Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika

Politika Najstariji zanat na svijetu
Podforumi: Parlamentarni izbori 2024. Politička scena, Europska unija, Svijet, Blisko politici, Rat u Ukrajini

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.12.2017., 17:06   #4541
Quote:
Bodul2a kaže: Pogledaj post
Nemaju oni što birati sud, oni moraju pronaći sud koji će takvu tužbu uopće prihvatiti, te koji se smatra nadležnim. Onaj, koji su spominjali, Europski sud za ljudska prava, je nadležan eventualno za "presudom" AS-a povrijeđena prava slovenskih ribara.
Ma ja mislim da bi Erjavec moga podici tuzbu pred trgovackim sudom u Sentvidu na Muri ili tako necem, samo da se moze hvaoit da je podigao tuzbu

A to bi trebao bit i Hr stav - ako Slo smatra da imaju pravo nek fino dignu tuzbu predu sudom ciju odluku Hr mora postivat i gotovo. Nemaju sta kukat i plakat pred EC i slicnima.
Vaernim is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2017., 22:24   #4542
http://vijesti.hrt.hr/420054/slovenc...-preko-granice

Strašno dokle je došla Slo politika..

A i iz ovoga je jasno kako nas nikada neće pustiti u Schengen.
agentRico is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.12.2017., 00:15   #4543
Eto jedan tekst iz današnejg NL, sad ih je i Timerman otkanto

Quote:
CERAR U STRAHU OD HRVATSKE DESNICE

Slovenski premijer na vjeruje da Plenković može obraniti dogovor o granici od vlastite desnice, pa je logično što u Ljubljani rješenje vide u podizanju tužbe protiv Hrvatske zbog odbijanja implementacije arbitražne odluke

RIJEKA - Posljednjih je dana opet aktualan hrvatsko-slovenski arbitražni spor, što valja objasniti isključivo približavanjem 29. prosinca, kada istječe šestomjesečni rok što ga je arbitražni sporazum propisao za implementaciju arbitražne odluke. Iako pravnici i političari na slovenskoj strani tumače da je riječ o instruktivnom roku te da se njegovim istekom ništa neće promijeniti kada je riječ o obvezi obiju strana, i Hrvatske i Slovenije, da implementiraju arbitražnu odluku, Slovenija ovih dana ubrzano prihvaća tzv. implementacijske zakone, koji bi trebali omogućiti provedbu arbitražne odluke, iako je jasno da to neće biti moguće bez suradnje hrvatske strane.
Nervoza u Ljubljani

A situacija oko same implementacije i dalje je nepromijenjena, dakle beznadežna: dok Slovenija bezuvjetno inzistira na implementaciji sporne odluke, Hrvatska na to ne pristaje, pozivajući se na činjenicu da je još prije više od dvije godine istupila iz arbitražnog sporazuma tvrdeći da je arbitražni postupak »nepopravljivo kompromitiran« od strane Slovenije.

Upravo to stvara dodatnu nervozu na slovenskoj strani, koja se nedavno, nakon što je shvatila da Hrvatska neće popustiti, zatražila pomoć Europske komisije. Kao što je poznato, EK je nakon objave arbitražne odluke koncem lipnja podržao arbitražnu odluku i pozvao obje strane, i slovensku i hrvatsku, da implementiraju tu odluku, premda je u istoj izjavi Komisija kontradiktorno poručila kako je riječ o bilateralnom sporu. Predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker tada je, dakle još početkom srpnja, ponudio pomoć Komisije pri implementaciji arbitražne odluke, no slovenska je strana u tom trenutku tu ponudu otklonila, želeći najprije pokušati implementirati odluku u dogovoru s Hrvatskom, u skladu s arbitražnim sporazumom. No kako se pozicije Zagreba i Ljubljane u međuvremenu nisu puno približile – premda je bilo i takvih naznaka – slovenski premijer Miro Cerar ponovo je na margini jednog europskog sastanka na vrhu ponovo zatražio pomoć predsjednika Junckera, koji je već nekoliko dana kasnije zadužio svog prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa da posreduje između Zagreba i Ljubljane kako bi arbitražna odluka bila implementirana.

