Droge - zlouporaba, ovisnost i liječenje - opća tema

[Pringles]

Definicija
Droge obuhvaćaju sva sredstva koja mogu izazvati ovisnost, a čija je proizvodnja, stavljanje u promet i upotreba zakonom zabranjena. Tu se ubrajaju:

- kanabis
- heroin
- LSD (dietilamin lizergične kiseline)
- Ecstasy (MDMA - metilen-diamino-metamfetamin)
- kokain
- ...

Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan način radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje.

Proizvodi široke potrošnje kao benzin, aceton i sl. također mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje.

Zlouporaba droga
Zlouporaba droga podrazumijeva nemedicinsku primjenu navedenih sredstava koja dovodi do oštećenja tjelesnog ili psihičkog zdravlja osobe, a i do poremećaja u socijalnom funkcioniranje osobe (problemi u obitelji i na radnom mjestu, sukob sa zakonom).

Ovisnost
Ovisnost o drogama podrazumijeva nesavladivu želju za drogom, jaku želju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost povećavanju doze droge kako ovisnost duže traje. Ovisnost o drogama osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu društvenu zajednicu.
Tolerancija i fizička ovisnost razvijaju se vrlo brzo, a u slučaju ustezanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom.
Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinirana.

Fizička ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge očituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je čovjek ovisan. Organizam fizički ovisnog čovjeka održava tu novu ravnotežu jedino ako je droga stalno prisutna.

Psihička ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjeća jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadržao osjećaj dobrog psihičkog stanja i zadovoljstva.

Pretežno psihičku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Ostali (opijati, amfetamini, neka sredstva za smirenje itd.) uzrokuju i psihičku i fizičku ovisnost, a samostalna fizička ovisnost je jako rijetka.

Liječenje
Kliničko liječenje ovisnika je izuzetno teško i uključuje ne samo medicinski, nego i psihosocijalni aspekt i poznavanje zakona. U terapiji predoziranja koristi se nalokson, intravenski, koji brzo rješava nesvjesno stanje nastalo predoziranjem. Sve takve bolesnike treba inače hospitalizirati i držati na promatranju 24 sata.

Apstinencijski sindrom je samoograničavajuća metoda liječenja i iako težak, nije opasan po život, no pacijenta treba informirati o tome što će mu se događati i kako će se osjećati. U slučaju teške nepodnošljivosti apstinencijskog sindroma, daju se prema procjeni lijekovi koji će olakšati da pacijent prebrodi krizu.

Jedna od mogućnosti odvikavanja od ovisnosti je i davanje zamjenske terapije. Kao zamjenska terapija daje se buprenorfin (Subutex) i metadon čija se doza postupno smanjuje i tako nastoji izliječiti ovisnost kroz ublaženi apstinencijski sindrom, koji se lakše podnosi. Ustezanje od navedenih lijekova rezultira apstinencijskim sindromom koji nastupa kasnije i postupnije.

Današnje stajalište medicine i psihijatrije jest da supstitucijski tretman nije samo kratkotrajan prijelaz prema potpunoj apstinenciji, već da je to dugoročno liječenje.

U posljednje vrijeme primjenjuje se liječenje narkomana tzv. terapijama u zajednici.

(Izvor: link 1, link 2)

[Pringles]

Ukoliko vi ili netko iz vaše okoline treba informaciju ili pomoć vezanu uz ovu tematiku, savjetujemo vam da se obratite na sljedeće adrese:

DRŽAVNE USTANOVE KOJE SE BAVE OVISNOSTIMA
Centri za spriječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti

Bjelovar
Zavod za javno zdravstvo
Matice Hrvatske 15, 43000 Bjelovar
tel. 043/242-268

Čakovec
Centar za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje
I.G.Kovačiča 1, 40000 Čakovec
tel. 040/314-400

Dubrovnik
Centar za prevenciju ovisnosti i vanbolničko liječenje ovisnika
Dr.A.Starčevića 41, 20000 Dubrovnik
tel. 020/416-213

Hvar
Savjetovalište - Crveni križ
Majerovića b.b., 21450 Hvar
tel. 021/743-300

Karlovac
Centar za prevenciju i izvanbolničko lječenje ovisnosti
Trg Josipa Broza Tita 2, 47000 Karlovac
tel. 047/412-135

Makarska
Centar za liječenje bolesti ovisnosti
Stjepana Ivičevića 2, 21300 Makarska
tel. 021/612-644

