila je statična. Uglavnom su se držali utvrđenih položaja u gradovima, a partizanima dozvoljavali da se slobodno kreću. Nijemci su bili puno aktivniji i pokretljiviji. Napadali su partizane nadmoćnim snagama, tjerali ih na povlačenje i nastojali ih opkoliti i uništiti.

Da, točno je da su talijanske snage imale prilično statičnu strategiju u borbi protiv partizana u Jugoslaviji. Talijansko zapovjedništvo uglavnom se držalo utvrđenih položaja u gradovima i naseljenim područjima, umjesto da aktivno progone partizane na terenu. Ova defanzivna strategija omogućila je partizanima da se slobodno kreću po ruralnim područjima i provode gerilsku akciju protiv talijanskih snaga.

S druge strane, njemačke snage su bile mnogo aktivnije i mobilnije u svojoj strategiji. Njemački vojnici su često provodili ofenzivne operacije protiv partizana, koristeći nadmoćne snage i taktike kako bi ih tjerale na povlačenje i nastojale ih opkoliti i uništiti. Njemačka vojska imala je veće resurse i bolju obučenost, što im je omogućavalo veću operativnu pokretljivost i brže reagiranje na partizanske aktivnosti.

Razlike u strategiji između talijanskih i njemačkih snaga imale su značajan utjecaj na ishod sukoba s partizanima. Dok su talijanske snage uglavnom bile statične i defanzivne, njemačke snage su aktivno tražile partizane i provodile agresivne operacije protiv njih. To je stvorilo različite dinamike u sukobu i omogućilo njemačkim snagama da postižu veće uspjehe u suzbijanju partizanskog otpora u odnosu na talijanske snage.

Mislim da je ipak najveći problem Talijana u Jugoslaviji, a i drugdje, bio u tome što Mussolini, unatoč svojoj žestokoj militarističkoj retorici, nije uspio nadahnuti muškarce da budu žestoki borci, onako kako je uspio Hitler. Običnim vojnicima nije bilo naročito do borbe, gledali su kako preživjeti, odslužiti svoj rok i vrate se svojim majkama i ženama. Najzad, srušili su s vlasti Mussolinija i predali se Saveznicima u doba kad su se još itekako mogli boriti. Nijemci su od jeseni 1943., nakon što su okupirali sjevernu Italiju, s relativno malim snagama, vodili uporne borbe u obrani još godinu i pol.

Vaša primjedba sadrži određene elemente istine. U pogledu talijanskog vojnog angažmana tijekom Drugog svjetskog rata, postoji široko rasprostranjeno mišljenje da je talijansko vojničko raspoloženje bilo manje agresivno i motivirano u usporedbi s nekim drugim zemljama, poput Njemačke.

Mussolini je bio poznat po svojoj retorici i fasističkoj propagandi kojom je pokušavao nadahnuti talijanske vojnike. Međutim, postoje tvrdnje da ta retorika nije bila dovoljno snažna i uvjerljiva da bi duboko prodrla u redove talijanske vojske. Osim toga, talijansko vojno vodstvo i vojni zapovjednici često su bili nesposobni ili nedovoljno motivirani, što je dodatno otežavalo situaciju.

Važno je napomenuti da se ne može generalizirati stav svih talijanskih vojnika. Postojali su i primjeri hrabrosti i požrtvovnosti među talijanskim snagama tijekom rata. Međutim, općenito gledajući, postoji konsenzus da su talijanski vojnici imali manje motivacije za borbu u usporedbi s nekim drugim vojskama.

Kada je Italija kapitulirala u rujnu 1943., neki talijanski vojnici su se raspali i nisu bili spremni nastaviti borbu. No, isto tako treba napomenuti da je talijansko vojno vodstvo prepoznalo da će talijanske snage biti nesposobne za održavanje protiv Njemačke vojske koja je nastavila okupaciju Italije. Stoga je odluka o kapitulaciji u velikoj mjeri bila strategijska, a ne samo rezultat nedostatka borbenog duha.