Iako se u prvi mah činilo da se stvari odvijaju upravo onako kako priželjkuje Ljubljana, kasnije se pokazalo da ipak nije tako. Premda se u prvoj izjavi o Timmermansovom posredovanju izričito spominjala implementacija arbitražne odluke, ta je konstatacija u međuvremenu iščezla. Kada je prije nekoliko dana sam Timmermans opisivao svoju posredničku misiju, implementaciju arbitražne odluke uopće nije spomenuo izrijekom. Bilo to slučajno ili ne – iako je u ovom slučaju malo toga slučajno – nespominjanje implementacije arbitražne odluke izazvalo je uznemirenost i razočaranje u Ljubljani, koja upravo od Europske komisije očekuje krucijalnu pomoć pri implementaciji arbitražne odluke. Timmermans kaže kako je riječ o bilateralnom sporu između dvije članice EU te da se Europska komisija nada da će sporno pitanje biti riješeno bez odlaganja i u konstruktivnom dijalogu, a sam je spreman napraviti sve da tako i bude. Pojašnjava i da je u kontaktu s objema vladama, od kojih će zatražiti mišljenje o tome kako vide njegovu ulogu i kako bi mogao biti koristan, od čega će ovisiti i njegov posjet Zagrebu i Ljubljani.
Žurni posao

Ako znamo da je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec odmah nakon što je Juncker od Timmermansa zatražio da posreduje između Zagreba i Ljubljane tvrdio da će Timmermans već sljedećeg tjedna obići Zagreb i Ljubljanu – šaljući time poruku da je riječ o žurnom poslu s jasnim ciljem – onda je jasno kako se radilo o još jednoj Erjavčevoj brzopletoj i netočnoj izjavi, ali i neugodnoj situaciji koja sigurno nije ohrabrujuća za slovensku stranu. Iako je Ljubljana skoro sve nade polagala upravo u Timmermansa i njegov pritisak na Hrvatsku, sada je suočena s činjenicom da je čak i njegov dolazak postao upitan, što sigurno nije ono što je Ljubljana u početku priželjkivala.

S druge pak strane nije uspio ni pokušaj da se spor prevlada prihvaćanjem arbitražne odluke u formatu bilateralnog sporazuma, kao što je neformalnim kanalima predlagao Zagreb, iako je u Ljubljani bilo onih koji su mislili da bi to mogao biti put za implementaciju arbitražne odluke, ali posrednim putem. Štoviše, čini se da se oko toga odvija pravi rat unutar slovenskog političkog vrha, koji je sigurno rezultat približavanja slovenskih parlamentarnih izbora, koji će se održati za manje od pola godine. U Sloveniji uvijek osjetljivo pitanje granice tako je postalo još osjetljivije. U ovom slučaju eskalira spor između ministra Erjavca, koji inzistira isključivo na hrvatskom prihvaćanju arbitražne odluke i njezinoj bezuvjetnoj implementaciji na jednoj, i stranke slovenskog premijera Mira Cerara na drugoj strani.

U Cerarovoj stranci, naime, ne žele unaprijed isključiti mogućnost bilateralnog sporazuma s Hrvatskom, kojim bi se naknadno potvrdio sadržaj arbitražne presude, s obzirom na to da je takav sporazum prihvatljiv i za hrvatsku stranu, koja arbitražnom odlukom nipošto ne smije biti nezadovoljna, iako u Ljubljani ima i onih koji polaze od pretpostavke da se Hrvatskoj više ne smije vjerovati i da nakon toliko iznevjerenih obećanja i sporazuma nema jamstava da će Zagreb poštovati takav budući dogovor. Iako prema nekim informacijama i sam Cerar nije bio nesklon takvom bilateralnom dogovoru, pod određenim uvjetima, slovenski se premijer na kraju ipak odlučio za čekanje, i to zato što je procijenio da njegov hrvatski kolega u ovom trenutku nije dovoljno politički snažan obraniti takav sporazum pred svojim jastrebovima i HDZ-ovom desnicom, što vjerojatno nije daleko od istine.
Javna najava

A u takvoj situaciji, kada je sve manje izgleda da će spor biti riješen u dijalogu sa Zagrebom, logično je što u Ljubljani ponovno raste zanimanje za alternativno rješenje koje slovenska strana vidi u podizanju tužbe protiv Hrvatske zbog odbijanja implementacije arbitražne odluke. Iako je ministar Erjavec ovih dana oko te tužbe pokušavao biti tajanstven, jasno je da Slovenija razmatra tužbu protiv Hrvatske pred Sudom EU-a u Luksemburgu, o čemu je Erjavec već više puta govorio, kolikogod bilo neuobičajeno da se takve tužbe javno najavljuju.

