Kralj Tomislav

[Ber]

Kralj Tomislav – VL

U Večernjem listu izlazi feljton o kralju Tomislavu
Citiraju se sve redom ugledni povjesničari.
Pa o njemu kažu:

U vrijeme kralja Tomislava, Hrvatska je pod jakim romanskim, bizantskim i franačkim utjecajem, pa se identično tome i živjelo. Povjesničari uopće ne sumnjaju da se tadašnji život može lako rekonstruirati na temelju općih zapisa iz tog vremena.
Kralj Tomislav je jeo uglavnom pečenja, reže sa bodežom koji mu je za pasom a koristi prste i vilicu.
Privilegiju imanja bodeža za kraljevim stolom imaju još samo nekolicina njegovih visokopozicioniranih dvorjana. Posude su pozlaćene ili posrebrene.
Dvorska kuhinja mu je bila velika soba u kojemu je u centralnom dijelu bilo nekoliko ognjišta, a oko njih stolovi za obradu. Po zidovima su visjele kojekakve alatke za obradu mesa, povrća i voća a uokolo su bili i kovani lonci i tave.
Kralj i dvor je koristio kovane alatke za pripremu jela, ali svi ostali su uglavnom koristili drvene.

U Tomislavovo vrijeme Hrvati su živjeli u prosjeku oko 40 godina.
Umiralo je puno malo djece a i vrlo je česta smrt žena u porođaju.
Puno je nađeno kostura iz tog vremena invalidnih osoba ili izrazito teških reuma npr. što ukazuje da su se Hrvati brinuli o nemoćnima.

U Tomislavovoj kraljevini živi oko 500.000 ljudi a Split ima oko 3.000 stanovnika.
U njegovo vrijeme Hrvati već visokim postotkom naseljavaju i utvrđene dalmatinske obalne gradove.
Tomislavova Hrvatska na jugu graniči sa Humom, Na sjeverozapadu je do Istre, na sjeveru do Drave, a granicu na istoku je teško definirati. Hrvati sigurno vladaju do Vrbasa, a status do Drine je nepoznat i teško odrediv.

Ratarstvo i stočarstvo je glavno zanimanje.
Ječam, pšenica, proso, bob, maslina, grožđe
Ribarstvo
Krave, svinjetine
Kopanje željezne rude

Koristi se bizantski novac ali još češće je trampa.
Tomislav vjerojatno ima monopol nad trgovinom soli (konzerviranje hrane).
Aktivno se preko morskih luka trguje, prije svega sa Bizantom (jaka i živahna morska trgovina).
Glavna prometnica je stara rimska cesta Zagreb-Topusko-Bihać- Knin-račva se od Knina na Zadar i Split
Ostale rimske ceste su potpuno zapuštene.

Tomislav ima svoje župane a imenuje i Biskupe (Splitskog npr.)

Vladao je u dva grada, Klisu i Biogradu, a spominje se i treći u unutrašnjosti.
Kralj Tomislav se oblačio vrlo vjerojatno po bizantskom modelu.

Vojska Kralja Tomislava je bila po ugledu na Franke. Uglavnom se nalazi oružje franačkog modela. Nejasno je da li su uvezeni ili proizvedeni domaće.
Mačevi, sjekire, karolinška koplja, bodeži, ukrasno remenje.
Obični vojnici su imali luk, strijelu, štit (vjerojatno drveni), bodež i koplje.
Šljemove su imali samo visokorangirani.
U grobovima je nađeno puno ostruga što jasno ukazuje da u to vrijeme Hrvati imaju brojnu konjicu.

[Diorova]

Kneza Muncimira naslijedio je oko 910. njegov sin Tomislav koji je vladao u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema zapadnoj i južnoj Europi. Nakon osvajanja Panonske, Mađari su napali i Dalmatinsku Hrvatsku, ali Tomislav ih je u žestokim izravnim okršajima, te ratnim lukavstvima i zamkama potpuno razbio i uništio.

Teško poražene i ponižene ostatke Arpadove vojske, knez Tomislav stao je čistiti iz svoje kneževine. Tako je pobjednički ušao u Panonsku Hrvatsku, gdje ga je hrvatski narod oduševljeno dočekao kao svoga spasitelja, dok su razbijeni Mađari bježali preko Drave koliko su ih noge nosile.