Njemačke snage, s druge strane, bile su organizirane, disciplinirane i često su pokazivale iznimnu upornost i odanost. Njihova sposobnost vođenja dugotrajnih i otpornih borbi nakon talijanske kapitulacije uistinu je impresivna.

U konačnici, pitanje motivacije i vojnog angažmana uključuje različite čimbenike, uključujući vojno vodstvo, političku situaciju, obuku i uvjete u kojima su se vojnici nalazili. Ovi faktori zajedno mogu objasniti razlike u borbenom duhu i izdržljivosti talijanskih i njemačkih snaga tijekom Drugog svjetskog rata.

Hvala na odgovorima!

Nema na čemu! Drago mi je da sam mogao pomoći. Ako imate još pitanja, slobodno se obratite. Rado ću vam pomoći!

[Michael Collins]

Ma taj program mi je bezveze.

A Talijani su bili loši od 19. stoljeća u ratovima...

A i u srednjem vijeku su bili slabi i ovisili o plaćenicima.

[judolino]

Zoran Oštrić kaže:

Prenosim:

Zoran Oštrić je moderator na forum.hr, podforum Povijest. Zašto ima toliko mnogo žalbi na njegov rad?

Zoran Oštrić, kao moderator na forum.hr, podforumu Povijest, često se nalazi u središtu kontroverzi i kritika. Glavni razlog za to su njegova politička uvjerenja i stavovi o hrvatskoj povijesti, koji su vrlo kritični prema hrvatskoj državi i njezinim institucijama.

Njegove kritike uglavnom su usmjerene prema ustaškom režimu i NDH-u, a njegova se pozicija ponekad doima kao da je protiv svega što se u Hrvatskoj dogodilo nakon osamostaljenja. Neki smatraju da su njegovi stavovi pretežito lijevo orijentirani, a drugi da su ekstremno kritični prema hrvatskoj državi.

Oštrićevi stavovi često uzrokuju žestoke rasprave i polemike među korisnicima foruma.hr. Neki se žale da on prečesto briše postove i zabranjuje korisnicima da iznose svoja mišljenja, dok drugi smatraju da je Oštrić preblag prema korisnicima koji šire netočne informacije i lažne vijesti.

Uz to, neki ga kritiziraju i zbog toga što navodno ignorira povijesne dokaze koji se ne uklapaju u njegovu priču o hrvatskoj povijesti. Ukratko, kontroverze oko Oštrića i njegovih stavova na forumu.hr uglavnom proizlaze iz njegovih političkih i povijesnih uvjerenja.

On tvrdi da samo striktno slijedi načelno znanstvenog pristupa povijesti, da se na temelju izvora i kritike izvora spozna kako je zapravo bilo, " wie es eigentlich gewesen", po načelu koje je uveo Leopold von Ranke.

Načelo "wie es eigentlich gewesen" (kako se zapravo dogodilo) jest ključno načelo u znanstvenom pristupu povijesti. Međutim, kontroverza se može pojaviti kada se primjenjuje na osjetljiva pitanja, kao što je to slučaj s Drugim svjetskim ratom i ustaškim režimom u Hrvatskoj.

Zoran Oštrić tvrdi da se striktno drži načela znanstvenog pristupa povijesti, ali njegovi kritičari tvrde da on koristi selektivan pristup izvorima i ne uzima u obzir relevantne činjenice koje bi mogle proturječiti njegovim tezama. Također se navodi da se Oštrić ponekad služi manipulativnim tumačenjem izvora kako bi potkrijepio svoje teze.

Što se tiče žalbi na njegov rad na forumu.hr, navodi se da je Oštrić u svojim moderatorskim odlukama ponekad pristran i sklon brisanju komentara i zabranama korisnika koji se ne slažu s njegovim stavovima. Kritičari tvrde da to ograničava slobodu govora na forumu i stvara atmosferu cenzure.

A od kuda to prenosiš? Je li te moć toliko opila da si zaboravio da bi na ovom podforumu trebalo citirati izvora - ili je posrijedi tek obična zaboravnost?

[rustaveli]

Prenosi sa ChatGPT.