Slovenija bi u tom slučaju pokrenula spor protiv Hrvatske pozivajući se na kršenje 259. člana europskog ugovora i tvrdeći da odbijanjem arbitražne odluke Hrvatska krši i međunarodno i europsko pravo. Utemeljenost za svoje teze slovenskog stava pronalazi u zapisniku kolegija Europske komisije održanog početkom srpnja na ovu temu, a iz kojeg proizlazi da je arbitraža bila jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU, što je onda povezano s implementacijom europskog prava i hrvatskim europskim pristupnim ugovorom.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Svije...rotiv-Hrvatske
__________________
Boli me sjećanje na dane slavne, dane ponosne, al' borim se, i nedam se dok Dunav tiho protiče... I boli me istina što nema onih koje volim ja. Pokriva ih zastava, nek sanjaju u sjeni hrastova...
river_city is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.12.2017., 00:20   #4544
SLOVENSKA vlada pripremila je sve zakone potrebne za provedbu arbitražne presude u onom dijelu u kojemu to može učiniti bez suradnje s Hrvatskom, s kojom se dijalog nastavlja, izjavila je državna tajnica u kabinetu premijera Mire Cerara Lilijana Kozlovič, pojašnjavajući na terenu, u Lendavi i Razkrižju na sjeveroistoku zemlje, budući način razgraničenja na kopnu.

Zbog međunarodnog prava i važnosti određenja državne granice za stanovništvo premijer Miro Cerar pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se imenuje međudržavno povjerenstvo koje će odrediti granicu na kopnu i moguće korekcije na onim točkama gdje je granica neživotna i gdje je to moguće, kazala je Kozlovič.

"Očekujemo da će se to doista i dogoditi", dodala je.

Prema njenim riječima, slovensko je stajalište da su mogući razgovori s hrvatskom stranom samo o provedbi implementacije pri konkretnom određivanju granice na terenu, uz uvažavanje stvarnih životnih okolnosti, a zakoni koje je vlada donijela glede provedbe arbitražne presude počet će važiti kad vlada donese odluku o kartografskom prikazu stanja i kad se to stanje uvrsti u katastar.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/s...e/1013376.aspx

o Sv. Geri ni a
__________________
Awakening
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.12.2017., 07:58   #4545
Quote:
river_city kaže: Pogledaj post
Eto jedan tekst iz današnejg NL, sad ih je i Timerman otkanto


Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
SLOVENSKA vlada pripremila je sve zakone potrebne za provedbu arbitražne presude u onom dijelu u kojemu to može učiniti bez suradnje s Hrvatskom, s kojom se dijalog nastavlja, izjavila je državna tajnica u kabinetu premijera Mire Cerara Lilijana Kozlovič, pojašnjavajući na terenu, u Lendavi i Razkrižju na sjeveroistoku zemlje, budući način razgraničenja na kopnu.

Zbog međunarodnog prava i važnosti određenja državne granice za stanovništvo premijer Miro Cerar pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se imenuje međudržavno povjerenstvo koje će odrediti granicu na kopnu i moguće korekcije na onim točkama gdje je granica neživotna i gdje je to moguće, kazala je Kozlovič.

"Očekujemo da će se to doista i dogoditi", dodala je.

Prema njenim riječima, slovensko je stajalište da su mogući razgovori s hrvatskom stranom samo o provedbi implementacije pri konkretnom određivanju granice na terenu, uz uvažavanje stvarnih životnih okolnosti, a zakoni koje je vlada donijela glede provedbe arbitražne presude počet će važiti kad vlada donese odluku o kartografskom prikazu stanja i kad se to stanje uvrsti u katastar.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/s...e/1013376.aspx

o Sv. Geri ni a

Znakovito je sto je Slovenska strana spremna pregovarati o kopnenoj granici koja njima ne odgovara, a ne zele pricati o morskoj koja ne odgovara nama. Mi da uvazavamo njihove stavove, a oni ce nama pljuvati u lice i dalje?
Dvostruki kriteriji? Licemjerstvo?

Sto se tuzbe tice, lako mi ustanemo sa protutuzbom.
Jer Slovenija je prilikom ulaska u EU tvrdila da ima rjesene granice i jasno je definirala morsku povrsinu kojom raspolaze. Znaci, lagali su u pristupnim pregovorima?

Volio bi vidjeti tu tuzbu. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako ce se obraniti od varanja na arbitrazi sto ce nasi navesti kao razlog izlaska sa iste.
Iako sumnjam u tuzbu. To bi ih doveli u neugodnu situaciju gdje bi morali pred cijelim svijetom nalaziti razloge zasto je presuda dobivena dokazanim prevarama na kompromitiranom sudu pravovaljana.
Good luck with that.


