Povijest i podrijetlo stanovnistva zadarske zupanije

[Kloki]

Filio di ? Uccalovich, e di Gherghissa Bucarissina...treba mi pomoć ovo razraditi...

[demon]

Kloki kaže:

Filio di ? Uccalovich, e di Gherghissa Bucarissina...treba mi pomoć ovo razraditi...

Sin ? Ukalovića i Grgice Bukaričine. Bukarica je prezime koje imaš kod katolika u Poličniku, doduše ima i pravoslavnih Bukarica oko Benkovca. Ukalovići su u Suhovarama, selu koje je susjedno Poličniku. :

[Crveni Maki]

valjda postavljan pitanje na pravom mistu... zna li iko išta detaljnije o slavljenju slava kod bukovačkih i kotarskih hrvata/bunjevaca? mlađe generacije iz straha da ih se ne proglasi srbima slave zovu feštama, al su mi did i baba pričali kako su prije svi govorili baš slava. i u selu od starog i u selu od matere svako prezime ima svog sveca, uglavnom il svetog ivana il stipana. na dan slave se pali svića i zove rodbina i prijatelji. to je sve što ja znam pa ako ima ko da je upućen neka reče podikoju.

[Zavelim]

Crveni Maki kaže:

valjda postavljan pitanje na pravom mistu... zna li iko išta detaljnije o slavljenju slava kod bukovačkih i kotarskih hrvata/bunjevaca? mlađe generacije iz straha da ih se ne proglasi srbima slave zovu feštama, al su mi did i baba pričali kako su prije svi govorili baš slava. i u selu od starog i u selu od matere svako prezime ima svog sveca, uglavnom il svetog ivana il stipana. na dan slave se pali svića i zove rodbina i prijatelji. to je sve što ja znam pa ako ima ko da je upućen neka reče podikoju.

Ne znan ništa o kotarskim Bunjevcima, ali u Imockome postoje plemena koja slave takvu vrstu slave, samo se ne zove slava nego brgulja kako se obično po Dalmaciji zovu razne slave (zavitni dan, proslava župnog sveca) pa i proslava obiteljskog sveca što je ekvivalent krsne slave. Najčešća je brgulja na Svisveti no ima i drugi. Recimo:

"Među crkvenim blagdanima Uzvišenje sv. Križa zauzima istaknuto mjesto. To su zapazili i runovićki Tucaci te su izabrali taj blagdan kao svoga nebeskog zaštitnika. Na Krstovdan, kako oni taj blagdan nazivaju, imaju Tucaci svoju brgulju. Runovićki župnik fra Silvestar Kutleša (1922.-1936.) piše da brgulje Runovićani “svetkuju i u crkvi i u kući, sa postom uoči svetkovine, sa osobitom molitvom, sa potpunim počitkom i dobrom trpezom” (Kutleša, str. 269)."

[KarloKarlec]

zna li itko sta o prezimenu batur iz pridrage? jesu dosli iz turske kako se prica il?

[Basta]

nevenb kaže:

Ja sam naišao na skraćivanje prezimena, tj. odbacivanje sufiksa -ić i -ović, imaš Budijeviće (Vir, Privlaka), a danas su na Viru i u Ninskim Stanovima Budije, pa prezime Bušl(j)etić (danas Bušljeta), župnik Privlake se najprije potpisuje kao don Bože Mataković a poslije kao Bože Matak... U Privlaci imaš Matulić a poslije Matulj, .... pa imaš u Pakoštanima u 18. st. Kurtoviće, Vulinoviće i Maksanoviće, a danas su to Kurtovi, Vulini i Maksani. Iz Vinjerca imaš Magašević i Ćozić (Magaš i Ćoza)....
a vezano za plemeska imena, u Privlaci se zaselak di žive Kurte zove Kurtići, di su Begonje - Begonjići, Bokare - Bokarići, Šango - Šangići, makar prezimena nisu zabilježena u obliku sa "-ić", osim jednog slučaja za Bokara iz 1697. u obliku "Bocarich"

Svećenici koji su vodili crkvene knjige su dosta kumovali kojekakvim promjenama. Iz čista mira su znali dodavati -ić -ević nastavke na prezimena, a onda se znalo događat da ih novi svećenik makne, itd.