Osijek
Dom zdravlja
Lj.Posavskog 2, 31000 Osijek
tel. 031/304-455

Ploče
Dom zdravlja
Trg kralja Tomislava 9, 20340 Ploče
tel. 020/679-856

Poreč
Centar za sprječavanje i liječenje ovisnosti
Dom zdravlja, 52440 Poreč
tel. 052/434-954

Pula
Prevencija i izvanbolničko lječenje ovisnika
Bartolomea Dei Vitrei 16, 52000 Pula
tel. 052/215-623

Rijeka
Ordinacija za prevenciju i liječenje ovisnosti
Kalvarija 8, 51000 Rijeka
tel. 051/327-160

Samobor
Centar za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima
Gaja Ljudevita 37, 10430 Samobor
tel. 01/3330-763

Solin
Zavod za bolesti ovisnosti
Salonitanska 33, 21210 Solin
tel. 021/217-979

Šibenik
Županijsko savjetovalište za prevenciju i liječenje ovisnosti
Prilaz tvornici 39, 22000 Šibenik
tel/fax. 022/215-097

Varaždin
Centar za prevenciju ovisnosti
Pavlinska 8, 42000 Varaždin
tel. 042/320-969

Vinkovci
Centar za suzbijanje droga
Duga ulica 43, 32100 Vinkovci
tel. 032/334-715

Virovitica
Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok"
Gajeva 21, 33000 Virovitica
tel. 033/727-031

Zadar
Centar za sprječavanje i liječenje ovisnosti
Ravnice bb, 23000 Zadar
tel. 023/314-560

Zagreb
Državni centar za suzbijanje ovisnosti
pri KB "Sestre milosrdnice"
Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb
tel/fax. 01/3787-750, ambulanta 01/3787-734, fax. 01/3769-067

Odjel ovisnosti (Detoks program)
pri Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti
u KB "Sestre Milosrdnice"
Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb
tel. 01/3787-188, 01/3769-069

Centar za alkoholizam i druge ovisnosti "Vrapče"
Bolnička 32, 10000 Zagreb
tel. 01/3780-666, 01/3780-781 fax. 01/154-317

SLUŽBA ZA PREVENCIJU I IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb
Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb
tel. 01/4696-111
www.stampar.hr

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
tel. 01/6521-088; 01/6521-083

U sklopu Službe djeluju:
Centar za mentalno zdravlje
Mirogojska cesta 11
10 000 Zagreb
Sve informacije mogu se dobiti na broj telefona 01/6414-003

Savjetovalište
Mirogojska cesta 11
10 000 Zagreb
tel. 01/3830-066; 01/ 3830-088
fax. 01/6414-003

Jedinica za izvanbolničko liječenje ovisnosti Dubrava
Grižanska 4/I kat
tel. 01/2991-356
fax. 01/2991-368

Jedinica za izvanbolničko liječenje ovisnosti Remetinec
Remetinečki gaj 14
tel. 01/6521-083; 01/6521-088




NEVLADINE ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE TRETMANOM OVISNIKA

Zajednica "Susret"
Stari Pazar 2, 21000 Split
tel. 021/361-200, fax. 021/361-311

II. Cvjetno naselje 17a, 10000 Zagreb
tel: 01/6040-198

Terapijska zajednica u Čista Velika, za ovisnike
Đakovačka Breznica (Paučje) za ovisnike
na Čiovu (Trogir) za ovisnice

Reto Centar - Španjolska
Rupotine bb, 21231 Klis
tel. 021/240-422

1 Resnički gaj 20, 10000 Zagreb
tel. 01/2947-125

Terapijska zajednica "Comunita Cenacolo"
sr.Elvira 21243 Ugljane, tel. 021/364 037, 021/376 128
Dogovori za TZ u Ugljanima, Župna kuća, 21252 Tugare
tel. 021/874-511, 021/813-052

TZ Brezje
Gospodarska bb, 42000 Varaždin
tel. 042/240-656
Franjevački samostan, Brodograditeljska aleja 2, 10000 Zagreb
dogovori utorkom u 9:30, tel. 01/6550-288

Terapijska zajednica za ženske ovisnice
Dobranova 42a, 52202 Šišan (Pula)
tel. 052/574-927

Teen Challenge - "Izazov mladeži"
Teen Challenge Split, tel. 021/521-449

Biblioterapija, logoterapija i rehabilitacija ovisnika
Botićeva 4, 31400 Đakovo
tel. 031/846- 607, 031/811-774