Ta je pobjeda bila veoma važna za naš hrvatski narod, jer su se tada po prvi put spojili sjeverni i južni krajevi, od Drave do mora u jedinstvenu hrvatsku državu. Ona se je prostirala od Raše pa sve do Srijema, Drine i Zahumlja, a u njoj su bili i neretvanski otoci Vis, Brač i Hvar, te dalmatinski gradovi. Naime, Bizant je u to doba zbog opasnih bugarskih prijetnji sklopio savez s Tomislavom i za uzvrat mu je predao dalmatinske gradove. Hrvatska je tada imala 119 823 kvadratnih kilometara.

Širenjem Kneževine Hrvatske, jačala je i njezina vojna snaga. Tako je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet napisao u svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" ("De administrando imperio"), da je za Tomislava "Hrvatska mogla dići 60 000 konjanika i 100 000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10-20 mornara-ratnika". Na brodovima je osim mornara-ratnika bilo i veslača.

U knjizi je car Konstantin također zapisao: "ni sagene ni kondure Hrvata ne polaze u rat ni protiv koga, osim ako ih netko napadne, nego s tim brodovima hrvatski trgovci plove od luke do luke po neretvanskom kraju i po dalmatinskom zaljevu sve do Venecije."

Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom s mnogo Srba pobjegao u Hrvatsku, gdje su zahvaljujući Hrvatima i Tomislavu spasili žive glave. Nažalost, Tomislav je i prije više puta spašavao Srbe od Bugara, što se je u kasnijim stoljećima pa sve do današnjih dana pokazalo kobnom greškom po hrvatski narod.

O.Iveković: Krunidba kralja Tomislava Zbog snažne države i vojske, te velikog rasta osobne moći i ugleda, mudri vladar Tomislav odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku. Tako je 925. okrunjen za hrvatskg kralja (rex Croatorum) uz blagoslov Svete Stolice i pape Ivana X.

Naglo jačanje Hrvatske nije odgovaralo bugarskom caru Simeonu, pa je on god. 926. poslao jaku vojsku, koju je kralj Tomislav "lijepo" dočekao i tako razbio da se malo koji bugarski vojnik vratio natrag u Bugarsku. Poraz bugarske vojske, u to doba jedne od najjačih u Europi, najbolji je dokaz hrvatskih vojnih snaga za vrijeme kralja Tomislava.

Kralj Tomislav je napravio velike stvari za hrvatski narod; osigurao je narodni i državni opstanak Hrvata, učvrstio je i ojačao razvitak trgovine i gospodarstva, te je snažno privukao dalmatinske gradove i otoke koji su se tako brže pohrvaćivali. Također je mudro sredio unutrašnje probleme, kad je čvrsto stao iza donesenih zaključaka o jedinstvenoj crkvenoj jurisdikciji.

Jednog od najvećeg i najslavnijeg velikana hrvatske povijesti, žestokog ratnika i prvog hrvatskog kralja Tomislava, naslijedio je god. 928. njegov mlađi brat Trpimir II.

da se nadovežem

[demon]

Prvi post je utemeljen na spoznajama i činjenicama o onodobnom životu što je sasvim u redu, a drugi je napola izmaštan iz 2-3 činjenice. Uostalom pravi razbijač iz DAI za jakom vojskom je najvjerovatnije Trpimir.

[Ber]

Diorova kaže:

Širenjem Kneževine Hrvatske, jačala je i njezina vojna snaga. Tako je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet napisao u svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" ("De administrando imperio"), da je za Tomislava "Hrvatska mogla dići 60 000 konjanika i 100 000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10-20 mornara-ratnika". Na brodovima je osim mornara-ratnika bilo i veslača.

U to vrijeme bi toliku silu mogla teško dići čitava Europa skupa sa Bizantom.
Taj bizantski zapis govori dvije stvari.