[Basta]

Odlična tema.

Da pitam i ja nešto. Prezime Dragičević, postoji u Lici (valjda oko Gospića), a i u Ravnim Kotarima (Kruševo?). Jesu li istog podrijetla ili su nastali odvojeno?

[Horovathos]

Basta kaže:

Odlična tema.

Da pitam i ja nešto. Prezime Dragičević, postoji u Lici (valjda oko Gospića), a i u Ravnim Kotarima (Kruševo?). Jesu li istog podrijetla ili su nastali odvojeno?

Jemo ih na Brocu koliko god te voja.

[Basta]

Horovathos kaže:

Jemo ih na Brocu koliko god te voja.

Boduli me ne zanimaju nego ovi rečeni.

[Milan Laksovic]

Dragičevići iz Islama Grčkog, Miranja, Golubića (obrovačkog) i Mokrog Pollja su Srbi https://sites.google.com/site/vujasi...a-u-dalmaciji/

[Basta]

Milan Laksovic kaže:

Dragičevići iz Islama Grčkog, Miranja, Golubića (obrovačkog) i Mokrog Pollja su Srbi https://sites.google.com/site/vujasi...a-u-dalmaciji/

Jesu li ikako povezani s ličkim Dragičevićima?

[nevenb]

Basta kaže:

Odlična tema.

Da pitam i ja nešto. Prezime Dragičević, postoji u Lici (valjda oko Gospića), a i u Ravnim Kotarima (Kruševo?). Jesu li istog podrijetla ili su nastali odvojeno?

Koliko sam vidio u Leksiku prezimena, u Kruševu nema Dragičevića, tj. nije ih bilo 1948., a ostala ravnokotarska i bukovička mjesta u kojima su bili nabrojao je Milan.

U popisu Like iz 1712. nisam našao prezime Dragičević.

U mletačkom katastru zadarskog kontada iz 1709. našao sam 2 Dragičevića: Mihajla u Ostrovici i Petra u Kistanjama. (Miailo Dragichieuich q: Stoian i Piero Dragiceuich, i jednog Dragiševića (u Bubnjanima - Tinj).

Popis ne sadrži dio Podgorja južno od Selina (velebitska sela iznad Obrovca), a 1948. je najviše Dragičevića bilo baš u Golubiću.

S obzirom da u Lici nema Dragičevića početkom 1700-tih, a u Dalmaciji ima, lako je moguće da lički potječu od ovih dalmatinskih. Ja osobno ne volim donositi takve zaključke ukoliko nemam konkretnih potvrda.

[Milan Laksovic]

Basta kaže:

Jesu li ikako povezani s ličkim Dragičevićima?

Neki sigurno jesu, a neki nisu. Nisu ni svi pravoslavni Dragičevići iz Dalmacije međusobno povezani. Među pravoslavnim Dragičevićima iz Dalmacije i Like se javlja više slava, što ukazuje na raznorodno poreklo.
Evo gde je sve u Lici bilo pravoslavnih Dragičevića https://www.srpskadijaspora.info/por...-prezimena-24/

Srbi Dragičevići uglavnom drže da su starinom iz Hercegovine.
Srba Dragičevića u Hercegovini je bilo u Prebilovcima kod Čapljine i u istočnoj Hercegovini.
Krajem 19-og veka je zabeleženo predanje među Dragičevićima iz Prebilovaca (slava Nikoljdan) da su tu starinci, i da ih je tu "Turčin zatekao." Osim toga u kolektivnom pamćenje Ekmečića koji su isto iz Prebilovaca je sačuvana priča da je jedan njihov predak Dragičević otišao u Mostar i tamo se bavio pekarskim zanatom. Onda se vratiom u Prebilovce i u selu ga onda prozovu ekmečijom po njegovom zanimanju, a njegove potomke Ekmečićima.
Ima još nekih rodova u Hercegovini koji znaju da su se nekad prezivali Dragičević, što ukazuje na starinu Dragičevića u Hercegovini.
Da je Dragičevića bilo u Hercegovini u srednjem veku potvrđuje pomen kneza Đurđa Dragičevića 1416 godine, koji s velmožama i vlastelom Tvrtka Tvrtkovića potrvđuje Sandaljevo ustupanje polovine konavoske župe Dubrovčanima.

