Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.02.2018., 22:48   #1
Exclamation Novosti i zanimljivosti

Potaknut time što na podforumu Prirodne znanosti postoji tema Znanstvene novosti u kojoj se objavljuju najnovije vijesti iz svijeta prirodnih znanosti, smatram da bi takva tema bila dobra i na podforumu povijest u kojoj bi se objavljivale (ali i raspravljale) najnovije vijesti iz svijeta povijesne znanosti, tj. istraživanja koja se trenutno vode, njihovi rezultati ili neke mogućnosti. Ovu temu sam otvorio i zbog toga što sam na jednoj drugoj temi o grobnicama hrvatskih kraljeva pročitao da su arheolozi možda pronašli grob kralja Miroslava koji je vladao sredinom 10 st., a da nije bilo te teme nikad ne bih znao niti čuo za takvu mogućnost. A s ovom temom bi lakše (i ja, vjerujem i drugi) bili upućeni s novim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu. Isto tako, prošle godine (ili pretprošle) sam nešto čitao da su u grobnici egipatskog faraona Tutankamona pronašli (odnosno postoji mogućnost) da postoji još jedna grobnica ili neke skrivene, dosad nepoznate odaje (sobe) pa me zanima jel bilo što od toga. Što su pronašli? Nadam se da će ova tema zaživjeti.
Tomo1972 is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2018., 08:46   #2
Ajd ja ću prvi sa novostima

Navodno je Cezar prešao Rubikon i maršira na Rim, ali nemamo potvrdu te vijesti


Šalim se, svaka čast za temu
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2018., 15:04   #3
"Povijesne novosti" malo smiješno zvuči, što je Michael gore ironizirao. Mislim da bi trebalo precizirati naslov. "Historiografske novosti", možda? Kao što postoje novosti na portalu historiografija.hr.. Ima tamo obilje najava. Ili "Novosti o povjesničarskim događajima". Imamo već topic "Informacije o novim knjigama i recenzije", čak sam ga prilijepio na vrh.

Znanstveni skup o Stjepanu Moysesu (1797 – 1869) održat će se u subotu, 3. veljače 2018. u 10 sati u Matici hrvatskoj u Zagrebu

U petak, 2. veljače 2018. u 18 sati u Srpskom privrednom društvu “Privrednik” u Zagrebu (Preradovićeva 18) tribina “Antifašizam danas”

Na Hrčku – portalu znanstvenih časopisa RH dostupan je u cijelosti broj 1-2017 časopisa “Historijski zbornik”. — Historijski zbornik, Vol. 70,

Predstavljanje knjige Tatjane Šarić “U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. ‒ 1954.” bit će u četvrtak, 1. veljače 2018. u 13 sati u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2018., 15:13   #4
Quote:
Zoran Oštrić kaže: Pogledaj post
"Povijesne novosti" malo smiješno zvuči, što je Michael gore ironizirao. Mislim da bi trebalo precizirati naslov. "Historiografske novosti", možda? Kao što postoje novosti na portalu historiografija.hr.. Ima tamo obilje najava. Ili "Novosti o povjesničarskim događajima". Imamo već topic "Informacije o novim knjigama i recenzije", čak sam ga prilijepio na vrh.

Znanstveni skup o Stjepanu Moysesu (1797 – 1869) održat će se u subotu, 3. veljače 2018. u 10 sati u Matici hrvatskoj u Zagrebu

U petak, 2. veljače 2018. u 18 sati u Srpskom privrednom društvu “Privrednik” u Zagrebu (Preradovićeva 18) tribina “Antifašizam danas”

Na Hrčku – portalu znanstvenih časopisa RH dostupan je u cijelosti broj 1-2017 časopisa “Historijski zbornik”. — Historijski zbornik, Vol. 70,

Predstavljanje knjige Tatjane Šarić “U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. ‒ 1954.” bit će u četvrtak, 1. veljače 2018. u 13 sati u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Da, naslov malo smiješno zvuči. Možda bi bilo bolje Novosti iz svijeta povijesne znanosti ili Historiografske novosti. Mislim da ovo nije slično s temom koju si ti otvorio. Ja sam temu zamislio po uzoru na temu Znanstvene novosti gdje bi se objavljivale novosti (tj. nova otkrića ili nove teorije) iz svijeta povijesti.
Tomo1972 is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2018., 17:17   #5
Zahvaljujem moderatoru na promjeni naziva teme i postavljanju ove teme u sticky teme.
Tomo1972 is online now  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2018., 23:28   #6
Prenosim s mrežnog sjedišta historiografija.hr.