Rata-ta-tira
Fila2mad is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.12.2017., 00:00   #4546
Bit će zanimljivo vidjeti iz kojeg bi razloga susjedna država mogla potencijalno blokirati ulaz Hrvatske u sengenski prostor. Granica sigurno ne može biti jer su i oni sami ušli sa nesređenom granicom.

Quote:
STRASBOURG - Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.

Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.

"Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete", rekao je.

Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da "ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu".

Europki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.

"Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Europskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice", istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.

"Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo", rekao je Picula nakon rasprave.

Možda neće biti blokade

Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Europska pučka stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunjska zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.

"To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor", istaknuo je Picula.

"Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve kriterije za pristupanje. A na Vijeću je potom da uvaži sve što je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet Europske unije", poručio je Picula u raspravi o jačanju i proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Europskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.

Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

"Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka", naglasio je Picula.

Hrvatska u šengenskom prostoru 2019.?

Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, napominje kako je "za Republiku Hrvatsku prioritet uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni zakonika o šengenskim granicama".

"Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru. Smatram da bi primitak Hrvatske u šengenski prostor na summitu u Rumunjskoj 2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi", ističe Šuica (HDZ/EPP).

Europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) u govoru na plenarnoj sjednici istaknuo je da se odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor treba temeljiti isključivo na ispunjavanju tehničkih kriterija, a ne na političkim uvjetima,

"Kao što se protivim bilo kakvom nejednakom tretmanu Bugarske i Rumunjske prilikom njihovog ulaska u šengenski prostor, tako očekujem i da će odluka o ulasku Hrvatske biti temeljena na ispunjavanju tehničkih kriterija i sposobnosti upravljanja vanjskom granicom EU-a, a nikako ne temelju političkih kriterija, zahtjeva ili uvjeta", zaključio je Radoš.

Radoš je u razgovru s hrvatskim nvinarima uoči rapsrave istaknuo da je za Hrvatsku "Schengen dvostruki interes"

"S jedne strane ulazimo u prostor slobodne komunikacije unutar Europske unije, što je interes hrvatskih građana, neovisno o pitanjima sigurnosti borbe protiv terorizma, a s druge strane u tom jedinstvenom sustavu sigurno ćemo biti spremniji i imati bolje uvjete za čuvanje naše hrvatske granice koja onda postaje zajednička granica EU-a. To je naš dvostruki interes i treba sve učiniti da Hrvatska ostvari taj plan, da do kraja 2018. bude potpuno spremna, da se ispune sve ostale mnogobrojne preporuke koje još nismo ispunilii i onda na prvom političkom summitu EU-a 2019. postanemo službena članica šengenskog prostora", rekao je Radoš.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) u raspravi je napomenula da je niz aktualnih zbivanja i sigurnosnih izazova, pri tome misleći na izbjegličku i migracijsku krizu s kojima se Republika Hrvatska suočila krajem 2015. godine, rezultirao činjenicom da je sigurnost granica danas jedan od glavnih prioriteta vlade.

Zovko je naglasila da je od tada u Hrvatskoj učinjeno mnogo, naročito kada se uzme u obzir da je Hrvatska je iskoristila gotovo sva sredstva šengenskog instrumenta koja su iskorištena za kupnju nove opreme i infrastruture granične policije, čime se doprinijelo u nastojanjima pune primjene šengenske pravne stečevine.

"Očekujem da će Hrvatska već 2019. godine biti punopravna članica, naravno nakon što ispuni sve tehničke kriterije", zaključila je zastupnica Zovko.

Zovko je istaknula kako bi se posebna pažnja trebala posvetiti jačanju vanjskih granica Europske unije, koje su ujedno i naše nacionalne granice, posebice ukoliko se uzme u obzir kako Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU.
__________________
Boli me sjećanje na dane slavne, dane ponosne, al' borim se, i nedam se dok Dunav tiho protiče... I boli me istina što nema onih koje volim ja. Pokriva ih zastava, nek sanjaju u sjeni hrastova...
river_city is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.12.2017., 00:09   #4547
Quote:
river_city kaže: Pogledaj post
Bit će zanimljivo vidjeti iz kojeg bi razloga susjedna država mogla potencijalno blokirati ulaz Hrvatske u sengenski prostor. Granica sigurno ne može biti jer su i oni sami ušli sa nesređenom granicom.
Čitam i čitam, a nema ništa novog na ovim prostorima!
__________________
Volim sve ljude, pa i one, pomalo lude.
franc1952 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2017., 20:11   #4548
Jeli moguće da je Cerar pristao na ovaj sastanak u ZG 19og tako da može prikazati EU da su razgovori o primjeni arbitražne odluke započeti prije isteka roka?