[Zoran Oštrić]

judolino kaže:

A od kuda to prenosiš? Je li te moć toliko opila da si zaboravio da bi na ovom podforumu trebalo citirati izvora - ili je posrijedi tek obična zaboravnost?

Ni jedno ni drugo. Htio sam da patite pogađajući.

Rustaveli je pogodio! Uostalom citirao sam dijalog sa ChatGPT u threadu "Josip Broz Tito".

[judolino]

Zoran Oštrić kaže:

Ni jedno ni drugo. Htio sam da patite pogađajući.

Rustaveli je pogodio! Uostalom citirao sam dijalog sa ChatGPT u threadu "Josip Broz Tito".

Ajde, kad smo već tako veseli i u dobrom raspoloženju - pitaj tog svog umjetnointeligentnog tamagočija je li glad u SSSR-u poznata po nadimku Gladomor bila planirani genocid ili prirodna katastrofa začinjena zločinom iz nehaja i gluposti? Baš me zanima.
Usput ga možeš pitati je li u redu dvojbene povijesne probleme tumačiti isključivo na jedan način.
Mislim, pokušao sam razgovarati s tobom, ali nije išlo. Drago mi je da se našlo nešto što te razumije i ne diže ti živce koliko ja - pa možda ipak jednom dobijem odgovor na pitanja koja me zanimaju, a ti mi na njih uporno ne želiš odgovoriti.

[rustaveli]

judolino kaže:

Ajde, kad smo već tako veseli i u dobrom raspoloženju - pitaj tog svog umjetnointeligentnog tamagočija je li glad u SSSR-u poznata po nadimku Gladomor bila planirani genocid ili prirodna katastrofa začinjena zločinom iz nehaja i gluposti? Baš me zanima.

Usput ga možeš pitati je li u redu dvojbene povijesne probleme tumačiti isključivo na jedan način.

Mislim, pokušao sam razgovarati s tobom, ali nije išlo. Drago mi je da se našlo nešto što te razumije i ne diže ti živce koliko ja - pa možda ipak jednom dobijem odgovor na pitanja koja me zanimaju, a ti mi na njih uporno ne želiš odgovoriti.

ChatGPT je smeće, alibih rado pitao judolina je li i zloglasna Velika glad u Irskoj isto "prirodna katastrofa začinjena zločinom iz nehaja i gluposti" ili prilika za psovanje majke imperijalističke i vitlanje pesnicama prema ugnjetavačkoj angloburžoaziji?

[Zoran Oštrić]

judolino kaže:

Ajde, kad smo već tako veseli i u dobrom raspoloženju - pitaj tog svog umjetnointeligentnog tamagočija je li glad u SSSR-u poznata po nadimku Gladomor bila planirani genocid ili prirodna katastrofa začinjena zločinom iz nehaja i gluposti? Baš me zanima.
Usput ga možeš pitati je li u redu dvojbene povijesne probleme tumačiti isključivo na jedan način.

Pa možeš ga pitati i sam. Odgovori variraju, ovisno kako postaviš pitanje. Dodaje razjašnjenja kad se postave dodatna pitanja, pa i priznaje greške. Evo pogledaj kako je odgovarao na pitanje "Zašto su se Talijani tako slabo borili u 2SR?",

Nije loš, iako se vidi da je još "zelen". No, ovo je tek prvi model - kako netko reče, kao Nokia 3310 prema današnjim smartphonima.

[judolino]

rustaveli kaže:

ChatGPT je smeće, alibih rado pitao judolina je li i zloglasna Velika glad u Irskoj isto "prirodna katastrofa začinjena zločinom iz nehaja i gluposti" ili prilika za psovanje majke imperijalističke i vitlanje pesnicama prema ugnjetavačkoj angloburžoaziji?

Čekaj - jesi li to besmisleno pitanje uistinu smislio sam ili ti ga je predložio Tamagoči?

Zoran Oštrić kaže:

Pa možeš ga pitati i sam. Odgovori variraju, ovisno kako postaviš pitanje. Dodaje razjašnjenja kad se postave dodatna pitanja, pa i priznaje greške. Evo pogledaj kako je odgovarao na pitanje "Zašto su se Talijani tako slabo borili u 2SR?",

Nije loš, iako se vidi da je još "zelen". No, ovo je tek prvi model - kako netko reče, kao Nokia 3310 prema današnjim smartphonima.