-da je Hrvatska bila važan bizantski saveznik. Hrvatska je Bizantu bila tampon zona prema zapadu i sjeveru a dijelom je ugrožavala i Bugarski bok
-da je Hrvatska nedvojbeno bila regionalna vojna sila koja je bila u stanju držati svoju poziciju

Interesantno je da i Porfirogenet spominje ogroman udio konjanika u hrvatskim snagama što samo potvrđuju ona mnogobrojna konjanička oprema u hrvatskim grobovima.

Ako je Hrvatska tada imala oko 500.000 stanovnika, to znači da je njen maksimum bio da digne na oružje oko 30.000 vojnika. Sa tim je snagama vjerojatno Tomislav dočekao Bugare i porazio ih.
Za neku vojnu kampanju, Tomislav je mogao dići oko 15.000-20.000 ljudi od čega su veliki dio bili konjanici.

[Ber]

Interesantni nalazi na temelju istraživanja oko 600 kostura iz tog doba.

Kosturi iz kontinentalne Hrvatske imaju znatno više trauma nego ovi iz južne, priobalne.
Prema tome zaključuju da su očito ovi iz središnje Hrvatske trpili češće upade stranih sila i više sudjelovali u sukobima.
Očito su ovi uz more živjeli mirnijim, sigurnijim, životom.

Drugi interesantni nalaz je da su žene imale istrošenije zube, više fizički potrošene.
Pretpostavka je da su žene u obitelji više radile neki zanatski posao zubima. Tkanina, koža, konoplja...

[Michael Collins]

Nakon Hrvatskih Kraljeva, malo je oživila svijest da imamo povijest prije 1941., svaka čast Večernjem, ali nažalost nisam čitao da procjenim nešto više.

Inače, smatralo se da župa može dati 10.000 vojnika, a satnija 1.000, i da je bilo oko 20 župa u Hrvatskoj, tako da ovih 500.000 stanovnika ne djeluje pretjerano

[Ber]

Michael Collins kaže:

Nakon Hrvatskih Kraljeva, malo je oživila svijest da imamo povijest prije 1941., svaka čast Večernjem, ali nažalost nisam čitao da procjenim nešto više.

Inače, smatralo se da župa može dati 10.000 vojnika, a satnija 1.000, i da je bilo oko 20 župa u Hrvatskoj, tako da ovih 500.000 stanovnika ne djeluje pretjerano

Uzima se da je maksimum-maksimum vojske 10% stanovništva.
A uzmi u obzir da se ipak nešto vojske mora ostaviti raspoređeno po zemlji.

[Michael Collins]

Ber kaže:

Uzima se da je maksimum-maksimum vojske 10% stanovništva.
A uzmi u obzir da se ipak nešto vojske mora ostaviti raspoređeno po zemlji.

Mislim da je malo veći postotak, jer mi ovo ipak zvuči kao samo 10.000 vojno spsobnih muškaraca, ne vjerujem da smo ikada digli toliko puno vojnika

[Ar-Pharanzor]

Ma kakvih 10%, to je pretjerivanje, bliže bi bilo nekih 3%. Ionako se ne može znati ni kolika je Hrvatska u doba Tomislava bila pa prema tome ni koliko je stanovnika mogla imati, to je najobičnije nagađanje.

[Pittman]

Ber kaže:

Kralj Tomislav – VL


Koristi se bizantski novac ali još češće je trampa.
Aktivno se preko morskih luka trguje, prije svega sa Bizantom (jaka i živahna morska trgovina).
Glavna prometnica je stara rimska cesta Zagreb-Topusko-Bihać- Knin-račva se od Knina na Zadar i Split

Vojska Kralja Tomislava je bila po ugledu na Franke. Uglavnom se nalazi oružje franačkog modela. Nejasno je da li su uvezeni ili proizvedeni domaće.
Mačevi, sjekire, karolinška koplja, bodeži, ukrasno remenje.
Obični vojnici su imali luk, strijelu, štit (vjerojatno drveni), bodež i koplje.
Šljemove su imali samo visokorangirani.
U grobovima je nađeno puno ostruga što jasno ukazuje da u to vrijeme Hrvati imaju brojnu konjicu.

Ove gornje pretpostavke nikako se ne slažu s donjim.