Sent from my Lenovo K33a48 using Tapatalk
__________________
Pride is all very well, but sausage is a sausage.
Welcome to terrordome...I'm your host the friendly neighborhood baritone
aspirin is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2017., 21:42   #4549
prvo Cerar se busa u prsa kako on ne dolazi u ZG ako HR ne pokrene postupak za priznanje arbitraže

sad kad ga je EU odjebala sad pokunjeno i bez uvjeta dolazi u ZG
__________________
Awakening
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2017., 21:48   #4550
Jakovčić

Današnja Tema dana na stranici
http://vijesti.hrt.hr/420535/plenkov...-samostalnosti

Nevjerojatno o čemu govori Jakovčić. Dakle, on misli da bi Hrvatska trebala prihvatiti rezultate kompromitirane arbitraže. On trabunja o tome da je Hrvatska pobijedila, jer Slovenija nije dobila teritorijalni dodir s međunarodnim vodama. Kaže on kako su sela južno od Dragonje dodijeljena Hrvatskoj, te kako je Hrvatska dobila četvrtinu zaljeva iako je Slovenija tražila cijeli.
Još gore, on tvrdi da je "presuda" AS-a dokument koji postoji i kaže izrijekom, da se ne slaže s izjavom KGK kako za Hrvatsku taj dokument ne postoji.
Tko njemu daje za pravo da osporava stav predsjednice države?
On kritizira i prvobitnu izjavu Plenkovića o crti sredine.
Koju državu u Bruxellesu predstavlja Jakovčić, s kojim legitimitetom on daje takve izjave u ime Hrvatske? Skandalozno.
Inače, Šuica je protivno Jakovčiću iznijela ispravan stav.
__________________
Ignore: - Sizif -, saugaro, Sotto Voce, kalinin, bleso

Zadnje uređivanje Bodul2a : 15.12.2017. at 22:08.
Bodul2a is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2017., 22:53   #4551
Slovenske pretenzije:

http://pretenzije.blogspot.hr/
__________________
Awakening
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2017., 23:35   #4552
Quote:
Bodul2a kaže: Pogledaj post
Današnja Tema dana na stranici
http://vijesti.hrt.hr/420535/plenkov...-samostalnosti

Nevjerojatno o čemu govori Jakovčić. Dakle, on misli da bi Hrvatska trebala prihvatiti rezultate kompromitirane arbitraže. On trabunja o tome da je Hrvatska pobijedila, jer Slovenija nije dobila teritorijalni dodir s međunarodnim vodama. Kaže on kako su sela južno od Dragonje dodijeljena Hrvatskoj, te kako je Hrvatska dobila četvrtinu zaljeva iako je Slovenija tražila cijeli.
Još gore, on tvrdi da je "presuda" AS-a dokument koji postoji i kaže izrijekom, da se ne slaže s izjavom KGK kako za Hrvatsku taj dokument ne postoji.
Tko njemu daje za pravo da osporava stav predsjednice države?
On kritizira i prvobitnu izjavu Plenkovića o crti sredine.
Koju državu u Bruxellesu predstavlja Jakovčić, s kojim legitimitetom on daje takve izjave u ime Hrvatske? Skandalozno.
Inače, Šuica je protivno Jakovčiću iznijela ispravan stav.
Mora da je konzumirao podosta Istarskog terana i malvazije , pa melje gluposti.

Arbitraža kompromitiranog suda i njegov pravorijek Hrvatska je odbila još kad taj pravorijek nije bio poznat.
Tako da nema razgovora o "presudi" nego samo bileteralni dogovori , jer za HR sud nije ni postojao od kad je odstupila iz dogovora o arbitraži.

Ova polupijana individua to očito ne razumije i vidi neku "presudu" zbog viška maligana.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 06:14   #4553
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post
Mora da je konzumirao podosta Istarskog terana i malvazije , pa melje gluposti.

Arbitraža kompromitiranog suda i njegov pravorijek Hrvatska je odbila još kad taj pravorijek nije bio poznat.
Tako da nema razgovora o "presudi" nego samo bileteralni dogovori , jer za HR sud nije ni postojao od kad je odstupila iz dogovora o arbitraži.

Ova polupijana individua to očito ne razumije i vidi neku "presudu" zbog viška maligana.

ja bi sve to provjerija u Hamburgu na međunarodnom sudu o pravu mora. STOP.