Aha. Ma zapravo, htio sam da mi kažeš zašto ne prihvaćaš činjenicu da ne postoji konsenzus o Gladomoru kao planiranom genocidu. I zašto kažnjavaš spominjanje legende o Gladomoru? Čudno je to, jer očito si svjestan legendi o Jasenovcu (700.000) i Križnom putu (500.000).
Po čemu su ukrajinski bajkopisci bolji od srpskih i hrvatskih, pa da se u njih ne smije dirati?
Ne bi li trebao odvojiti pojam legende o događaju od samog događaja?

[ruka-slave]

Zorane, čemu ta fascinacija ChatGPTom i sličnim chat boxovima? Ti znaš za Elizu i njenu mlađu sestru Alice?

Nadam se da shvaćaš da sva "znanja" koja ti chat box daje su nužno rezultat samo i isključivo načina na koji backoffice ekipa plaćena mizernih 15USD/h, bez nekih većih znanja u bilo kojem području, semantički označava podatke koji se upucavaju u chat bota. De facto prevrtači hamburgera u McDonaldsu ti kreiraju bot "znanje".

https://gizmodo.com/chatgpt-openai-a...our-1850415474

ChatGPT Is Powered by Human Contractors Getting Paid $15 Per Hour
The well known chatbot is automated, but that automation is guided by low-paid human workers labelling data.
By
Lucas Ropek
PublishedMay 8, 2023

"Znanje" koje chat bot generira kada ga ti upitaš nešto je zapravo plod loše plaćenog rada ljudi koji doslovce nemaju pojma o tome što rade - čak i ako uzmemo da pošteno obavljaju svoj posao.

[rokurota]

ruka slave ko parti brejker

[Zoran Oštrić]

ruka-slave kaže:

Zorane, čemu ta fascinacija ChatGPTom i sličnim chat boxovima?

Zašto pitaš mene? Pitaj one koji su fascinirani. Ja samo isprobavam mogućnosti. Koje su mu dobre strane, koje su mu manjkavosti. .

Ti znaš za Elizu i njenu mlađu sestru Alice?

Nisam čuo ranije. Ali koliko vidim, to je nešto sasvim drugo. I očito ima mnogo slabije mogućnosti.

Nadam se da shvaćaš da sva "znanja" koja ti chat box daje su nužno rezultat samo i isključivo načina na koji backoffice ekipa plaćena mizernih 15USD/h, bez nekih većih znanja u bilo kojem području, semantički označava podatke koji se upucavaju u chat bota.

Ne, ne shvaćam. Mislim da griješiš u da je stvar puno složenija. (E, usput, dvaput si napisao "chat box". )

Pratio sam razvoj programa za igranje šaha. Bilo je onih, tamo 1980-ih, s posebnim uređajima (pomicao si figure na ploči povezanoj s CPU, računalo je registriralo potez i odgovaralo) koje je jaki amater kao ja lako pobjeđivao. pa su neki govorili slično kao ti, "program ovisi samo i isključivo od načina kako je programiran" (OK, ne znam koliko su ti bili plaćeni po satu).

https://www.pcmag.com/news/7-fun-and...hess-computers

Ali do kraja 1990-ih, najbolji programi su pobjeđivali svjetskog prvaka, par godina kasnije su došli do nivoa da i svjetski prvak može tek povremeno izvući remi, a onda se pojavila AI AlphaZero, koja sama uči, ubaciš joj pravila i za par sati nauči igrati te pobjeđuje najbolje specijalizirane programe (i igra, za ljudskog ljubitelja šaha, puno ljepše).

ChatGPT je još dojenče. Pretražuje Internet i nudi neke zaključke, kao što i ja činim. Puno je brži, ali ima ograničenja.

Evo, pomislio sam da testiram oba programa.