Ako glavna prometnica ide od Zagreba prem jugu i dalje prema jugoistoku do Splita, ali ne i dalje na istok, tada je logično da se glavnina trgovine odvijala sa zapadom, a ne bizantom.

Nađeno je puno artefakata pogotovo vojne opreme koja to potvrđuje, a oni pretpostavljaju da se plaćalo bizantskim novcem i da je Tomislav bio obućen kao bizantinac na osnovu čega?
Samo toga što je ludi Porfirogenet našvrljao par redaka koji idu u prilog mitomanima.
Nadalje, ništa ne rekoše o tim kostima naših starih, osim da su sjevernjaci trpili više nasilja. Mene bi zanimala genetika tih kostiju za početak.

[Ber]

Pittman kaže:

Ove gornje pretpostavke nikako se ne slažu s donjim.

Ako glavna prometnica ide od Zagreba prem jugu i dalje prema jugoistoku do Splita, ali ne i dalje na istok, tada je logično da se glavnina trgovine odvijala sa zapadom, a ne bizantom.

Nađeno je puno artefakata pogotovo vojne opreme koja to potvrđuje, a oni pretpostavljaju da se plaćalo bizantskim novcem i da je Tomislav bio obućen kao bizantinac na osnovu čega?
Samo toga što je ludi Porfirogenet našvrljao par redaka koji idu u prilog mitomanima.
Nadalje, ništa ne rekoše o tim kostima naših starih, osim da su sjevernjaci trpili više nasilja. Mene bi zanimala genetika tih kostiju za početak.

Prvo, Hrvati su bili u svakodnovnim kontaktima i sa Bizantskim carstvom, i sa Franačkim. To je činjenica.
Činjenica i dalje kaže da su sa Bizantom aktivno trgovali preko luka (daleko lakši način) a sa Franačkim carstvom preko cesta.
Dalje.
Franci su tada imali najrazvijeniju obradu pješačkog oružja. Čista logika je onda da će i Hrvatima biti ugled.
Bizant je u to vrijeme imao daleko najbolju ponudu stvari za svakodnevnu upotrebu.
Čista logika onda kaže da će Tomislavovi ljudi razgledavati i kupovati posuđe ili tkanine koje ovamo dopremaju bizantski trgovci.
Za modu i luksuz su vrh bili bizantinci, a za oružje Franci.

Da se Hrvati naoružavaju franačkim oružjem, očigledni su dokazi u grobovima.
Za ovo drugo, luksuz, je puno masnje dokaza, ali onda sljedi logična pretpostavka.
Uopće nema sumnje da su bizantski trgovci stalno navraćali ovamo i nudili.
A mogao si otići i u Konstantinopol i pasti na dupe kada vidiš raskoš njihove trgovačke četvrti kakve nije bilo više nigdje drugdje.

[demon]

Pittman kaže:

Nađeno je puno artefakata pogotovo vojne opreme koja to potvrđuje, a oni pretpostavljaju da se plaćalo bizantskim novcem i da je Tomislav bio obućen kao bizantinac na osnovu čega?
Samo toga što je ludi Porfirogenet našvrljao par redaka koji idu u prilog mitomanima.

Je samo što Gottschalkov opis Trpimira kazuje da se on ponaša ko bizantski vladar... vjerovatno se pred njim podanici "prostiru" (doslovno legnu na pod)...

[demon]

Ber kaže:

Prvo, Hrvati su bili u svakodnovnim kontaktima i sa Bizantskim carstvom, i sa Franačkim. To je činjenica.
Činjenica i dalje kaže da su sa Bizantom aktivno trgovali preko luka (daleko lakši način) a sa Franačkim carstvom preko cesta.
Dalje.
Franci su tada imali najrazvijeniju obradu pješačkog oružja. Čista logika je onda da će i Hrvatima biti ugled.
Bizant je u to vrijeme imao daleko najbolju ponudu stvari za svakodnevnu upotrebu.
Čista logika onda kaže da će Tomislavovi ljudi razgledavati i kupovati posuđe ili tkanine koje ovamo dopremaju bizantski trgovci.
Za modu i luksuz su vrh bili bizantinci, a za oružje Franci.

