Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Zdravlje

Zdravlje Najvažnija stvar na svijetu
Podforumi: Žensko zdravlje, Stomatologija i oralna higijena

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.08.2009., 11:57   #41
bok, imam jedno sllično pitanje u vezi tate - ima 55 god, situacija je sljedeća:

iz pule iz bolnice je otpušten s ovom diagnozom:
učinjena mu je MSCT aorte, di je ustranovljena parcijalno trombozirana aneurizma torakoabdominalne aorte, promjer torakalne aorte 36, abdominalne 40 mm.

zatim odlazi na KB Dubrava:
gdje mu je ponovno napravljen MSCT aorte -- i gdje je vidljiva disekcija aorte od neposredno nakon polazišta lijeve art.supklavije do lumena. 7 cm. kaudalno do polazišta renalnih arterija nalazi se proširenje AA, promjera do 43mm, pri čemu je protočni lumen promjera 27 mm. Dužina AAA je 6 cm i proteže se do bifurkacije, ilijačne arterije b.o.
Dimenzije aorte: ascendentna 52, luk 44-33, torakalna 42-29 mm (promjer polumjesečastog tromboziranog lažnog lumena je 12 mm), na ishodištu TC 36 mm ( protočan lumen 29 mm), na ishodištu renalnih arterija 29 mm.

TEE - LA 29, aorta u korijenu 22 mm. Aorta u području Vlsalva sinusa 36-39, sinotubularni spoj 27, luka 30 - bez znakova disekcije ascedentne aorte i luka. Silazna aorta: do 40 mm, debljina tromba 16 mm, koji ispunjava cijeli lažni lumen, mjestimice na području tromba, manji areali nepotpune tromboze.Na jednom mjestu vrlo je suspektna manja komunikacija između pravog i lažnog lumena. Nema perikardijalnog izljeva.

Otpustili su ga s Dubrave bez neke značajne terapije, osim tableta da regulira krvni tlak (inaće je dosta jači čovijek). Sada smo upučeni na Sveti Duh gdje bi trebao napraviti magnet aorte i još neke detaljnije pretrage.

Ako mi netko može bolje rastumačiti ove navedene nalaze ili nešto više reći o tome bila bih jako zahvalna.
Koji je najbolji doktor za takve slučajeve?
Rekli su mu da njegov slučaj nije za operaciju.
Što dalje? Gdje dalje ići i što napraviti?
nerka is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2009., 12:47   #42
istina je samo jedna...postojanje aneurizme je postojanje prave pravcate tempirane bombe u tijelu koja kad eskpodira je fatalna ..na žalost nekom mom se to desilo. shvatitie tu bolest opasno po život
milla karolina is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.08.2009., 21:57   #43
Quote:
nerka kaže: Pogledaj post
bok, imam jedno sllično pitanje u vezi tate - ima 55 god, situacija je sljedeća:

iz pule iz bolnice je otpušten s ovom diagnozom:
učinjena mu je MSCT aorte, di je ustranovljena parcijalno trombozirana aneurizma torakoabdominalne aorte, promjer torakalne aorte 36, abdominalne 40 mm.

zatim odlazi na KB Dubrava:
gdje mu je ponovno napravljen MSCT aorte -- i gdje je vidljiva disekcija aorte od neposredno nakon polazišta lijeve art.supklavije do lumena. 7 cm. kaudalno do polazišta renalnih arterija nalazi se proširenje AA, promjera do 43mm, pri čemu je protočni lumen promjera 27 mm. Dužina AAA je 6 cm i proteže se do bifurkacije, ilijačne arterije b.o.
Dimenzije aorte: ascendentna 52, luk 44-33, torakalna 42-29 mm (promjer polumjesečastog tromboziranog lažnog lumena je 12 mm), na ishodištu TC 36 mm ( protočan lumen 29 mm), na ishodištu renalnih arterija 29 mm.

TEE - LA 29, aorta u korijenu 22 mm. Aorta u području Vlsalva sinusa 36-39, sinotubularni spoj 27, luka 30 - bez znakova disekcije ascedentne aorte i luka. Silazna aorta: do 40 mm, debljina tromba 16 mm, koji ispunjava cijeli lažni lumen, mjestimice na području tromba, manji areali nepotpune tromboze.Na jednom mjestu vrlo je suspektna manja komunikacija između pravog i lažnog lumena. Nema perikardijalnog izljeva.