Činjenica jest da se najzapadnji dio slovensko-hrvatske granice utvrdio na Dragonji na sastanku Bakarića i Kardelja 1947. godine ali je isto tako činjenica, da su granicu na Dragonji još u veljači 1944. godine dogovorili lokalni slovenski i hrvatski istarski partizani. U Povijesti Istre slovenskog povijesničara dr. Darka Darovca čak se može naći i detajl da su hrvatski zahtjevi bili čak i veći i to sigurno ne posve bez temelja. Notorna je činjenica na da je u Kopru uz talijansku postojala samo hrvatska ali ne i slovenska gimnazija. Može se dakle reći da su slovenski partizani s granicom na Dragonji u stvari možda postigli najviše što su realno mogli. A dogovor Bakarića i Kardelja uopće nije štetio Sloveniji nego joj je čak pomogao. Po tom dogovoru umijesto toka Dragonje za granicu se uzeo kanal sv. Odorika, a 22 naselja sjeverno od Dragonje (Gradine, Abitanti...) - po dogovoru iz 1944. godine u Hrvatskoj - našla su se u Sloveniji.

Međunardno pravo, kao i svako drugo pravo, kompromis je između različitih interesa. U slučaju zemlje koja je hendikepirana zbog kratkoće obale, posebno u zatvorenom zaljevu, njezini interesi vitalno se sudaraju s interesima njezinih susjeda na moru. Međunarodna konvencija o pravu mora vrlo je jasna: takvoj zemlji ni u jednom članku ne daje pravo na neposredni teritorijalni kontakt s otvorenim morem, ali joj s druge strane osigurava potpuno slobodan prolaz za brodove na putu u njezine teritorijalne vode.
Slovenija je od samog početka bila svjesna tih činjenica i koristila je njoj povoljan dio pomorskog prava za razvoj svoje luke Kopar, čiji je ukupan promet usporediv s prometom svih hrvatskih luka zajedno. U početnoj fazi nakon raspada Jugoslavije Slovenija je prihvatila i za nju nepovoljan dio pomorskog prava i određenim političkim potezima - na primjer kod notifikacije sukcesije jugoslavenske ratifikacije konvencije o pravu mora kod UN 1995. godine istaknula je svoja prava, koja posjeduje kao "država s geografski nepovoljnim položajem" - posredno priznala da nema neposredni kontakt s otvorenim morem. No situacija se počela mijenjati 1993. godine, kad su slovenski političari počeli građane nesmotreno uvjeravati kako Slovenija ima pravo na neposredni kontakt i obećavati kako će to i osigurati, a takav jednostrani potez formalizirali su kroz Memorandum slovenskog parlamenta, koji jednostrano "odlučuje" da Slovenija to pravo ima. Pošto je Hrvatska tada bila djelomično okupirana zemlja s mnoštvom izbjeglica, takva neprestano ponavljanja stajališta slovenskih političara ostala su bez službenog odgovora s hrvatske strane, te im je velika većina slovenskih građana i povjerovala. Kad je Hrvatska, smatrajući da zbog olako danih obećanja političara susjedne zemlje ne treba popuštati njihovim zahtjevima, konačno negativno uzvratila na slovenske zahtjeve, bilo je već prekasno.


http://pretenzije.blogspot.it/2009/0...ih-mitova.html
karabin is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 09:13   #4554
Quote:
karabin kaže: Pogledaj post
ja bi sve to provjerija u Hamburgu na međunarodnom sudu o pravu mora. STOP.
Sv eto je nebitno u samom priznavanju ili ne priznavanju "presude", O tome se može razgovarati a sud u Hamburgu je sigurno povoljniji za ovaj spor , jer se takvom tematikom bavi.

Taj Arbitražni sud je dogovren između dvije strane u sporu i ako jedna strana odustane ospori legitimnost suda prije nego je donesena njegov pravorijek, sud je nelegitima a sa time i sve njegove odluke, presude, pravoriujeci ili bilo što ona nakon toga donese i odluči.

Pokušali su utjecati na sud(dali su uspjeli i koliko, nezna se) i time je poljuljano povjerenje u nepristranost suda, što treba biti osnovno obilježje suda-
.
Ili je to sud neke tiranije ili pobjednia u nekom sukobu, gdje se sudi pristrano i u korist jedne strane.
A to ovdje nije slučaj i, nego je jedna strana prestala priznavati legitimnost suda.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 10:27   #4555
Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
prvo Cerar se busa u prsa kako on ne dolazi u ZG ako HR ne pokrene postupak za priznanje arbitraže