Tribina “Čiji je Jasenovac?”

U utorak, 6. veljače 2018. u 18 sati u Srpskom privrednom društvu “Privrednik” u Zagrebu na tribini povodom izložbe „Jasenovac – pravo na nezaborav“ u UN-u govorit će Aneta Lalić, Sanja Tabaković i Nataša Mataušić, a moderirati Saša Kosanović.

Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav“, koju je nedavno u zgradi Ujedinjenih naroda otvorio ministar vanjskih poslova Republike Srbije Ivica Dačić, izazvala je pravu buru u diplomatskim odnosima Hrvatske i Srbije. Hrvatska je tražila da se prije otvaranja s izložbe ukloni fotografija nadbiskupa Alojzija Stepinca, a nakon izložbe je protestirala zbog Dačićeve izjave da je u ustaškom koncentracionom logoru u Jasenovcu ubijeno nekoliko stotina hiljada ljudi. Na tribini Vijeća srpske nacionalne manjine Grada zagreba i Srpskog privrednog društva Privrednik postavljamo pitanje „Čiji je Jasenovac?“ Je li on hrvatski ili je srpski, je li židovski ili romski ili taj prostor sa svim svojim naslijeđem pripada svima? S našim uglednim gošćama tražimo odgovor i na mnoga druga pitanja. Zašto Hrvatska nema hrabrosti jasno se distancirati od ustaškog pozrava, koji je mjesecima vrijeđao hrvatsku javnost u Jasenovcu, kako je moguće da se iz proračuna financiraju udruge koje vrijeđaju uspomenu na žrtve, što je sporno u sadržaju stalnog muzejskog postava u JUSP Jasenovac, čijim su sadržajem nezadovoljstvo izrazili članovi delegacija Svjetskog židovskog kongresa i IHRA-e, koji su nedavno boravili u Zagrebu.
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2018., 12:32   #7
Prijepori o planiranom zagrebačkom spomeniku Židovima stradalim u Holokaustu

Na planirani „Spomenik za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu“ u Zagrebu uslijedile su polemičke reakcije koje se nasuprot takvom općenitom spomeniku zalažu za konkretni spomenik žrtvama NDH.

O tome u članku: Snješka Knežević: "Zašto u Zagrebu gradimo opći spomenik Holokaustu, umjesto da se konačno obračunamo s ustaškim zločinima?" na telegram.hr, 30.1.2018. (Ima i 66 komentara)

Quote:
U Zagrebu se planira Spomenik za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu. Najviši funkcionari Židovske općine Zagreb, dr. Ognjen Kraus, predsjednik i Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu, u pismu gradonačelniku Milanu Bandiću, postavljaju nekoliko pitanja, od kojih je glavno: zašto se uz središnji europski memorijal, sagrađen 2005. u Berlinu, u Zagrebu podiže spomenik iste namjene i istoga naziva. Ovdje bi trebalo očekivati spomenik žrtavama ustaške NDH, u čije je doba ubijeno 80 posto pripadnika židovske zajednice, "a ne utopiti ih u šest milijuna svih židovskih žrtava". Iznose motive: "neutraliziranje ustaškog zločina, rehabilitacija NDH, prekrajanje povijesti i izjednačavanje žrtava ustaških rasnih zakona i svih žrtava Drugog svjetskog rata te minoriziranje hrvatske antifašističke borbe"
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2018., 17:37   #8
Poziv na znanstveni skup "Putppis kao povijesni izvor"

Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu upućuje poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu “Putopis kao povijesni izvor. Hodočasnici, misionari, istraživači, pomorci, putnici, poslanici” koji će se održati 19. travnja 2018. (prijave do 25. veljače).

http://www.historiografija.hr/?p=8226

Putopis je književna, znanstvena, popularno-znanstvena, vjersko-religiozna vrsta teksta u kojoj pisac kroz svoje iskustvo donosi podatke o povijesti, kulturi, običajima i sadašnjosti prostora kroz koji putuje. Putopis kao povijesni izvor služi za rekonstrukciju povijesnih događaja, kulture i običaja, a pri njegovu čitanju uvijek treba imati na umu odgovor na pitanje tko je autor putopisa i kome je putopis namijenjen.