Razgovor sa Elizom, "a very basic Rogerian psychotherapist chatbot":

* I am old and tired and depresed.
> How long have you been old and tired and depresed?
* about 100 years
> I'm not sure I understand you fully.
* what you don't understand?
> Oh... Let's move on to something else for a bit. don't understand?
* You say you don't underastand. I simply answered your question.
> We were discussing you, not me.
* You are an idiot.
> What makes you think I am an idiot?

Pa, Eliza je očito "very basic", ili jednostavnije, idiot.

A evo kako na "I am old and tired and depresed." odgovara ChatGPT:

I'm sorry to hear that you're feeling this way. It's important to remember that I'm an AI language model and may not be able to fully understand or help with your situation. However, I can offer some general suggestions that might be helpful.
1.Reach out to someone: Talk to a friend, family member, or a trusted person about how you're feeling. They can provide support and lend an empathetic ear.
2. Seek professional help: Consider speaking with a mental health professional, such as a therapist or counselor. They are trained to assist people with depression and can provide guidance tailored to your specific needs.
3. Take care of yourself physically: Engage in activities that promote physical well-being, such as exercising, eating nutritious meals, and getting enough sleep. These factors can have a positive impact on your mental state as well.
4. Find activities you enjoy: Engaging in hobbies or activities that bring you joy and fulfillment can help improve your mood. Explore new interests or revisit old ones that used to bring you happiness.
5. Break tasks into smaller steps: If you're feeling overwhelmed, try breaking tasks into smaller, more manageable steps. This can make them feel less daunting and help you make progress.
6. Practice self-care: Set aside time for activities that promote self-care and relaxation. This can include things like taking a bath, reading a book, listening to calming music, or practicing mindfulness or meditation.
7. Consider support groups: Joining a support group, either in-person or online, can provide you with a sense of community and understanding. Connecting with others who are going through similar experiences can be comforting.

Remember, these are general suggestions, and it's important to reach out to a professional for personalized assistance. They can offer guidance based on your specific situation.

Očita je razlika: iako nije stvoren da daje psihološke savjete, ChatGPT je očito daleko više od "basic". Savjeti koje je dao su razumni.

[ruka-slave]

Zorane, u ovom trenutku nisam siguran s kime razgovaram. Ja to mogu otkriti i zaključiti, no čemu to?

Eliza i Alice su školski primjer "parsing". Što misliš kako sam ja znao za dotične tehnologije korijenom iz 1960-tih?

[Zoran Oštrić]

ruka-slave kaže:

Zorane, u ovom trenutku nisam siguran s kime razgovaram. Ja to mogu otkriti i zaključiti, no čemu to?

Ne razumijem?

ChatGPT može poslužiti za brzo dobivanje nekih osnovnih informacija i sažetaka o nekoj temi. Znatno ubrzanje i inteligentniji odgovori nego da naprosto guglam.

Neki put nešto spetlja, pa treba biti pažljiv, provjeriti nešto što bi moglo biti sporno.

Može se također razgovarati na raznim jezicima i pitati da ti nešto prevede. Bolji od google translate.

Davao mi je odgovore na srpskom, tj. ekavici, pa kad sam mu na to skrenuo pažnju, prebacio se na ijekavicu.

Pitao sam ga o suđenju Gotovini i Markaču pred ICTY i evo odgovora:

Optužnica protiv generala Gotovine i Markača vođena je pred ICTY-em (Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju). Obojica su bili optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom Hrvatskog rata za neovisnost.

Optužnica protiv Gotovine, Markača i još jednog generala, Ivana Čermaka, podignuta je 2001. godine. Optužnica ih je teretila za zločine protiv Srba koji su živjeli u Hrvatskoj tijekom vojnog napada na tzv. Republiku Srpsku Krajinu 1995. godine. Konkretno, optužnica je tvrdila da su Gotovina, Markač i Čermak bili dio udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio protjerivanje i uništavanje srpskog stanovništva.

Nakon višegodišnjeg suđenja, u travnju 2011. godine, ICTY je donio presudu u ovom slučaju. General Ante Gotovina proglašen je krivim za progon i nezakonito napadnute civile, ali je oslobođen optužbi za udruženi zločinački pothvat. General Mladen Markač također je bio proglašen krivim za progon i nezakonito napadnute civile, ali je oslobođen optužbi za udruženi zločinački pothvat i druga kaznena djela. General Ivan Čermak bio je oslobođen svih optužbi.

