Čelik za noževe

[budz]

mrgixyz** kaže:

ja sam probao bakarom obložit čelik ali ne ide ne želi se zaljepit na čelik samo se mrvi sa čelika trebalo bi prvo obložit sa cinkom .
uspio sam kovanicu od pet kuna obložiti bakrom.tekućina mora biti otopina iona metala sa kojim se želi obložiti drugi metala kod bakra je to otopina modre galice.metalni predmet na koji želimo obložiti se spaja na minus pol a metal koji kojim oblažemo na plus pol.

efekt na čeličnom nožu je zaštita od korozije

nisam te razumo o kojoj se tecnosti radi.hocu da pocinkujem celicni noz,koja mi tecnost treba?

[mrgixyz**]

budz kaže:

nisam te razumo o kojoj se tecnosti radi.hocu da pocinkujem celicni noz,koja mi tecnost treba?

ovako amaterski
kupi alkoholni ocat onaj prozirni ,rastavi nekoliko starih baterija skini čelični lim da dođeš do kučišta napravljenog od cinka izvadi iz njega grafitnu elektrodu i dobro operi kučište od one crne mase nekoiko kučišta razreži škarama na manje komadiče i pusti da stoje u psudi sa octom par dana da se dio cinka otopi a jedno kučište sačuvaj.nož spoji na minus i uroni u ocat sa otopljenim cinkom cijelo kučište od rastavljene baterije spoji na plus.kad se napravio dovoljan sloj cinka na nožu nož izvadi isperi vodom i ispoliraj pastom za zube.


PS:nemoraš rastavljat baterije ako imaš cink u nekom drugom obliku ili imaš neke cinkove soli.

[Frrrantic]

Napravi od materijala od kojeg su ovi likovi napravili svoj "nož"

http://www.youtube.com/watch?v=_TFIQ-7TxMw

[kemikus]

ja sam pokušao presvući čelik sa bakrom, i uspjelo mi je i ne ljušti se ,a trik je u jekosti struje(puno brže ide) ,i napravi se 15% otopina modre galice i 10% sumporne kisline (razrijeđena akumulatorska kiselina),i kao anoda bakar.nakon pola sata nahvata se lijep sloj bakra.

[Filozof1]

zelim si kupiti mačatu al se nezelim zaletit i kupit neko smeče, pa sta mislite jel ova mačeta kvalitetna:
http://www.replikart.com/-macete/462...ss-maceta.html

[crozoki]

koliko para toliko muzike
ja imam djepni nozic koji ima debljinu sjeciva od 3mm,a ova maceta ima 3.2 to mi je malo pretanko za macetu,a i ne mozes ocekivati nest bolje za 190 kn
mislim da je to ova
http://www.youtube.com/watch?v=yxPyp...eature=related

[BD-zg]

crozoki kaže:

koliko para toliko muzike
ja imam djepni nozic koji ima debljinu sjeciva od 3mm,a ova maceta ima 3.2 to mi je malo pretanko za macetu,a i ne mozes ocekivati nest bolje za 190 kn
mislim da je to ova
http://www.youtube.com/watch?v=yxPyp...eature=related

Ček ti određuješ kvalitetu po debljini oštrice??
Ti možda imaš đepni nožić od 3mm debljine a to što je napravljen od lima malo površinski kromiran i to ti je đepni nožić
Kako češ to provjeriti?? probaj ga nabrusiti ako neznaš daj ga nabrusiti pa ti bude striček rekao da su te zajebali
Osobno imam ontario 18´ več par godina je uništavam sustavno i nisam je uspio strgati nisu tu mačetu bez veze stavili u standardnu opremu USMC

[El Ninho]

Društvo, da ja vas prebacim na Vojna povijest i tehnologija?
Mislim da ćete tamo naći bolju publiku.