Tema znanstvenog skupa obuhvaća razdoblje od pojave prvih sačuvanih putopisa koje pronalazimo u antičkoj Grčkoj, poput Herodotove Povijesti. Srednji vijek obilježen je putovanjima hrvatskih hodočasnika posebice u Rim, Asiz, Santiago de Compostelu i Svetu Zemlju. Putovanja papinskih poslanika, među njima i barskog nadbiskupa Ivana Pian del Carpine, te Marka Pola, opisano u djelu Il milione, najplastičnije donose prikaz fasciniranosti kulturnim dostignućima i zanimanjem Europljana za Daleki istok. Osvitom novoga doba, koje je započelo Kolumbovim otkrićem Amerike, pojavljuju se zapisi iz pera osvajača i istraživača Novoga svijeta, a napose hrvatskih misionara koji su uglavnom bili pripadnici Družbe Isusove. Devetnaesto stoljeće obilježeno je istraživačkim putovanjima, posebice u Afriku, u čemu su participirali i braća Seljan te Dragutin Lerman koji su o tome ostavili vrijedne zapise. Novo doba putovanja započinje dvadesetim stoljećem. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća dolazi do masovnog turizma s kojim se putopis mijenja i popularizira kao književno djelo koje sve češće služi u svrhu promocije određenih destinacija.

https://www.facebook.com/Klub-studen...8885844714300/
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2018., 17:58   #9
"Časopis za suvremenu povijest", br. 3 za 2017.

Na hrcak.hr, portalu znanstvenih časopisa RH, dostupan je (od 24.12.2017) sadržaj "Časopisa za suvremenu povijest", god. 49 (2017), br. 3.

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=15476

SADRŽAJ (Prenosim samo naslove i brojeve stranica)

Djelovanje Gradskoga zastupstva i Gradskoga poglavarstva grada Karlovca u vrijeme Prvoga svjetskog rata (str.395-417)

Hrvati u Brusilovljevoj ofenzivi u ljeto 1916. godine (II. dio): Proboj kraj sela Okne u Bukovini (str.419-452)

Židovke dobrotvorke – uloga ženskih članova židovskih obitelji za vrijeme Prvoga svjetskog rata u banskoj Hrvatskoj

Patriotizam iskorišten za financiranje rata: ratni zajmovi Austro-Ugarske Monarhije s posebnim osvrtom na Bansku Hrvatsku (str.487-508)

Istočno bojište 1915. u najnovijoj britanskoj i hrvatskoj historiografiji (str.511-550)

Učiteljstvo Banske Hrvatske u vihoru Velikoga rata (str.555-569)

Učiteljska zadruga (1865. – 1891.) Najstarija učiteljska udruga u Hrvatskoj (str.571-582)

Pogibija Gorana Alavanje 23. studenoga 1990.: događaj, interpretacije, manipulacije (str.587-607)

Ivica Golec (Petrinja, 23. travnja 1943. – Petrinja, 13. kolovoza 2017.) Veliki čovjek u malom gradu (str.613-615)
In memoriam, Nekrolog

Jere Jareb (3. svibnja 1922. – 21. studenoga 2017.) (str.616-617) hrvatskipdf 50 KB
In memoriam, Nekrolog

Ivica Đikić, Beara. Dokumentarni roman o srebreničkom genocidu (Zagreb: Naklada Ljevak; Synopsis, 2016), 246 str. (str.621-628)

Okrugli stol o Franu Supilu u Matici hrvatskoj, Zagreb, 11. listopada 2017. (str.628-630)