Otpustili su ga s Dubrave bez neke značajne terapije, osim tableta da regulira krvni tlak (inaće je dosta jači čovijek). Sada smo upučeni na Sveti Duh gdje bi trebao napraviti magnet aorte i još neke detaljnije pretrage.

Ako mi netko može bolje rastumačiti ove navedene nalaze ili nešto više reći o tome bila bih jako zahvalna.
Koji je najbolji doktor za takve slučajeve?
Rekli su mu da njegov slučaj nije za operaciju.
Što dalje? Gdje dalje ići i što napraviti?
ufff...nalaz koji si napisala je uistinu nezgodan...Teško je laički opisati sve ovo...

Radi razumjevanja mali uvod...
Normalna aorta počinje izlazom iz lijevog srca i ide prema gore ( ascendentna aorta ). Taj uzlazni dio ubrzo prelazi u luk aorte ( arkus ) koji u svom dijelu ima ishodišta glavnih arterija koje vode krv u gornje dijelove tijela.
Luk aorte nastavlja se u silaznu aortu ( descendentna aorta ) koja se "spušta" skroz dolje do račvišta ( bifurkacije aorte ) gdje se aorta dijeli u lijevu i desnu ilijačnu arteriju koje krv vode u lijevo odnosno desnu nogu.
Radi razumjevanja terminologije treba reći da descendentna aorta ( silazna ) svojim smještajem "prolazi" kroz prsni koš i abdomen pa se prema tome dijeli na torakalnu ( dio koji prolazi kroz toraks ) i abdominalnu aortu ( dio koji prolazi kroz abdomen sve do bifurkacije aorte ) odnosno cijeli taj silazni dio aorte ( descendnentni ) može se i opisati torakoabdominalnom aortom.
Kada stijenku aorte pogledaš u presjeku, vidiš i to da je ta stijenka slojevita i ima tri sloja - unutrašnja intima koja je u dodiru s krvlju, srednji mišićni sloj ( media ) i vanjska adventicija.

Aorta u cijelom svom silaznom ( descendentnom, torakoabdominalnom ) dijelu kod tvog oca je značajno bolesna.

U gornjem dijelu ( torakalna aorta ) je opisana disekacija aorte. To je stanje kad se uslijed nečega ( najčešće traume ali eto nekad i bez očitog razloga ) unutarnja stijenka aorte ( intima ) pukne. Kroz tu pukotinu krv pod visokim tlakom ( aorta je glavna "tlačna cijev" u organizmu ) jednostavno rasloji stijenku aorte ( krv prodre između intime i mišićnog sloja aortalne stijenke ). Ta stijenka sad više nije čvrsta nego je prilično deformirana i u akutnoj fazi diskacije postoji značajna šansa za puknućem što je naravno fatalno. Ukoliko se akutna faza dobrom kontrolom tlaka i ostalim terapijskim mjerama nekako prebrodi i disekacija ne progredira, krv koja je prodrla i raslojila stijenku trombozira ( napravi se ugrušak - tkz lažna stijenka ) i stanje je sad malo stabilnije. Ukoliko disekacija progredira odnosno procjena je prema CT ili MR nalazu i hemodinamskom statusu bolesnika da je neminovno puknuće aorte neminovna je operativna terapija.

Vratimo se nalazu....
Opisana disekacija počinje odmah ispod lijeve arterije subklavije a to je arterija koja krv vodi prema glavi i području lijeve ruke. Od te točke pa skroz prema dolje prati se disekacija. Na jednom mjestu sumljiva je i moguća komunikacija između pravog i lažnog lumena. Ovaj detalj u cijelom lošem nalazu, pogotovo je loš jer sugerira da ugrušak nije baš skroz da tako kažem formiran i da skokovi tlaka mogu biti naročito opasni. a opasni su i bez toga.
U donjem dijelu aorte, ispod dijafragme ( abdominalna aorta ) nastavlja se opisana disekacija i tu je opisano i značajno proširenje aorte ( aneurizma ). Aneurizmom se opisuje bolesni dio stijenke krvne žile gdje je sama stijenka uslijed neke bolesti ili stanja ( traume, disekacije...) značajno proširena, neelastična i ( opet ) predstavlja stalni rizik za rupturu ( puknuće ).
U nalazu tvog oca aneurizma se opisuje od ishodišta bubrežnih arterija skroz do račvišta ( bifurkacije ) aorte. Ovisno o razvoju kliničke slike vrlo su moguće poteškoće sa funkcioniranjem bubrega.