[BB87]

uvijeti koje mora zadovoljiti čelik namjenjen noževima primjerice u kućanstcu za rezanje namirnica:

uvijet antikorozivnosti (ukljucujuci sve vrste korozije, porvsinska koroz, interkristalna korozija, pitting korozija, otpornost stvaranju galvanskih clanaka, itd..)
postojanost prema kemikalijama (kiseline, lužine, soli)
otpornost povisenim temperaturama (nekad se reze nesto vrelo sto moze biti cak i na 200 stupnjeva)
jako vazna otpornost na trosenje i to, otpornost na abraziju, otpornost na koheziju, te jos i otpornost cak i na umor površine
kakva-takva duktilna svojstva

e sad racunaj da je čelik u osnovi: željezo (Fe) + ugljik (C) i to u odredjenim omjerima

normalno neces obicnim celikom niti priblizno zadovoljiti trazene uvijete, ali ces legirnim elementima postici ''priblizavanje'' zadanom cilju i uvjetima koji se traze.

recimo ovo: odlucit ces dodati kroma (Cr) min 10-11 % time ces postici antikorozivnost, no ne na sve vrste antikorozivnosti, samo neke
onda uz to dodas 1-2 % Ti to ce omoguciti postojanost na kiseline i luzine
e ali onda Cr i Ti ako tvore karbide moras paziti da u sastavu čelika imas dovoljno ugljika da dio predje u karbie sa Cr i karbide sa Ti a uz to da dio tog ugljika predje i u zeljezni karbid pa da imas stabilnu strukturu željeza primjerice martenzitna je najpozeljnija u ovom slucaju
naravno dodas malo wolframa i vanadija da postignes visoke tvrdoće (otpornost trosnjenju-abrazija)
no ima vise vrsti trosenja, uz to ces mozda napraviti neki oblik toplinske obrade i modifikaciju povrsine, te ces time dobiti izrazitu otpornost trosenju.
no ako previse kombiniras s tvrdocom (otpornost trosenju) mozda ti noz bude pre krhak! (ono u stilu ko staklo ako me kuzis, pa lako pukne ako ga savijes dok rezes)
e da nisam spomenuo to da noz mora biti obradljiv dakle prije tog svega mora se taj materijal moci izrezati u zeljene oblike nozeva, pa onda topinski obraditi (ima svega oko te toplinske obrade, i uvelike osim o sastavu tog čelika, njegova kakvoca ovisi i o toplinskoj obradi)

ovo je samo ''greabnje'' po povrsini ako cemo traziti najbolji čelik za noževe

naravno to bi se dalo razraditi u nekom doktorskom-magistarskom-diplomskom zadatku nekog strojara i to do savrsenstva, da na kraju dobijemo noz koji mozda nece nikada otupiti u zadanim uvjetima rada (no bio bi jako skup)

dakle moze se napraviti savrsena čelična oštrica za rezanje npr samo tih i tih namirnica koja nece otupiti ni za 1000 godina

jedino je pitanje tko to zeli napraviti jer kad jednom prodas tako nesta, gotovo je, taj vise od tebe nece kupovati pa nece imati zarade. jbt to bi se prenosilo s generacije na generaciju xD

poanta je da nozevi otupe, lsome se i istanje nakon ostrenja, iz razloga da: kupis drugi!

[Maji007]

Šiptar kaže:

E htijeo bih vas pitati od kojge čelika bi bilo najbolje napraviti nož? Znam da se mogu koristiti beleštre i da je to jako dobar čelik. I čuo sam da se od turpije može napraviti dobar nož. Jeli to istina? Dosad sam ih radio samo iz običnog čelika pa bi se brzo zatupili.

Evo jedne stranice za dobre metale (tako kažu) mozda je od svrhe http://www.replikart.com/74-celici-za-izradu-nozeva

[prepper]

Upute kako napraviti svoj nož od recikliranog materijala u kućnoj radinosti možete pronaći na LINK
A poprilično detaljan opis čelika općenito na LINK

[UrchinStar47]

prepper kaže:

A poprilično detaljan opis čelika općenito na LINK

Vec je lagano zastario.