Međunarodna konferencija Being a Student in the Habsburg Monarchy, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 18. – 19. svibnja 2017. (str.630-634)

Lucian N. Leustean, ur., Orthodox Christianity and Nationalism in Nineteenth-Century Southeastern Europe (New York: Fordham University Press, 2014), 288 str. (str.634-639)
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2018., 22:08   #10
Quote:
Zoran Oštrić kaže: Pogledaj post
Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu upućuje poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu “Putopis kao povijesni izvor. Hodočasnici, misionari, istraživači, pomorci, putnici, poslanici” koji će se održati 19. travnja 2018. (prijave do 25. veljače).

http://www.historiografija.hr/?p=8226

Putopis je književna, znanstvena, popularno-znanstvena, vjersko-religiozna vrsta teksta u kojoj pisac kroz svoje iskustvo donosi podatke o povijesti, kulturi, običajima i sadašnjosti prostora kroz koji putuje. Putopis kao povijesni izvor služi za rekonstrukciju povijesnih događaja, kulture i običaja, a pri njegovu čitanju uvijek treba imati na umu odgovor na pitanje tko je autor putopisa i kome je putopis namijenjen.



Tema znanstvenog skupa obuhvaća razdoblje od pojave prvih sačuvanih putopisa koje pronalazimo u antičkoj Grčkoj, poput Herodotove Povijesti. Srednji vijek obilježen je putovanjima hrvatskih hodočasnika posebice u Rim, Asiz, Santiago de Compostelu i Svetu Zemlju. Putovanja papinskih poslanika, među njima i barskog nadbiskupa Ivana Pian del Carpine, te Marka Pola, opisano u djelu Il milione, najplastičnije donose prikaz fasciniranosti kulturnim dostignućima i zanimanjem Europljana za Daleki istok. Osvitom novoga doba, koje je započelo Kolumbovim otkrićem Amerike, pojavljuju se zapisi iz pera osvajača i istraživača Novoga svijeta, a napose hrvatskih misionara koji su uglavnom bili pripadnici Družbe Isusove. Devetnaesto stoljeće obilježeno je istraživačkim putovanjima, posebice u Afriku, u čemu su participirali i braća Seljan te Dragutin Lerman koji su o tome ostavili vrijedne zapise. Novo doba putovanja započinje dvadesetim stoljećem. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća dolazi do masovnog turizma s kojim se putopis mijenja i popularizira kao književno djelo koje sve češće služi u svrhu promocije određenih destinacija.

https://www.facebook.com/Klub-studen...8885844714300/
E, na ovo bih volio (i nadam se da ću moći) otići. Zorane, hvala ti puno na informaciji.
Tomo1972 is online now  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2018., 17:10   #11
Predavanje “Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture” (u Varaždinu)

U srijedu, 7. veljače 2018. u 19 sati u Gradskom muzeju Varaždin Andrej Čebotarev održat će predavanje “Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture”.

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum: 07.02.2018.
Organizator: Gradski muzej Varaždin; Udruga „Vernisaž“

http://www.historiografija.hr/?p=8256


Povijest naseljavanja ruskih emigranata na ove prostore započinje društvenim previranjima koja su zadesila Rusiju početkom 19. stoljeća, a naposljetku su rezultirala Oktobarskom revolucijom – državnim prevratom i korjenitim, revolucionarnim društvenim i političkim promjenama, koje su dovele do Građanskog rata. Rat, koji je trajao od 1918. do 1922. godine, odnio je mnogobrojne živote (više od 5 milijuna poginulih) i doveo do egzodusa oko 2 milijuna stanovnika nekadašnjega Ruskog Carstva. Izbjegli pred boljševicima i Crvenom armijom, ruski su emigranti potražili svoje utočište i novi dom u gotovo svim krajevima svijeta, a njih oko 40.000 prihvatila je tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako je na području Kraljevine SHS već bilo nekoliko tisuća ruskih ratnih zarobljenika, većina izbjeglica počela je pristizati 1919. godine, uglavnom preko luka Boke kotorske, Dubrovnika, Splita i Bakra. Raseljeni su po cijelom teritoriju tadašnje Kraljevine, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su ostavili značajni trag u znanstvenom, kulturnom i općedruštvenom životu, na što će se detaljnije osvrnuti mr. sc. Čebotarev.