Da se Hrvati naoružavaju franačkim oružjem, očigledni su dokazi u grobovima.
Za ovo drugo, luksuz, je puno masnje dokaza, ali onda sljedi logična pretpostavka.
Uopće nema sumnje da su bizantski trgovci stalno navraćali ovamo i nudili.
A mogao si otići i u Konstantinopol i pasti na dupe kada vidiš raskoš njihove trgovačke četvrti kakve nije bilo više nigdje drugdje.

Uz sve to dodaj jednu bitnu stvar. Obalni gradovi i dobar dio otoka su bizantski posjed kroz najveći dio vladavine narodnih vladara.

[Wikiceha]

Istočna granica;
Hm, priča s Vrbasom je po meni pomalo promašena, zar tu ne ni trebala biti rijeka Bosna s upitnim prostorom do Drine ?
U Podravini je isto neka tampon zona prema Mađarima.

[Tuli_Kupferberg]

Wikiceha kaže:

Istočna granica;
Hm, priča s Vrbasom je po meni pomalo promašena, zar tu ne ni trebala biti rijeka Bosna s upitnim prostorom do Drine ?
U Podravini je isto neka tampon zona prema Mađarima.

S tim granicama se mora biti oprezan jer su u domeni pretpostavki, da ne kažem nagađanja.

[Diorova]

demon kaže:

Prvi post je utemeljen na spoznajama i činjenicama o onodobnom životu što je sasvim u redu, a drugi je napola izmaštan iz 2-3 činjenice. Uostalom pravi razbijač iz DAI za jakom vojskom je najvjerovatnije Trpimir.

slažem se da ne štimaju neke stvari. Ja sam te podatke pronašla na stranici o hrv. kneževima i kraljevima. I nisam odmah provjeravala, tako da priznajem pogrešku.
Novi moto : prvo provjeri pa piši

[Wikiceha]

Tuli_Kupferberg kaže:

S tim granicama se mora biti oprezan jer su u domeni pretpostavki, da ne kažem nagađanja.

Gle, ako su Pliva i Uskoplje u Hrvatskom kraljestvu, granica nikako ne može biti na Vrbasu. Inače da, treba biti oprezan.

[Ber]

demon kaže:

Uz sve to dodaj jednu bitnu stvar. Obalni gradovi i dobar dio otoka su bizantski posjed kroz najveći dio vladavine narodnih vladara.

Prema tekstu u Večernjem listu, Hrvati kontroliraju sve obalne gradove osim Zadra.
Činjenica jest da hrvatskim vladarima plaćaju danak.

[Ber]

Neven Budak danas u zadnjem feljtonu iznosi završne stavove.
Kralj Tomislav je nepobitno postojao i to je za ozbiljnu povijest činjenica. Kao nepobitnu činjenicu uzima da je bio Kralj.
Krunidba na Duvanjskom polju je izmišljena.
Tadašnja Hrvatska je tada prije svega pod političkim i kulturnim utjecajem Bizanta pa se može pretpostaviti da se na Dvoru po tom uzoru i živjelo.
Kralj Tomislav je vrlo vjerojatno bio neka kombinacija hrvatskog tradicionalnog stila i bizantskog u svečanim prilikama.

Navodi da je o tom vremenu izuzetno malo pisanih tragova a većinu ostalog što su našli, imaju iz grobova i temelja crkava iz tog razdoblja.
Budak se nada da će se prije ili kasnije iskopati neko naselje iz tog vremena a onda bi se moglo doći do mnoštva novih podataka.
On uzima kao činjenicu da je Tomislav teško porazio Bugare negdje u Bosni a sukobe sa Avarima ističe kao nedovoljno istražene zbog nedostatka podataka.

[Ber]

Osvrnuo se Budak i na jedan podrugljiv tekst od prije par godina u Jutarnjem listu u kojem se tadašnje Hrvate opisuje kao divljake i razbojnike.
Rekao je da je u to vrijeme gusarenje ili pljačka jednnostavno bio jedan od uobičajenih izvora snabdijevanja i da su tome više bili skloni ovi izvan gradova nego u gradovima.
Gradovi su bili obrtnički i trgovački.