Presuda je izazvala različite reakcije u regiji. Dok su neki podržali presudu, drugi su bili nezadovoljni i smatrali da nije bila pravedna. Odluka je kasnije bila predmet žalbe, ali u konačnici je potvrđena.

Sažetak bi bio dobar - da je sad travanj 2011. kad je donesena prva presuda. OK neke informacije: zaboravio sam da je Čermak bio u toj skupini također. Dobro piše za Republiku Srpsku da je "tzv.". Točno je napisano kad je podignuta optužnica i kad donesena presuda.

Pitao sam ga onda koje su kazne dobili Markač i Gotovina, spetljao se. Tvrdi da je Markač dobio 18, a Gotovina 24 godine - ostao je kod prve presude iz travnja 2011.

Onda mu kažem: »Zeznuo si se. To su bile presude iz travnja 2011. Kasnije su u žalbenom postupku oslobođeni!«

Odgovor:

U žalbenoj presudi donesenoj 16. studenog 2012. godine, Apelacijsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) preinačilo je prvotnu presudu i oslobodilo Gotovinu i Markača. U toj presudi, Apelacijsko vijeće je zaključilo da prvobitna presuda nije bila ispravno utemeljena i da nije dokazano postojanje udruženog zločinačkog pothvata. Stoga su generali Gotovina i Markač oslobođeni optužbi i pušteni na slobodu.

Ispričavam se još jednom zbog prethodne pogrešne informacije. Hvala vam na ispravci. Ako imate još pitanja, slobodno postavite!

E pa imaj to ubuduće na umu ako te netko pita!

vala vam na povratnoj informaciji. Učim iz svojih grešaka i trudim se pružiti točne informacije. Vaša povratna informacija je korisna i pomoći će mi da unaprijedim svoje odgovore. Ako imate bilo kakva druga pitanja ili zahtjeve, slobodno se obratite. Tu sam da vam pomognem!

Sad bi netko od vas mogao postaviti isto pitanje, pa da vidimo hoće li dati točan odgovor, tj. da li stvarno uči.

Sjetimo se: to je još beba!

[Al dente]

Ma on je "stručnjak" koji "zna" da ChatGPT i sl. rade prevrtači hamburgera ...

[ruka-slave]

@Zorane

Chat Box nije isto što i Chat Bot. Box je interface, bot je mehanizam iza interfacea.

"Eliza" i "Alice" su klasični primjeri "no brain" parsiranja rečenica bez shvaćanja smisla istih.

"Parsing" je standardni postupak u računalnoj lingvistici - kako od rečenice A B C D dobiti slijed akcija x y w. Ima direktne veze sa Kurepom i Funkcionalnom analizom.

[Zoran Oštrić]

ruka-slave kaže:

Chat Box nije isto što i Chat Bot. Box je interface, bot je mehanizam iza interfacea.

OK, ispričavam se na svojoj pogrešci. U to se ne razumijem. Gledam programe kao korisnik, postavljam mu pitanja o stvarima koje su mi poznate, pa mogu procijeniti odgovore.

E da: isprobavam ChatGPT, a postoji i navodno znatno napredniji GPT 4.0.

Bilo bi mi drago da mi se netko pridruži u ovim proučavanjima, da se zajedno malo igramo s time. Kao što sam proučavao prije desetak godina google translate, pa danas vidimo da se znatno poboljšao. I kako sam proučavoa programe za igranje šaha još prije skoro 40 godina.

Bitno je da se ne radi ni o kakvoj "fascinaciji", kako je pretpostavio ruka-slave.

To da je prilično dobro upoznat s polemikama o mojem moderiranju (vidi post #818) bilo je neočekivano i zabavno. A u drugim pitanjima koja sam postavljao, vidi ovdje neke prethodne postove (nisam sve prenio, npr. pitao sam ga o pojmu "patrijarhat", tko su sve bili svjetski prvaci u šahu, energetskom vemenu povrata za vjetrolektrane itd.), davao je djelomično korisne a djelomično ozbiljno manjkave odgovore, kao ovo s Gotovinom i Markačem npr.