U Boki Kotorskoj Dragičevići su starinom Hercegovci. U Risnu slave Nikoljdan, a poreklom su iz Popovog Polja odakle su se doselili 1692 godine.
U Podinama (Boka) takođe su doseljeni iz Popovog Polja 1692 godine.

U Vojnoj Krajini bilo je u 16-om i 17-om veku Krajišnika sa prezimenom Dragičević. Tako se 1552 godine pominju: Dragić Dragičević (Rezvor), Vukosav Dragičević (Visoč), Cvetko Dragičević (Vrani Potok); 1553 Vuksan i Dragula Dragičević; 1556 Radonja Dragičević; 1606 Mirko Dragičević (Ivanić-Slavonija), Ninko Dragičević (Sv.Križ-Slavonija).


Na SDP ima jedan testirani Dragičević iz Osmaka u severoistočnoj Bosni (slava Đurđevdan), pripada haplogrupi I2-PH908.

[Milan Laksovic]

HrVaTeRmInAtOr kaže:

zna li netko porjeklo prezimena kod srba u zadarskoj županiji : kužet,kožul,bukarica,ivaneža,macura,drača,drča,ala vanja,pupovac...ta prezimena mi nie liči na izvorno srpska...imate li kakvih informacija ?

za prezimena :bogunović,jokić,lacmanović,stijelja...znam da su iz crne gore porjeklom .

Kužeti su dobili prezime po zanimanju rodonačelnika. Termin "kužet" je italijanizam koji u dalmatinskim govorima označava kuvara. Kužina je u Dalmaciji kuhinja.
Jedna grana Kužeta se iselila iz Dalmacije u Mošorin u Bačkoj. U tamošnjim matičnim knjigama Kužeti se pominju 6 puta u periodu od 1754 do 1786.

1749 godine u Korlatu se pominje pravoslavac Jakov Drača. Među Srbima iseljenim iz Dalmacije u Poljsku 1771-1774 se pominje Toma Drača iz Korlata sa porodicom.

O poreklu Macura macure.net/sr/Home#!Home/HomePage

Alavanje iz Karina donjeg imaju porodične nadimke Paulići, Vurbaci, Gavrilovići, Ždralići i Kovrići. Među seoskim sudijama Karina 1750 godine bio je Toma Alavanja. Smokovićki paroh 1752 godine Dionisije Alavanja bio je iz Karina. Dmitar Alavanja zvani Škatula bio je karinski "kapitan" 1885 (poglavar sela).
Alavanje iz Bukovica i Ravnih Kotara su nesumnjivo srodne sa svojim prezimenjacima na Ugljanu. Na Ugljanu se ova porodica pominje u dokumentima iz 16-og veka, pod prezimenom Halavanja.

U Islamu Grčkom 1764 godine je za paroha tog mesta postavljen pop Silvester Kožul, nakon smrti sveštenika Gerasima Vukčevića.

Bukarice su se doselile u Bukovicu iz Bjelajskog Polja kod Bosanskog Petrovca 1692 godine.

Prezime Lacmanović je nastalo od termina "Lacman", što označava stanovnika primorskih gradova.

Na SDP ima testiranih Macura i Drača:
Macura (Kistanje, slava Aranđelovdan) - I1>IY16434
Drača (Kolarina/Benkovac, slava Stevanjdan) - I1>I-A11380

[hrvat22]

Milan Laksovic

1749 godine u Korlatu se pominje pravoslavac Jakov Drača. Među Srbima iseljenim iz Dalmacije u Poljsku 1771-1774 se pominje Toma Drača iz Korlata sa porodicom.

gdje piše da se izjašnjavaju srbima, izvorni dokument..? koliko znam u zadarskom zaleđu nema baš puno podataka o srbima, ovo bi možda bio prvi koji čujem, tako da bi bilo zanimljivo to vidjeti

[Milan Laksovic]

hrvat22 kaže:

gdje piše da se izjašnjavaju srbima, izvorni dokument..? koliko znam u zadarskom zaleđu nema baš puno podataka o srbima, ovo bi možda bio prvi koji čujem, tako da bi bilo zanimljivo to vidjeti

Drača - Islam Grčki, Karin, Kunovac, Biljane Donje, Zemunik Gornji, Buković, Šopot, Kašić, Ceranje gornje, Miranje, Tinj, Kolarina, Kula Atlagić; slave Sveti Svefan i Sveti Jovan.