Ako su u Dubravi rekli da to nije za operirati a Sutlić se barem voli gledati u ogledalu i šepuriti se da je operirao sve i svašta onda mislim da se tu ne može ništa dodati.
Uvjerljivo najteže operacija u kardijalnoj kirurgiji ( teže od bilo kakvih i na samom srcu ) su operacije torakalnih aneuriza i disekacija. Ako je k tome problem i u abdominalnoj aorti onda zbilja ne znam tko će se to usuditi operirati. Vjerojatno nitko kod nas.
Za neko drugo mišljenje moralo bi se posegnuti za inozemstvom ( Berlin, Beč, Zurich...) odnosno narealnije je možda za mišljenje dočekati prof Turinu kad iz Zuricha navrati u Magdalenu. Ne znam jel još uvijek dolazi jer ima podosta godina.
Dobra ( čak i perfektno dobra ) kontrola tlaka, izbjegavanje bilo kakvih napora i slično...bojim se da je jedino što se može savjetovati. Magnet aorte i svaka daljnja dijagnostika čini mi se da neće ništa posebnog drugačijeg i novog reći.
__________________
Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječuljka!
trebor is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.08.2009., 21:00   #44
hvala trebor na info!
nerka is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.08.2009., 11:07   #45
A evo kad je već takva tema..da se i ja malo nadovežem...

Dimenzije aorte nisu ekstremne ni u kojem odsječku aorte (čitaj svaka za sebe nebi zahtijevala operaciju).
Inače indikaciju za operaciju u ovakvim slučajevima predstavlja ili malperfuzija (dakle da neka od grana aorte koja snabdijeva neki važan organ u trbuhu ne dobija krv) ili povećanje aorte (još veće od ovoga koje je sada, ili progresija istoga).U konkretnom bi slučaju ev.povećanje mogla uzrokovati ta komunikacija koja se opisuje na TEE. Iako nije nemoguće da se sa vtemenom i ona zatvori.

Kao i Trebor, savjetovao bih strogu kontrolu tlaka, izbjegavanje naglih težih fiz. napora i kontrolu jednom godišnje (ili svakih 6 mjeseci) bilo magnetom, bilo kombinacijom TEE i ultrazvuka abdomena (kod nekog tko to zaista dobro radi)

Istina je, kod nas te operacije nisu baš zaživjele. Nešto su, mislim, bili radili u Dubravi na vaskularnoj kirurgiji, ali neznam da je to baš tolikog opsega bilo. U svakom slučaju, mislim da su kardijalni kirurzi kvalificiraniji za tu patologiju
__________________
Mi smo stabilizaciju prihvatili-to nam je svetinja
doc_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.08.2009., 21:27   #46
Indikacije za operaciju su (da utvrdimo gradivo ): sirenje aorte ili ekstenzija disekcije (klinicki se ocituje perzistirajucom ili ponovnom boli), ruptura aorte, zatvaranje nekog od glavnih ogranaka i disekcija kod Marfanova sindroma. Inace je smrtnost i broj komplikacija kirurskog lijecenja u usporedbi s medikamentnim lijecenjem znacajno veca (3x). Kratkorocno gledano (godinu dana). Dugorocno gledano, za 3-5 godina ishod lijecenja lijekovima ili kirurgijom se izjednacuje - 60-80% prezivljenja nakon 5, 40% nakon 10 godina. Mozda najbolji pristup lijecenju je medikamentna terapija, a cim bolest dodje u subakutnu fazu (nakon nekih 8 tjedana minimalno) moze se razmotriti postavljanje stent-grafta u nekom od iskusnih centara (s vise od 20 intervencija) gdje je, prema studijama, stopa komplikacija zahvata oko 7.5% (npr. neuroloske komplikacije 1%, smrtnost unutar 30 dana oko 3%). Ne zelim ovim brojevima nikog zastrasiti, ali bitno je shvatiti ozbiljnost i prognozu bolesti.
simple is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.11.2009., 15:32   #47
Jel mi moze netko opisati postupak operacije aneurizmu na mozgu?
Od bolnickog kreveta,anestezije do oporavka.
Molim vas!
Hvala!
Smišnica is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 20:07   #48
Osoba je imala strasnu glavobolju i zatvorilo joj se oko potpuno.
Napravili su CT, MR, EKG, CT s jodom, angiografiju, sumnjajući na aneurizmu kako bi bili sigurni da je to to te kako izgleda. Mojim laičkim rječnikom, nastao je mjehurić na stijenki krvne žile koji onda uzrokuje to zatvoreno oko, s njim vidi duplo i cijelo vrijeme je zatvoreno. Nakon te pretrage, rekli su da mora na operaciju i to sutra. Moze mi reci netko vise molim vas o tome? Da li ce se oko otvoriti, koliko traje lijecenje ?
replayme is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2011., 08:32   #49
Quote:
doc_1 kaže: Pogledaj post
Kod takvih su operacija mogući najrazličitiji scenariji i svakojake komplikacije. Pretpostavljam da se radilo o operaciji aneurizme trbušne aorte. Ovisi puno o lokalizaciji aneurizme, jesu li ili nisu uključene bubrežne arterije (ili ako je veća i neke druge u trbuhu...).
Često takvi pacijenti imaju promjene i na drugim krvnim žilama (na srcu, u mozgu) tako da su mogući i loši ishodi unatoč dobro učinjenoj operaciji.