sad kad ga je EU odjebala sad pokunjeno i bez uvjeta dolazi u ZG
Jel si ikada čuo, da bi se pravnici složili međusobno? Osobno ne očekujem od sastanka ništa, jer Plenković-Cerar bit će bla, bla, bla i ništa konkretno. Plenković bi, a ne sme, a Cerar ide jer mora da kaže EU, probao sam, a nisam uspio!
__________________
Volim sve ljude, pa i one, pomalo lude.
franc1952 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 11:18   #4556
Dakle ne pozivate se na dobru adresu aka sud jer Međunarodni sud za pravo mora sa sjedištem u Hamburgu - ITLOS https://www.itlos.org/en/top/home/ se bavi sporovima koji se isklučivo odnose na more a kako je u ovoj priči i kopno u pitanju jedina prava adresa je Međunarodni sud pravde uhagu - ICJ http://www.icj-cij.org/en.
__________________
Niks grozje ščipjen, niks smokve ticen perke ćeš dobit takicon po tampliru.
Cuka is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 14:46   #4557
Quote:
karabin kaže: Pogledaj post
ja bi sve to provjerija u Hamburgu na međunarodnom sudu o pravu mora. STOP.

Činjenica jest da se najzapadnji dio slovensko-hrvatske granice utvrdio na Dragonji na sastanku Bakarića i Kardelja 1947. godine ali je isto tako činjenica, da su granicu na Dragonji još u veljači 1944. godine dogovorili lokalni slovenski i hrvatski istarski partizani. U Povijesti Istre slovenskog povijesničara dr. Darka Darovca čak se može naći i detajl da su hrvatski zahtjevi bili čak i veći i to sigurno ne posve bez temelja. Notorna je činjenica na da je u Kopru uz talijansku postojala samo hrvatska ali ne i slovenska gimnazija. Može se dakle reći da su slovenski partizani s granicom na Dragonji u stvari možda postigli najviše što su realno mogli. A dogovor Bakarića i Kardelja uopće nije štetio Sloveniji nego joj je čak pomogao. Po tom dogovoru umijesto toka Dragonje za granicu se uzeo kanal sv. Odorika, a 22 naselja sjeverno od Dragonje (Gradine, Abitanti...) - po dogovoru iz 1944. godine u Hrvatskoj - našla su se u Sloveniji.

Međunardno pravo, kao i svako drugo pravo, kompromis je između različitih interesa. U slučaju zemlje koja je hendikepirana zbog kratkoće obale, posebno u zatvorenom zaljevu, njezini interesi vitalno se sudaraju s interesima njezinih susjeda na moru. Međunarodna konvencija o pravu mora vrlo je jasna: takvoj zemlji ni u jednom članku ne daje pravo na neposredni teritorijalni kontakt s otvorenim morem, ali joj s druge strane osigurava potpuno slobodan prolaz za brodove na putu u njezine teritorijalne vode.
Slovenija je od samog početka bila svjesna tih činjenica i koristila je njoj povoljan dio pomorskog prava za razvoj svoje luke Kopar, čiji je ukupan promet usporediv s prometom svih hrvatskih luka zajedno. U početnoj fazi nakon raspada Jugoslavije Slovenija je prihvatila i za nju nepovoljan dio pomorskog prava i određenim političkim potezima - na primjer kod notifikacije sukcesije jugoslavenske ratifikacije konvencije o pravu mora kod UN 1995. godine istaknula je svoja prava, koja posjeduje kao "država s geografski nepovoljnim položajem" - posredno priznala da nema neposredni kontakt s otvorenim morem. No situacija se počela mijenjati 1993. godine, kad su slovenski političari počeli građane nesmotreno uvjeravati kako Slovenija ima pravo na neposredni kontakt i obećavati kako će to i osigurati, a takav jednostrani potez formalizirali su kroz Memorandum slovenskog parlamenta, koji jednostrano "odlučuje" da Slovenija to pravo ima. Pošto je Hrvatska tada bila djelomično okupirana zemlja s mnoštvom izbjeglica, takva neprestano ponavljanja stajališta slovenskih političara ostala su bez službenog odgovora s hrvatske strane, te im je velika većina slovenskih građana i povjerovala. Kad je Hrvatska, smatrajući da zbog olako danih obećanja političara susjedne zemlje ne treba popuštati njihovim zahtjevima, konačno negativno uzvratila na slovenske zahtjeve, bilo je već prekasno.