Gledaj po D https://sites.google.com/site/vujasi...a-u-dalmaciji/

[hrvat22]

Milan Laksovic kaže:

Drača - Islam Grčki, Karin, Kunovac, Biljane Donje, Zemunik Gornji, Buković, Šopot, Kašić, Ceranje gornje, Miranje, Tinj, Kolarina, Kula Atlagić; slave Sveti Svefan i Sveti Jovan.

Gledaj po D https://sites.google.com/site/vujasi...a-u-dalmaciji/

konkretno sam te pitao za srbe u poljskoj, što se tiče ostalog mi nemamo zapisa o srbima u zadarskom zaleđu..bar ih ja nisam vidio a ti ćeš ih prezentirati ovdje ili na drugoj temi...ne možeš nekom hrvatu sa otoka reći da dijele srpsko prezime, čovjek istražuje porijeklo svog prezimena kao da bi i ja sam istraživao to porijeklo pa te pitam da vidim izvorni zapis...mogao si mu navesti da su to rumunjska prezimena...po čemu su ona srpska..? prema tome prvo da vidimo izvorne zapise o tim ljudima onda ćemo dalje...čekam..

[hrvat22]

prihvaćam kaznu ako stvarno trolam...

tema je

Povijest i podrijetlo stanovnistva zadarske zupanije

pitao sam sugovornika da dostavi podatke koje navodi da neki iseljenici iz zadarskog zaleđa dolaze u poljsku kao srbi, to je 1771. god., to bi bio zanimljiv izvorni podatak.....da li je to trolanje? da li imam pravo na odgovor sugovornika..?

nadalje stanovništvo otoka koji su danas hrvati a nose prema sugovorniku srpska prezimena da li imam pravo pitati gdje se ta prezimena u izvornim zapisima javljaju kao srpska i da su njihovi izvorni nositelji srbi.. da li je to trolanje na temi o porijeklu stanovništva zadarske županije..?

ako bi to bilo točno ti hrvati na otocima a koji nose ta "srpska" prezimena izvorno su srbi jer dolaze iz smjera "srpskih" sela na otoke...?

uredu ako je trolanje moj zaključak da ja nisam vidio i čuo da se tamo spominju srbi onda mogu reći da se tamo nikada ne spominju izvorno srbi...jer nigdje i nikada to nisam nigdje pročitao...možda ti izvorni zapisi postoje koje ja nisam nikada vidio i molim da se tu prezentiraju da ih vidim..ako je ovo tema o porijeklu stanovništva zadarske županije valjda mogu o tom porijeklu i govoriti te zahtijevati podatke o tim stanovnicima?

nadalje, otočani naseljavaju zadarske otoke u tursko doba....da li današnji potomci tih naseljenika na otoke traže svoje izvorne pretke putem prezimena i izvorne zapise o njima u tom vremenu ili to traže iz vremena 2018. god.. ako se ne spominje srpski etnonim u zadarskom zaleđu a sa kojeg dolaze na otoke kako su onda njihova tadašnja i sadašnja prezimena (od prije 300,200 godina) srpska ?

u zadarskom zaleđu žive i hrvati koji vjerojatno dijele ta prezimena sa srbima, zašto bi ta prezimena Apriori bila srpska kada nema niti jednog izvornog povijesnog zapisa o tim prezimenima i njihovim nositeljima kao srbima...?

ovo je tema o porijeklu stanovništva zadarske županije, postavljam pitanja i tražim odgovore o izvornom porijeklu odnosno zapisima o tom stanovništvu, ako je to trolanje uredu, prihvaćam vjerojatnu kaznu koju ću sada dobiti...šta je tu je..ovo pišem iz razloga što mislim da to nije trolanje a ne iz obijesti...

jedino mi preostaje žalba višoj istanci i da vidim da li je to stvarno trolanje...

hrvatska enciklopedija..