Nebih vas htio obeshrabriti i sve najbolje vama i vašem tati
U rujnu 2010. prošao sam operaciju ugradnje tri prijemosnice na srcu i uspješno se oporavio. Početkom 3. mjeseca ove godine operativnim zahvatom ugrađen mi je graft resekcijom abdominalne aorte na mjestu dvije aneurizme veličine po 4,2 cm (gotovo spojene u jednu).
Slijedi rehabilitacija.
Ima li netko preporuke gdje, kako i kada provesti rehabilitaciju.
bimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2011., 10:26   #50
Quote:
bimo kaže: Pogledaj post
U rujnu 2010. prošao sam operaciju ugradnje tri prijemosnice na srcu i uspješno se oporavio. Početkom 3. mjeseca ove godine operativnim zahvatom ugrađen mi je graft resekcijom abdominalne aorte na mjestu dvije aneurizme veličine po 4,2 cm (gotovo spojene u jednu).
Slijedi rehabilitacija.
Ima li netko preporuke gdje, kako i kada provesti rehabilitaciju.
Kako su vam otkrivene te aneurizme abdominalne aorte? Slučajno ili ste imali nekih problema? Koje ste dijagnostiče pretrage obavili da se to otkrilo?

Što se tiče rehabilitacije najbolje da pitate vašeg liječnika u bolnici ili operatera, on će vam sigurno znati preporučiti najbolje mjesto za oporavak.

Želim vam uspješan oporavak.
prilika is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2011., 19:58   #51
Quote:
doc_1 kaže: Pogledaj post
Kod takvih su operacija mogući najrazličitiji scenariji i svakojake komplikacije. Pretpostavljam da se radilo o operaciji aneurizme trbušne aorte. Ovisi puno o lokalizaciji aneurizme, jesu li ili nisu uključene bubrežne arterije (ili ako je veća i neke druge u trbuhu...).
Često takvi pacijenti imaju promjene i na drugim krvnim žilama (na srcu, u mozgu) tako da su mogući i loši ishodi unatoč dobro učinjenoj operaciji.

Nebih vas htio obeshrabriti i sve najbolje vama i vašem tati
Quote:
prilika kaže: Pogledaj post
Kako su vam otkrivene te aneurizme abdominalne aorte? Slučajno ili ste imali nekih problema? Koje ste dijagnostiče pretrage obavili da se to otkrilo?

Što se tiče rehabilitacije najbolje da pitate vašeg liječnika u bolnici ili operatera, on će vam sigurno znati preporučiti najbolje mjesto za oporavak.