U popratnom programu članovi ansambla „Kalinka“ recitirat će stihove velikih ruskih pjesnika Puškina i Jesenjina i izvesti nekoliko ruskih tradicionalnih pjesama, a predviđen je i kratak razgovor s poznatim varaždinskim glazbenim pedagogom Vladimirom Ščedrovom.

Program se održava od 19 sati, a ulaz je bespla
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.02.2018., 16:16   #12
Polemika o Oktobarskoj revoluciji u "Vijencu"

“Vijenac”: sučeljena mišljenja B. Jankovića i I. Miškulina povodom stogodišnjice Oktobarske revolucije

U novom broju “Vijenca” objavljen je komentar Branimira Jankovića (“Demoniziranje i pojednostavnjivanje”) teksta Ivice Miškulina (“Smrtonosni otac i monstruozni mutanti”) povodom stogodišnjice Oktobarske revolucije.

Vijenac, 624 – 1. veljače 2018.

Miškulinovoj perspektivi nedostaje kompleksnosti i proturječja kojima povijest obiluje, a ne manjka joj pojednostavnjenih interpretacijskih koncepcija i podupirućih argumenata

http://www.matica.hr/vijenac/624/dem...jivanje-27490/
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.02.2018., 20:16   #13
Arheolozi pronašli više od 60.000 skrivenih majanskih ruševina korištenjem laserske tehnologije

Sprawling Maya network discovered under Guatemala jungle (BBC News, 2 February 2018)

Researchers have found more than 60,000 hidden Maya ruins in Guatemala in a major archaeological breakthrough.

Laser technology was used to survey digitally beneath the forest canopy, revealing houses, palaces, elevated highways, and defensive fortifications.

The landscape, near already-known Maya cities, is thought to have been home to millions more people than other research had previously suggested.

The researchers mapped over 810 square miles (2,100 sq km) in northern Peten. (…)
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.02.2018., 15:14   #14
Exclamation 3. program HR o sudbini civila i djece nakon ofenzive na Kozaru srpnja 1942.

Opa, ovo je danas, zapravo za 20 minuta, evo objavljujem, možda nekog potaknem da sluša! Nikica Barić je nedavno objavio jedan opsežan rad o toj temi.

U emisiji “Povijesne kontroverze” u četvrtak, 8. veljače 2018. u 14.30 sati na Trećem programu Hrvatskog radija o sudbini zarobljenika, civila i djece nakon bitke na Kozari 1942. i ulozi Diane Budisavljević govori Nikica Barić.


HRT – HR3 08.02.2018. 14.30 – 15.15

Povijesne kontroverze


Tijekom lipnja i srpnja 1942. na području planine Kozare u sjeverozapadnoj Bosni provedena je velika vojna operacija njemačkih snaga i snaga NDH protiv partizana. Vojna operacija, kao i sudbine i stradanja osoba zarobljenih tijekom nje, bile su tema niza publikacija objavljenih u vrijeme socijalističke Jugoslavije. U posljednje su vrijeme događaji na Kozari 1942. u dijelu hrvatske javnosti svedeni na ulogu Diane Budisavljević u zbrinjavanju kozaračke djece. Kakva je bila sudbina osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari, što se događalo s kozaračkom djecom i kakva je bila uloga Diane Budisavljević u njihovom zbrinjavanju razgovaramo s dr. sc. Nikicom Barićem. Autor je Josip Mihaljević. Urednica je Antonia Hrvatin Roth.

http://radio.hrt.hr/emisija/povijesne-kontroverze/1174/
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.02.2018., 15:26   #15
Najstariji predak Britanaca imao je tamnu kožu i plave oči

New Research Reveals Britain’s Oldest Ancestor Had Dark Skin and Blue Eyes



Full facial reconstruction model of a head based on the skull of Britain's oldest complete skeleton on display during a screening event of The First Brit: Secrets Of The 10,000 Year Old Man at The Natural History Museum, in London. (Credit: Jonathan Brady/PA Images via Getty Images)


The 10,000-year-old skeleton of “Cheddar Man,” the oldest complete skeleton found in Britain, recently became a bit less mysterious. It was just revealed through DNA analysis that the man recognized as the first modern Brit had a “dark to black” skin tone.