Centar za duhovnu pomoć
Vodnikova 2/III, 10000 Zagreb
tel/fax. 01/4829-829

Terapijska zajednica
Župni ured (don.Marinko Barbiš), Batomalj kod Baške 7, 51500 Krk
tel. 051/844-187

Terapijska zajednica Papa Giovanni XXIII
Orah, 21276 Vrgorac
tel. 099/477-802

Remar
Hrastov gaj 9, 10000 Zagreb
tel. 01/2445-159
Mičevac 194, 10000 Zagreb
tel. 01/731-991

(Preuzeto sa stranice http://klub.posluh.hr/droga/)

[Pringles]

Ova tema namijenjena je diskusiji o ovisnosti o drogama kao i njezinom liječenju te su na njoj dobrodošli svi koje ta tematika zanima iz bilo kojih razloga. Molimo vas da ju ne koristite za promociju uporabe opijata. Takvi upisi će se sankcionirati.

Ugodno postanje žele vam moderatori Psihologije,

~Scarlet~, Almost Rosey, Mrs. Pringles, Sacreus

[dire Dawn]

nisam sudjelovala na prošloj temi, a planirala sam

osobno nikad u životu nisam probala nikakvu ilegalnu drogu, dok eto, svakodevno koristim helex koji se naziva legalnom drogom (susrela se puno puta u životu s takvim predrasudama i osudama). mogu se i ja i zajebavat da sam junkie, ovo ono, nije bed, ali ne volim kad ljudi za ozbiljno misle da je piti helex koji ti je prepisan od doktora i pušit travu koju si nabavio od dilera - isto !

po meni je najveća razlika u samom početku uzimanja, kasnije si na (gotovo) jednak način ovisan i o helexu i o drogama. helex počneš uzimati da bi ti bilo bolje, dok droge ljudi (barem ove koje ja znam) koriste iz dosade, fore i znatiželje. ja nisam počela piti helex zato što mi je bilo dosadno već zato što mi nije bilo dobro, dok sumnjam da je itko (od ovih koje znam) počeo pušit travu ili jest "bombone" zato što je imao napadaje panike toliko jake da nije mogao ništa obavljati kako spada

protiv sam droge, vidila sam što je učinila nekim ljudima, znam koliko je teško onima koji su se ostavili droge - odbacilo ih je staro društvo jer više nemaju tu zajedničku crtu, a drugi ljudi ne žele drogeraša među sobom i nikad nebih tako nešto željela svjesno učiniti sebi. i legalna "droga" mi je dovoljna.

[Miligram]

Nikada nemoj probat...čak ak ti i nudi besplatno,Nemoj !
Ja jesam,pa se zajebao.

[mariaanamaria]

Droga je loša u kojem god obliku dolazi. Na početku se može činiti kul i zabavnom i sve to al kasnije se zaglibiš i teško vratiš.
Znam osobu koja ima psihičke i poremečaje i sada se zaglavila u zbrci sa drogom. Sada joj je još gore. A na početku se činilo tako super.. Ne samo toj osobi već i drugima oko nje.
Trava (droga očito ali drugačija od drugih) je kao što rekoh drugačija. Sa njom neki zaglave (i onda odu na nešto drugo) ali ako ne zaglave, može im biti ok a može im biti isto loše.
Depresivci je vole zato što si nekako sretniji NO mnogi zaboravljaju (ili ne znaju za ono) da je to samo u tom trenutku. A drugi dan ili kada te pusti, nisi na istom ko prije. Samo si još gore. Još si depresivniji. Jer nakon učinka povečava prethodno stanje (što je kod depresivaca najčešće depresija).

[Victoria0]

Ja sam osobno jako, jako protiv droge. Posto sam u šk odboru, cesto imamo tu temu. Kada govorimo ucenicima o drogi (znaci tinedjerima). .. naisla sam na puno hihotanja, smijeha, i "dobra" iskustva. Zaprepastila sam se. E onda, sam izvukla sve sto mogu naci o drogama, znaci textove, price od ex narkomana, videa itd.. tako da sam ja njih zaprepastila ali i vjerojatno preplasila, jel je bilo pitanja i pitanja. Svi koji citaju ovo, dico draga, maknite se od toga. Ne moj te da Vas zavara da je Trava zdrava, da ne moze od nje nista biti, to je LAŽ.. itekako moze svasta-nesta bit. Zato sto dalje od droge, okrenite se necem drugom i probaj te nesto drugo, recimo Banđi-đaping ili skakanje s padobranom, a nisi ovisan o tome )))))))))))))) RECI, NE DROGI!!!!