[mivo]

Pozdrav, nije o nozevims al pitanje za vas koji razumijete celik.
izradio bi konstrukciju od celicnih cijevi u obliku v2 kupole (dome eng.) promjera cca.2m. Da bude djecja penjalica. dakle cijevi bi bile oko pol metra duzine.
Zanima me koji celik je najprikladniji s obzirom na cijenu,npr. E220 precizne cijevi ili E235. Il 4130 ko za bicikle.
Mislim da ima u hr za kupit E220 fi 16mm stijenka 1.5mm.
Ima li neko savjet koji celik i gdje kupit i koja je cijena?hvala
Trebace oko 40metara.

[eqinor]

Ne treba ti ni precizna cijev, ni legirani čelik. Pogotovo ne legirani, jer su mnogi zajebani pri zavarivanju i treba znati što se radi.

Bez detalja o konstrukciji, nitko ti ne može točno reći kakav materijal ti treba, no na običnim čeličnim konstrukcijama se obično polazi od najobičnijeg S235 ili S275 kojeg možeš kupiti bilo gdje i u svim mogućim dimenzijama i oblicima, lako obradivi, lako zavarljivi.

[lemonzoo]

Najbolji čelik za tebe je onaj koji ima najviši Youngov modul elastičnosti. Našao sam neke tablice.
https://www.google.com/amp/s/www.eng...lus-d_773.html

https://amesweb.info/Materials/Young...-of-Steel.aspx

Tebi treba neki profil koji može horizontalno izdržati 50 kg jedno 100 puta da ne prijeđe granicu elastičnosti. To se može izračunati, samo sam ispao iz toga.
Ako treba, mogu pitati par ljudi koji se bave statikom da mi kažu odoka kolika minimalna debljina stijenke i promjer.

[eqinor]

lemonzoo kaže:

Najbolji čelik za tebe je onaj koji ima najviši Youngov modul elastičnosti.

Pobrkao modul elastičnosti s granicom elastičnosti. Granica elastičnosti je po meni malo bedast pojam u hrvatskom. U engleskom je to yield strength. Yield znači popusitit. Dakle, granica elastičnosti ilitiga yield strength je neko naprezanje kod kojeg materijal "popusti", tj. trajno se deformira.

Što je modul elastičnosti:
Imaš recimo dvije jednostavne grede iz dva različita materijala, jedan s velikim, drugi s malim modulom elastičnosti. Opteretiš ih s recimo 50 kg. Šipka s manjim modulom elastičnosti će imati progib, tj. vrh će se pomaknuti za recimo 5 mm, dok će šipka s većim modulom elastičnosti imati progib od recimo 2 mm.
I ako nisi prešao granicu elastičnosti (yield strength), nakon što makneš opterećenje, obje šipke će se vratiti u isti položaj.
Svi čelici imaju skoro identičan modul elastičnosti (ima razlika, no u velikoj većini slučajeva te razlike nisu nešto s čime treba razbijati glavu).

Dok je struge strane granica elastičnosti opterećenje kod kojeg se materijal trajno deformira.
Dakle, imaš dvije šipke, opteretiš ih na isti način s recimo 200 kg. Šipka s manjom granicom elastičnosti (čvrstoćom) će se trajno deformirati, dok se šipka s većom granicom elastičnosti možda neće, i nakon prestanka opterećenja će se vratiti u početni položaj.

Zgodna demonstracija upravo tog:
https://www.youtube.com/watch?v=SIFf...nel=moodlemech


I granica elastičnosti je vrijednost koja te najviše zanima kod čeličnih konstrukcija. Spomenuo sam u ranijem postu S235. To je nelegirani konstrukcijski čelik s granicom elastičnosti od ~235 MPa (N/mm2), što znači da je to naprezanje koje može podnijeti prije nego se trajno (plastično) deformira.
I S235 je, uz S275 i S355, najčešće korišteni čelik gotovo svugdje u općoj primjeni. Od njih se radi praktički sve, od štendera za bicikl, kontejnera, nosivih konstrukcija strojeva pa do konstrukcija hala.