Želim vam uspješan oporavak.
AAA mi je otrikvena UZV pregledom, a potom sam radio CT.
Otac mi je umro od rupture AAA pa su aktivnosti bile uvjetovane i tim faktorom.
bimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2011., 09:34   #52
Glavno je da ste sada dobro. Nadam se da će vam se javiti netko tko ima iskustva sa rehabilitacijom.
prilika is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.03.2011., 01:45   #53
Nakon koliko se provodi rehabilitacija, u pitanju je bio sah aneurizme, operacija prosla dobro, sve i dalje dobro..jedino oko zatvoreno i za to treba na regabilitaciju. U otpusnom
Pismu ne pise kada, samo: stacionirana terapija
arubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2011., 21:39   #54
Question pitanja...

pozdrav svima...
ispricavam se na ubacivanju...imam neka pitanja slicne tematike...
ovako...decko mi je prije 8 mjesec pretucen i tada mu je pukla aneurizma u mozgu, te je bio tjedan dana u komi...do danas se odlicno oporavio i gotovo je kao da se nije nista ni dogodilo...no, prosli tjedan je upucen na MSCT Angiografiju krvnih žila gdje je otkriveno da ima još jednu aneurizmu.
Ovo je njegov nalaz : dobar prikaz karotidnih arterija ispod baze lubanje, kao i iznad razine Wilisijeva kruga. Lijevo tik iznad kavernoznog sinusa je aneurizma sakularnog oblika koja polazi od arterije carotis int., dimenzija 11-12mm. Iako u svom kranijalnom dijelu aneurizma dolazi u blizinu arterije, pravo polazište je smješteno kaudalno, te se doima kao da arterija prolazi kroz dio aneurizme nakon što izađe (sifon) iz kavernoznog sinusa. U ostalim djelovima Wilisijeva kruga ne nalazim patoloških promjena.
Nakon toga je upućen na "konzultacije" na KBC Rebro gdje su mu rekli da će morati doći na kraću hospitalizaciju radi dodatnih pretraga i kako bi se odlučilo da li će se liječiti endovaskularno ili mikrokirurški.
Ono što mene zanima - kakvi su to oblici liječenja, što podrazumijevaju? Koliki su rizici? Da li je u većoj opasnosti zbog tog stanja u kojem je bio prije 8 mjeseci???

Unaprijed se puno zahvaljujem na odgovorima!!!
kl.incica is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2011., 21:43   #55
Question pitanja...

pozdrav svima...
ispricavam se na ubacivanju...imam neka pitanja slicne tematike...
ovako...decko mi je prije 8 mjesec pretucen i tada mu je pukla aneurizma u mozgu, te je bio tjedan dana u komi...do danas se odlicno oporavio i gotovo je kao da se nije nista ni dogodilo...no, prosli tjedan je upucen na MSCT Angiografiju krvnih žila gdje je otkriveno da ima još jednu aneurizmu.
Ovo je njegov nalaz : dobar prikaz karotidnih arterija ispod baze lubanje, kao i iznad razine Wilisijeva kruga. Lijevo tik iznad kavernoznog sinusa je aneurizma sakularnog oblika koja polazi od arterije carotis int., dimenzija 11-12mm. Iako u svom kranijalnom dijelu aneurizma dolazi u blizinu arterije, pravo polazište je smješteno kaudalno, te se doima kao da arterija prolazi kroz dio aneurizme nakon što izađe (sifon) iz kavernoznog sinusa. U ostalim djelovima Wilisijeva kruga ne nalazim patoloških promjena.
Nakon toga je upućen na "konzultacije" na KBC Rebro gdje su mu rekli da će morati doći na kraću hospitalizaciju radi dodatnih pretraga i kako bi se odlučilo da li će se liječiti endovaskularno ili mikrokirurški.
Ono što mene zanima - kakvi su to oblici liječenja, što podrazumijevaju? Koliki su rizici? Da li je u većoj opasnosti zbog tog stanja u kojem je bio prije 8 mjeseci???