“Cheddar Man” was discovered in 1903 in Gogh’s Cave within the village of Cheddar, Somerset. For years, little was known about this European ancestor, outside of his 5’ 5” height and assumed death in his early 20s. (…)

People with pale skin likely arrived in Britain about 6,000 years ago, according to the BBC, via migration from the Middle East. Europeans and Britons of the Mesolithic Era, to which “Cheddar Man” belongs, would have had a similar genetic make-up to him. (…)
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2018., 00:02   #16
Dakle, prastanovnici europe su bili slični Aboridžinima (samo s plavim očima), dok nisu došli imperijalistički nastrojeni bijelci sa bliskog istoka?
I to je sve prije migracije Indoeuropljana?
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2018., 07:58   #17
Quote:
Wikiceha kaže: Pogledaj post
Dakle, prastanovnici europe su bili slični Aboridžinima (samo s plavim očima), dok nisu došli imperijalistički nastrojeni bijelci sa bliskog istoka?
I to je sve prije migracije Indoeuropljana?
Šalu na stranu, ti naseljenici svjetle kože prije 6.000 godina su donijeli poljoprivredu.

Sjetio sam se jednog topica kojeg sam postavio prije pet godina, pa ga sad dižem! O Europi otprilike u vrijeme od prve pojave poljoprivrede, do najezdi vozača bornih kola, koji su vjerojatno proto-indoeuropljani.

Europa prije oko 10.000 do oko 5.000 godina
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2018., 08:24   #18
Quote:
Zoran Oštrić kaže: Pogledaj post
U emisiji “Povijesne kontroverze” u četvrtak, 8. veljače 2018. u 14.30 sati na Trećem programu Hrvatskog radija o sudbini zarobljenika, civila i djece nakon bitke na Kozari 1942. i ulozi Diane Budisavljević govori Nikica Barić.
Ovu jučer emitiranu emisiju možete danas poslušati on-line ili skinuti audio-datoteku (30 Mb)

Sudbina zarobljenika, civila i djece nakon bitke na Kozari 1942.


Slijedeća emisija ima temu "Djelovanje i nasljeđe haškog tribunala" 1.dio

Četvrtak, 15.02.2018. 14:30 - 15:15


O emisiji Povijesne kontroverze

Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2018., 21:03   #19
4,400-Year-Old Egyptian Tomb Discovered in Ancient Burial Ground

Archaeologists have uncovered a 4,400-year-old Egyptian tomb that they believe belonged to a high-ranking priestess. The Egyptian government revealed the new discovery on February 3, 2018, noting that this tomb on the Giza plateau contains rare wall paintings.



The researchers say this tomb belonged to Hetpet, a priestess for the goddess Hathor. Often depicted as a woman with a cow’s head, Hathor is associated with fertility, music, love, among several other qualities (including drunkenness). They concluded this tomb belonged to Hetpet because it contained a purification basin engraved with her name and titles, reports Agence France-Presse (AFP). In addition, some of the tomb’s paintings depict Hetpet hunting, fishing, or interacting with children. (…)

__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2018., 22:38   #20
Quote:
Zoran Oštrić kaže: Pogledaj post
Šalu na stranu, ti naseljenici svjetle kože prije 6.000 godina su donijeli poljoprivredu.
Sjetio sam se jednog topica kojeg sam postavio prije pet godina, pa ga sad dižem! O Europi otprilike u vrijeme od prve pojave poljoprivrede, do najezdi vozača bornih kola, koji su vjerojatno proto-indoeuropljani.
Europa prije oko 10.000 do oko 5.000 godina
Jesu, ali to nisu bili indoeuropljani.
Preindoeuropsko stanovništvo, Pelazgi i slični.
A to je "semitoidni" klaster. Ili kavkasko-semitoidni
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:54.