Morlaci, ime kojim je nazivano kontinentalno stanovništvo mletačke Dalmacije. Naziv vjerojatno potječe od bizantskogrč. Μαυρόβλαχοι (Morovlasi), kako su se nazivali pastiri, potomci balkanskih starosjedilaca.

Tako su se u izvorima od kraja XV. do XVIII. st. Morlacima nazivali prebjezi ili doseljenici (i katoličke i pravoslavne vjere) iz Osmanskoga Carstva,

Najveći broj Morlaka naselio se u zaleđu dalmatinskih gradova, napose u Ravnim kotarima, tijekom XVII. st., u vrijeme mletačko-turskih ratova (Kandijski rat 1645–69; Morejski rat 1684–99).

Pitanje etničke pripadnosti Morlaka još je prijeporno u historiografiji. Pokušaj srpske historiografije da naziv Morlak uporabi kao istoznačnicu za pravoslavno (a time i srpsko) stanovništvo u zaleđu dalmatinskih gradova nije znanstveno utemeljen,

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41968

[Zoran Oštrić]

hrvat22 kaže:

pitao sam sugovornika da dostavi podatke koje navodi da neki iseljenici iz zadarskog zaleđa dolaze u poljsku kao srbi, to je 1771. god., to bi bio zanimljiv izvorni podatak.....da li je to trolanje?

Da. Vjerujem da ti vjeruješ da je tvoja opsesija "Srbi ne postoje" relevantna za diskusiju, ali ona to nije. Ima podataka da se neke populacije u nekom izvoru nazivaju vlasima, a u drugim Srbima; o tome npr. Hrvoje Petric. Postoje podaci o slavama, osobitom obredu koji se može pratiti. Postoje priče o porijeklu, koje ta populacija priča (naravno, one ne moraju biti točne, pričali smo o čudnim tezama da su Hercegovci naselili pola Balkana ). Ima i drugih podataka, ali ti selektivno sve što ti ne odgovara proglašavaš nerelevantnim ili pobijenim, od Konstantina Porfirogeneta do popisa stanovništva A-U 1910.. Ocijenio sam da tvoje opsesivno ponavljanje da Srbi ne postoje već prelazi u trolanje. Kao što rekoh nedavno na jednoj drugoj temi, bespredmetno je nekim mitovima prisutnima kod Srba suprotstavljati nekakve druge mitove.

uredu ako je trolanje moj zaključak da ja nisam vidio i čuo da se tamo spominju srbi

Da, to je trolanje. Ali zgodno si rekao, da je to što "nisi vidio i čuo" tvoj zaključak, a ne osnova za zaključivanje. Prvo si postavio svoju Istinu, "Srbi ne postoje", a zatim prema tome "ne vidiš" ništa, što ti odgovara.

jedino mi preostaje žalba višoj istanci i da vidim da li je to stvarno trolanje...

Na to, naravno, imaš pravo.

@Milan Laksovic, bar koliko sam ja shvatio, ne tvrdi, ako je neko prezime prisutno kod Srba, da je ono izvorno srpsko, pa su ga Hrvati nekako preuzeli ili sl..

[Milan Laksovic]

Zoran Oštrić kaže:

@Milan Laksovic, bar koliko sam ja shvatio, ne tvrdi, ako je neko prezime prisutno kod Srba, da je ono izvorno srpsko, pa su ga Hrvati nekako preuzeli ili sl..

Ne tvrdim.

Ja govorim o poreklu ljudi koji danas i više generacija sebe smatraju Srbima. Za ovu temu nije bitno odakle je nečiji predak po muškoj liniji dojahao pre 1000 ili 2000 godina. U zadarskoj županiji postoje katolici i pravoslavci, prvi sebe prepoznaju kao Hrvate, a drugi sebe prepoznaju kao Srbe. Njihova prezimena se često preklapaju, tj. ima istih prezimena među jednima i među drugima. Ova tema se odnosi na poreklo stanovništva zadarske županije dokle sežu pisani izvori, a to je 300, 400 eventualno 500 godina unazad. Mislim da je za ovu temu promašaj priča o Ilirima, starim Slovenima, Rimljanima, Kromanjncima itd.