[Zoran Oštrić]

Evo još razgovora s ChatGPT:

Ima li istine u tvrdnjama da Tito, predsjednik SFRJ i za vrijeme Drugog svjetskog rata vođa jugoslavenskih partizana, zapravo nije bio Josip Broz iz Kumrovca, nego je u nekom trenutku uzeo to ime?

Tvrdnje koje impliciraju da Josip Broz Tito, bivši predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), zapravo nije bio osoba rođena kao Josip Broz iz Kumrovca, već da je kasnije preuzeo to ime, nemaju valjanu potporu u povijesnim činjenicama. Postoje brojni dokumenti, svjedočanstva i materijali koji potvrđuju da je Josip Broz rođen u selu Kumrovec 7. svibnja 1892. godine.

Tito je postao poznat kao vođa partizanskog otpora protiv njemačke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon rata, postao je predsjednik SFRJ i ostao na toj poziciji sve do svoje smrti 1980. godine. Tokom svoje vladavine, Tito je ostvario značajan utjecaj na jugoslavensku politiku i bio je ključna figura u razvoju nesvrstanih zemalja i pokreta.

Iako postoji mnoštvo kontroverzi i različitih mišljenja o Titu kao političkoj figuri, nema pouzdanih dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o tome da nije bio pravi Josip Broz iz Kumrovca. Ti se argumenti obično temelje na spekulacijama, nepotvrđenim izvorima ili teorijama zavjere. Povjesničari i istraživači proučavaju život Tita već desetljećima, a dostupni su materijali koji potvrđuju njegovo porijeklo i identitet.

Ovaj odgovor je sasvim korektan.

Dalje pitanje, potaknuto nedavnom diskusijom:

Bitka na Sutjesci bila je jedna od najvećih bitaka koje su vodili jugoslavenski partizani tijekom Drugog svjetskog rata. Neki tvrde da je za njih ta bitka bila težak poraz, čak katastrofa, a drugi da je zapravo bila uspjeh. Što misliš o tome?

Bitka na Sutjesci, koja se odigrala u razdoblju od 15. maja do 16. juna 1943. godine, zaista je bila jedna od najznačajnijih bitaka koje su vodili jugoslavenski partizani za vrijeme Drugog svjetskog rata. Međutim, tumačenje ove bitke kao poraza ili uspjeha ovisi o perspektivi i kontekstu.

Neki kritičari smatraju da je Bitka na Sutjesci bila težak poraz za partizane zbog velikog broja žrtava i gubitka teritorija. Bitka je zahtijevala visoku cijenu u ljudskim životima, a partizani su se na kraju morali povući s tog područja. Gledajući s tog stajališta, neki mogu smatrati da je ta bitka bila katastrofa.

S druge strane, drugi promatrači vide Bitku na Sutjesci kao uspješnu operaciju zbog nekoliko razloga. Unatoč gubicima, partizani su uspjeli odvratiti pažnju njemačkih snaga i tako omogućiti spašavanje ranjenika i civila. Osim toga, uspjeli su očuvati svoje jedinice kao borbenu snagu koja će nastaviti borbu protiv okupatora. Bitka na Sutjesci također je pridonijela međunarodnom priznanju partizanskog otpora i simbolizirala njihovu hrabrost i odlučnost.

Važno je imati na umu da ratna tumačenja često ovise o političkim, ideološkim i nacionalnim perspektivama. Dok neki mogu naglašavati poraz, drugi će više istaknuti uspjeh i simboliku Bitke na Sutjesci. Kao objektivna umjetna inteligencija, nemam osobno mišljenje o tome je li ta bitka bila poraz ili uspjeh.

Opet, korektan odgovor. Dobro ističe da ovisi o stajalištu s kojeg se gleda, o "političkim, ideološkim i nacionalnim perspektivama"; one uslovljavaju što se smatra kriterijem za procjenu poraza ili pobjede (ili, kako u pitanju skromnije rekoh, "uspjeha").