Unaprijed puno hvala na odgovorima!
kl.incica is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.05.2011., 18:40   #56
Dižem temu jer mi je aktuelna i hitno molim mišljenja. Najme, suprug ima dekompenziranu cirozu jetre, postspecifične promjene pluća obostrano, dijabetes, slabo zgrušavanje krvi i aneurizmu infrarenalnog dijela abdominalne aorte. Trebao bi transplantaciju jetre, ali stvar otežava aneurizma, liječnici se nisu mogli usuglasiti što bi prije radili jerbo jedno smeta drugom, muž se boji pa se nije izjasnio ni za šta, i tak je prošlo već skoro godina dana.
I danas smo bili na hitnom prijemu u bolnici jer već desetak dana povremeno ima bolove u donjem dijelu trbuha, te mu je ultrazvukom ustanovljeno povećanje aneurizme abd. aor. 78x75 mm pp, u duljini od cca 14 cm, te je odmah naručen za bolničko liječenje sad u petak ( spominje se EVAR).
Guglam o toj aneurizmi već satima i nisam pametna, rizici su veliki, znam, on se boji da ne ostane vegetirati poslije operacije ( ako uopće preživi), i pita se što dobiva...i dalje ostaje pitanje transplantacije jetre....ima li neke realne šanse da će ikada moći relativno normalno funkcionirati, isplati li se uopće dirati aneurizmu obzirom na sve popratne tegobe...ili da ostane u sadašnjem stanju išćekivanja kraja, pa kolko traje- traje....
Molim mišljenja, sasvim otvorena i iskrena...ni u kom slučaju obvezujuća, naravno.
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.05.2011., 20:17   #57
Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Dižem temu jer mi je aktuelna i hitno molim mišljenja. Najme, suprug ima dekompenziranu cirozu jetre, postspecifične promjene pluća obostrano, dijabetes, slabo zgrušavanje krvi i aneurizmu infrarenalnog dijela abdominalne aorte. Trebao bi transplantaciju jetre, ali stvar otežava aneurizma, liječnici se nisu mogli usuglasiti što bi prije radili jerbo jedno smeta drugom, muž se boji pa se nije izjasnio ni za šta, i tak je prošlo već skoro godina dana.
I danas smo bili na hitnom prijemu u bolnici jer već desetak dana povremeno ima bolove u donjem dijelu trbuha, te mu je ultrazvukom ustanovljeno povećanje aneurizme abd. aor. 78x75 mm pp, u duljini od cca 14 cm, te je odmah naručen za bolničko liječenje sad u petak ( spominje se EVAR).
Guglam o toj aneurizmi već satima i nisam pametna, rizici su veliki, znam, on se boji da ne ostane vegetirati poslije operacije ( ako uopće preživi), i pita se što dobiva...i dalje ostaje pitanje transplantacije jetre....ima li neke realne šanse da će ikada moći relativno normalno funkcionirati, isplati li se uopće dirati aneurizmu obzirom na sve popratne tegobe...ili da ostane u sadašnjem stanju išćekivanja kraja, pa kolko traje- traje....
Molim mišljenja, sasvim otvorena i iskrena...ni u kom slučaju obvezujuća, naravno.
Ono što dobiva je smanjenje smrtnosti.
Kada se aneurizma abdominalne aorte poveća iznad 5cm rizik od rupture drastično raste, a kod aneurizmi preko 7cm je 20-50% godišnje.
EVAR je metoda izbora kod aneurizmi većih od 7cm, smrtnost kod zahvata neruptutirane aneurizme je oko 4%, kod operacije rupturirane preko 30% i to samo ako se operacija uspije odmah napraviti (inače je kod rupture aneurizme smrtnost oko 90%).

To je sada primarni problem, ciroza je otegotna okolnost u cijeloj priči, ali je situacija ozbiljna i mislim da nemate što puno razmišljati.
Gerta is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2011., 17:18   #58
Aneurizma, puknuće aorte

Dali je tko imao ili znade nekoga da je imao aneurizmu u glavi,
kako je danas i kakve su posljedice ostale ako ih ima
markomikulcic is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2011., 23:25   #59
evo, mojoj sestrični je prije nekih 2 mj pukla aneurizma, jedna od tri koliko ih je imala, ona nije iz zg i hitna ju je dovela bila je 2 tjedna na intenzivnoj na strogom mirovanju i lijekovima, kad se krvarenje smirilo operirana je, op je dobro prošla bolova nije imala i nakon tjedan dana nakon skidanja konaca otišla je doma, sad čeka još jednu op endovaskularno jer je aneurizma na takvom mjestu gdje drugačija vrsta op ne dolazi u obzir
ne troši nikakve lijekove, ne smije se saginjati, nagle pokrete raditi, ne smije na sunce, za sad ništa osim odmaranja, šetnje predvečer kad osjeti umor u krpe i ležat
sparina123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2011., 09:13   #60
ajde baš mi je drago da je dobro, nadam se da će i druga operacija biti uspješno obavljena
markomikulcic is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:01.