[Miligram]

reci NE depresiji i pocni biti ad ! sad ako je nekog sram ,pogotovo ak je muško opali si šamar i odi kod psihijatra

[nikolinaviolina]

U drogiranju jednostavno nema početka,.jer je početak ujedno i sam kraj.

[SuperQueer]

puni ste predrasuda, ljudi se drogiraju od kad postoje da bi istrazivali bespuca podsvijesti, opustili se, napeli, uzbudili ili samo uzivali poslje izvrsenih obaveza, netko voli procitat knjigu, netko voli ic u setnje, netko voli casu vina a netko se voli drogirat, sve sta je umjereno je ok, naravno da ce se budale zakacit i na knjige i poludit. sve sta se radi treba znat kako se i zasto radi

[Almost Rosey]

SuperQueer, ne relativiziraj i ne uspoređuj korištenje droga s razonodom. Upozoren si zadnji put.

[Zeggrez]

Super ima pravo, donekle. Ja osobno ne bih bas usporedjivao bilo koju drogu s citanjem knjige, al ajde.
Prijasnji komentari su svi bili uglavnom od ljudi koji su za droge culi, i upoznali ljude koje su si njima unistili zivot. Dobro, mislim da je miligram povukao malo deblji kraj ak se dobro sjecam s prosle teme, a moguce da sam i pomjesao nickove.
Uglavnom. Poanta je da ce mnogi ljudi s predrasudama reci da su droge zlo. Da se droge nikada ne smiju koristiti i ostala sranja koja su oni naculi, povezali na svoj nacin, upakirano u njihove predrasude i strah od necega sto ne razumiju.
Kad sam bil klinac, taman krenuo u srednju koja je bila i jos je na zlom glasu. Pricalo se da tam dobivas batina ako se nebus drogsao. Naravno, klincu poput mene koji nije tad jos niti pusio, nit pio nit trosio nekaj jace je to bio shock. Panika me hvatala prvih dana skole.
Propusio i propio se tek u 3. srednje. Sto se tice toga da dobijes batine ak se neces drogsat, nisi na kraju imao nit od koga nabavit....
Ono sto iz vlastitog iskustva mogu rec da sam ostao iznenadjen sto nakon prvih par fruli nisam dobio poriv za pljackanjem, ubijanjem, silovanjem, nit se zapravo ista u mom zivotu bitno promjenipo osim sto sam trosio koju kunu vise na travu. Jedino sto sam dobio je nizak prag tolerancije prema osobama koje pljuju po necemu sto nisu nikad probali niti znaju kako izgleda.
Da, droge MOGU biti nekome zlo, ljudi si mogu totalno sjebat zivote, sjebat drugima zivote. Isto to mogu i s alkoholom, s prebrzom voznjom, lose izoliranom zicom na stekeru....
Ako nemas karakter, niti mjere, jos manje i pameti, na isto ti dodje s cim ces se predozirat i sjebat. Nije fer kriviti druge za svoje greske. Mozete jedino vlastite starce okrivit jer vas nisu naucili gdje podvuc crtu (fiktivnu).

[Almost Rosey]

Zeggrez kaže:

Isto to mogu i s alkoholom, s prebrzom voznjom, lose izoliranom zicom na stekeru....

Tako je. I kao što na temu o alkoholizmu nećeš doći pisati kako super plešeš nakon tri pelinkovca, na ovoj temi je (a zato je stara zatvorena i umjesto nje otvorena ova, koja se usredotočuje na ovisnosti i liječenje, a ne na feeling i upute za rekreativno korištenje) zabranjeno doći i pisati kako tebi od džointa nije ništa. Super za tebe, ali ovdje si offtopic. Mislim da sam ovaj put bila doista jasna, tako da više (al fakat ) ne namjeravam objašnjavati, a bome niti prijetiti.

[SuperQueer]

Pa Jel smijemo dobit topic di droge nisu opisane ko vrazje vile? Mislim da je to nasa svakodnevica i da o tome Treba objektivno razglabat, mislim zato smo svi tu, da bi razmijenili iskustva i naucili nesta nova?

[Pringles]

Na ovom pdf-u nismo zainteresirani za tako nešto. Možeš se raspitati kod administratora ili drugih moderatora na pdf-u PŽK gdje bi takva tema bila dobrodošla.

LP!

[rezon@tor]

Postoji razlozi radi kojih se ljudi drogiraju.
Sumnjam da se itko ide drogirati samo zato da bi postao ovisan.
Droge ne služe samo za zloupotrebu.