http://pretenzije.blogspot.it/2009/0...ih-mitova.html
Sve bi to bilo lijepo i dobro, da Račan nije parafirao sporazum s Drnovšekom. Dakle, nisu samo slovenski političari zaslužni za takav stav Slovenaca, nego ih je Račan itekako uvjerio u to. Račan je kao predsjednik hrvatske vlade ispregovarao i parafirao sporazum protivan međunarodnom pravu, koji Sloveniji daje više nego su dobili ovom korumpiranom arbitražom. Taj se sporazum spominje i u "presudi"! Čista veleizdaja hrvatskih interesa.
No, nakon što je u drugom činu Kosoričine veleizdaje ucijenjena Hrvatska pristala na arbitražu, Slovencima su tako porasli apetiti, da su se upustili u varanje.
Sve ostalo je povijest.
Plenković teoretski vraća priču na granicu u trenutku osamostaljenja. To bi bilo u redu, kad bi Plenković bio vjerodostojni političar. Nije li on u jednom trenutku bio počeo govoriti o rješavanju problema naših ribara? Kako problemi nastaju samo ako se odustane od crte sredine, onda je ta rečenica bila najava popuštanja, koje nema veze s granicom u trenutku osamostaljenja.
Dakle, ili je Plenković u međuvremenu nešto naučio, ili samo maže oči javnosti. Uostalom, Jakovčić nije po prvi puta govorio na isti način. Ovaj puta mu je Šuica oponirala. Nisam čuo da je reagirao Plenković, a morao je, jer je Jakovčić (po drugi puta!) govorio suprotno hrvatskim stavovima prema arbitraži.
Meni je najgori dio Jakovčićeve izjave onaj, koji govori o "presudi" AS-a kao o pravno valjanom dokumentu koji Hrvatska ne može ignorirati. On oponira i predsjednici države i predsjedniku vlade. Zbog toga je reakcija jednog od njih dvoje neophodna.
__________________
Ignore: - Sizif -, saugaro, Sotto Voce, kalinin, bleso
Bodul2a is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 14:54   #4558
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post
Mora da je konzumirao podosta Istarskog terana i malvazije , pa melje gluposti.

Arbitraža kompromitiranog suda i njegov pravorijek Hrvatska je odbila još kad taj pravorijek nije bio poznat.
Tako da nema razgovora o "presudi" nego samo bileteralni dogovori , jer za HR sud nije ni postojao od kad je odstupila iz dogovora o arbitraži.

Ova polupijana individua to očito ne razumije i vidi neku "presudu" zbog viška maligana.
Sve bi to bilo u redu, da Jakovčić hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
I još nešto, on je slično već rekao, dakle ova zadnja izjava se ne može svrstati pod "ma pusti da melje što hoće ta polupijana individua". To mi dođe na isto, kao i tvrdnja da Račan nije parafirao sporazum s Drnovšekom.

Kao što je Račan ispregovarao sporazum s Drnovšekom kao predsjednik vlade, tako je i Jakovčić ovo izjavio kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu. Mentalno stanje obojice ne igra nikakvu ulogu. Bilo bi drugačije, da su obojica nakon svega smjesta dali ostavku na položaj. Račan nije, a hoće li Jakovčić - sumnjam.
__________________
Ignore: - Sizif -, saugaro, Sotto Voce, kalinin, bleso
Bodul2a is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 14:58   #4559
Quote:
Cuka kaže: Pogledaj post
Dakle ne pozivate se na dobru adresu aka sud jer Međunarodni sud za pravo mora sa sjedištem u Hamburgu - ITLOS https://www.itlos.org/en/top/home/ se bavi sporovima koji se isklučivo odnose na more a kako je u ovoj priči i kopno u pitanju jedina prava adresa je Međunarodni sud pravde uhagu - ICJ http://www.icj-cij.org/en.
Ponavljam se, mi to svi znamo (znaju i naši pravni stručnjaci koji se ne bave politikom - prije svih akademik Rudolf), ali želi li to znati Plenković?
__________________
Ignore: - Sizif -, saugaro, Sotto Voce, kalinin, bleso
Bodul2a is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2017., 16:38   #4560
Quote:
Bodul2a kaže: Pogledaj post
Ponavljam se, mi to svi znamo (znaju i naši pravni stručnjaci koji se ne bave politikom - prije svih akademik Rudolf), ali želi li to znati Plenković?
Ova granica je odavno postala politički a ne pravni problem! Nema veze, da li ide granica ljevo ili desno od nekog drveta, nego koliko političkih bodova ona donosi! U Slo ne trebamo nekog vanjskog neprijatelja, dobro dođe nekima ponekad, a HR politika bez toga jednostavno ne može ni da živi! Prosto po Hamletu:"nešto trulo je u ...!
__________________
Volim sve ljude, pa i one, pomalo lude.
franc1952 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:34.