Recimo, cijev 1" (col) - vanjski fi 26.9 mm, stijenka 2.65 mm - S235, ako imaš pola metra cijevi i opteretiš je na gore opisan način, može izdržati 50 kg. S tim da je to prilično nepovoljan slučaj opterećenja.
Ako imaš istu cijev zavarenu za oba kraja (tipa prečke na ljestvama), i opteretiš je na sredini, može izdržati i do 8 puta veće opterećenje, znači nekih 400 kg.
Eto, čisto da se dobije dojam o redu veličine.

Cijevi 1" do 6/4" su često korištene u takvim situacijama tipa penjalice i oprema za vježbanje.
Ne treba izmišljati toplu vodu. Odi van u park i vidi čega tamo ima.


Čvrstoća, krutost i stabinost jednostavne čelične konstrukcije se u prvom redu postižu dobrim oblikovanjem (geometrijom), a ne odabirom specijalnih materijala.
Ne treba izmišljati toplu vodu. Odeš van na neko igralište i vidiš kako se radi.

[lemonzoo]

Ok, u pravu si. Ja sam mislio da čovjek istražuje što da ugradi.
Cijena po kilogramu u BiH je oko 1,6 KM, u Hrvatskoj isto tuda negdje (5,5 - 6 kn). Za sve te profile se zna koliko su teški po m1.
http://www.3dmetaldoo.com/tablice_tezina.php

[mivo]

Hvala Eqinor i Lemonzo.
Dakle konstrukcija je "dome climber" penjalica za djecu,ima slika na guglu promjera do 2m.,dakle cijevi max 45cm duzine spojena na rubovima koje bi spresao i probusio.(nema varenja)
Naravno kako kazes,nema se sta izmisljati topla voda,celicna cijev od stolice kuhinjske fi 18, bukva letva fi 20 od metle,pvc cjev fi 25,cjev iz ormara za vjesalice fi 20x0.6,sve to je ok samo ja sam odlucio za celik po mojoj procjeni 18x0.8 bi izdrzao djete od 15..20 kg.
Taj je 0.34 kg/m...
Zelio bi sto tanju stjenku da kad spresam i spoim 6 cijevi nebude debelo.
I zelio bi da bude oko 18mm vanj.promjer da je sto laksa cjev,jeftinija.
I zelio bi plastificirat(powder coating) a na netu se nude sto vrsta cijevi a trebam narucit neke konkretno.
Ovu cjev 18x0.8 ima na thesteel.com mislim,tesko naruvit kad ima sto vrsta cjevi ,(savne-besavne,+C,+N,E235,E355,..)zato pitam.
A bilo bi dobro da je obradjena za plastifikaciju.
Znaci cijena bi bila oko 2-3 kn /m. To je jeftino.

[Frogger]

Nije li to premalo 15 20 kg da izdrži? Može tu doć neka mrcina pokazivat djetetu kako se penje ili tako neka situacija...

Štajaznam, i balkon na desetom katu nebodera je za max četveročlanu obitelj, a nije da je neko lud da se vješa po ogradi. Ali bome desi se jednom u sto godina da srednjoškolac slavi rođendan sa cijelim razredom starci mu pustili stan jbg, pa se ekipa opije ovo ono, pa neko ugleda dole na ulici nešto smješno je li, a magarac ko nije vidio kad su svi drugi vidili, i eto ih tako petnaest pijanih na tom balkonu vješaju se na ogradu i jedni na druge. Treba planirat neplanirano i ugradit neki margin of safety.

[sali]

15-20kg?
nemoj podcijeniti dinamičko opterećenje, ako će neko skakati po toj konstrukciji, udarno opterećenje je 3-4X veće od mase objekta
ne želiš da cijev pukne, a da se oštri rubovi zabiju nekome u trbuh

takve konstrukcije se ne proračunavaju, postoje sigurnosni standardi - vodilje za dizajniranje

zavarene konstrukcije su bolje jer nema oštrih vrhova - krajeva šipki koje štrče, niti glava vijaka o koje bi neko rasparao nogu