Ovisnost je jako velik problem i nisu kemikalije krive za njega.
Mislim da bi podforumu psihologija trebalo moći raspravljati o motivaciji korisnika bilo čega.

[Martian7]

rezon@tor kaže:

Postoji razlozi radi kojih se ljudi drogiraju.
Sumnjam da se itko ide drogirati samo zato da bi postao ovisan.
Droge ne služe samo za zloupotrebu.

Ovisnost je jako velik problem i nisu kemikalije krive za njega.
Mislim da bi podforumu psihologija trebalo moći raspravljati o motivaciji korisnika bilo čega.

Načelno se slažem s ovim što si napisao. Problem je što dosta ljudi na ovom podforumu već ima psihičkih problema (lakših ili težih), koji se uporabom droga (pa čak i trave) mogu značajno pogoršati. Vjerujem da su zato moderatorice tako oprezne.

[dire Dawn]

rezon@tor kaže:

Postoji razlozi radi kojih se ljudi drogiraju.
Sumnjam da se itko ide drogirati samo zato da bi postao ovisan.
Droge ne služe samo za zloupotrebu.

Ovisnost je jako velik problem i nisu kemikalije krive za njega.
Mislim da bi podforumu psihologija trebalo moći raspravljati o motivaciji korisnika bilo čega.

mislim da bi motivacija za 90% korisnika droge na ovom PDF-u bili psihički problemi pa to baš i nije neko objektivno mjerilo zašto svi ljudi koji koriste droge koriste droge.

Martian7 kaže:

Načelno se slažem s ovim što si napisao. Problem je što dosta ljudi na ovom podforumu već ima psihičkih problema (lakših ili težih), koji se uporabom droga (pa čak i trave) mogu značajno pogoršati. Vjerujem da su zato moderatorice tako oprezne.

slažem se sa cijelim postom.
netko bi možda probao nešto iako koristi tablete (koje mu više ne pomažu toliko) i onda bi moglo doći do problema.

[Ugor006]

mene jednostavno fascinira kako je u zadnjih desetak godina nametnut (lažni) stav da su preparati canabisa "niš strašno"
da je njihova upotreba "zdrava" i slične gluposti te njihovo neprestano "romantiziranje"
Nisam pobornik teroija zavjere ali definitvno ima smisla ona koja kaže da to jedan od modela "zaglupljivanja masa" radi
lakše manipulacije.

[rezon@tor]

Martian7 kaže:

Načelno se slažem s ovim što si napisao. Problem je što dosta ljudi na ovom podforumu već ima psihičkih problema (lakših ili težih), koji se uporabom droga (pa čak i trave) mogu značajno pogoršati. Vjerujem da su zato moderatorice tako oprezne.

Primarni podforum se zove psihologija.
Ova rasprava je nastala nakon zatvaranja https://www.forum.hr/showthread.php?t=400479
Gdje se moglo pročitati nešto ovako:

navuci se mogu svi koji se drogiraju kad su nesretni.

drogiranje-dopamin kao nagrada dobro obavljen posao ili kad si sretan mozda cak ima i terapeutsku vrijednost(reinforca vrijednost i ocekivanje od rada moguce?), ako nista moze sluziti za kondicioniranje u nekom smjeru. nadalje, sreca nije samo tako nadohvat ruke, sto znaci da ti trigger nije samo tako dostupan. u svakom slucaju je u skladu s prirodnom reakcijom tj. na neki nacin augmentira prirodnu rekaciju.

drogiranje-dopamin kao nagradu za nesrecu - apsolutno neprirodna reakcija. nesrecu si uvijek mozes sam napravit a nesreca prakticki i fizioloski nastupa nakon sto dopamin prodje tako da je to i autookidajuci triger. a kako funkcionira covjek koji je naviknuo dobiti nagradu za nesrecu - dugorocno - autodestruktivno - jer za autodestrukciju dobije dopamin - a kad se podvuce crta, ljudima kao nakupinama molekula je to krajnji cilj.
mozak koji je kondicioniran da percipira vlastitu nesrecu kao nuznu prije vlastite srece tj. kao trigger ili cue za srecu - ne moze funkcionirati dobro. poremecaji koji proizlaze iz toga idu u svim zivim smjerovima koji uglavnom teze autodestrukciji.

Ovakvim ograničavanjem tema se gubi mogućnost za pročitati takve kvalitetne opaske koje bi mogle spriječiti da neka nesretna osoba na svoju nesreću nadoda još i nesreću ovisnosti o drogama.