Konzumacija mesa u prehrani_____za ili ne?

[sal_mirabilis]

Beljki kaže:

Zivotni vjek se produzio zbog medicine. S druge strane srcane bolesti, diabetes i ostale stvari povezane sa nezdravim stilom zivota (ukljucujuci prehranu) su u porastu.

Nedavno pročitah nekakovu knjižicu (Mirage of health) u kojoj autor dosta elegantno pokazuje da su za produženje životnog vijeka u početku bile zaslužnije prehrana i higijena negoli medicina. Naime, ljudi su počeli sve duže živjeti već u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, kad je medicina tek počela razmišljati o higijeni, a Hahnemann je još uvijek bio bolja opcija od klasičnog liječnika. S druge strane, ljudi su tada živjeli u daleko boljim uvjetima nego prije, unatoč gužvanju u gradovima. U modu je, među ostalim, polako došla i osobna higijena.

Što se gorespomenutih antibiotika tiče, oni su bili hit u pedesetima, jer se pokazalo da se sprečavanjem raznih sitnih zaraza može dobiti i za desetak posto veći prirast pa se jedno vrijeme stoci davalo male količine antibiotika. Iako sami antibiotici do ljudi nisu mogli doći (preostala količina bude neznatna, a termička obrada mesa i to potpuno uništi), različite antifuturističke ideologije su ih učinile nepopularnima.

[Beljki]

Pa ima i to smisla ako uzmemo u obzir onih par nacija poznatih po dugovjecnosti od kojih neke zive relativno "starinski" pa se svodi na dobru prehranu

Ah teorije..

Danas bi medjutim sa onom razinom medicinske skrbi to bio svakako prilican problem posto je ocito klackalica od špothranjenosti presla na drugi ekstrem pa su glavne posasti umjesto kuge postale bolesti pretjerivanja


Ako se vise ne koriste o cemu je pricao spomenuti vet? Ni vrag da vlasnik firme koja trguje tim stvarima ne zna sto se daje stoci?

[Ajvar]

Rasprave na ovom forumu sve češće nemaju niti „z“ od znanosti. Koriste se argumenti iz osobnog iskustva, nema citata relevantnih izvora, apsolutno sve što nema nikakve veze sa znanošću.

A danas je tako lako doći do relevantnih podataka. Da li povećanje/smanjenje unosa mesa u organizam može utjecati na povećanje/smanjenje rizika srčanih oboljenja?

Da vidimo što Google Scholar kaže o kolesterolu i srčanim oboljenjima…

Jedan od prvih rezultata: http://www.bmj.com/content/308/6925/367.short

Dio abstracta:
„decrease of serum cholesterol concentration of 0.6 mmol/l (about 10%) was associated with a decrease in incidence of ischaemic heart disease of 54% at age 40 years, 39% at age 50, 27% at 60, 20% at 70, and 19% at 80.“

Hm, da vidimo u kojim namirnicama ima kolesterola?

Opet google…. Jedan od prvih rezultata:

http://www.ucsfhealth.org/education/...tent_of_foods/

Idemo dalje, kakav je utjecaj unosa mesa na ljudsko zdravlje? Opet jedan od rezultata Google Scholara dobiven prvim upitom:
http://journals.cambridge.org/abstra...29665199000294

Citat dijela teksta: „However, meat-eating had no effect on mortality from colon cancer or any other cause of death. Clearly, as Key et al. (1999) argue, the prevention of 40 000 premature deaths from IHD by adopting a vegetarian diet is a compelling argument for this dietary change. If it proves to be a saturated-fat-mediated mechanism then that aspect of meat’s influence in the diet needs to be the target of the public health message. However, an argument for an adverse influence of meat through a meat–CR cancer relationship increasingly appears unsustainable, at least on the basis of existing data.“

Pa dalje…
„Golden argued for the importance of meat in the provision of key bioavailable nutrients associated with child growth and development such as Fe, Zn and essential amino acids. Impaired height growth (stunting) is found in > 50 % of young children in some parts of the developing world, with adverse influences on morbidity and mortality (Waterlow, 1997), along with retardation of mental development as shown very clearly in recent work in Jamaica (Grantham-McGregor, 1992). Furthermore, for those children eating the more extreme vegetarian diets consumed in developed countries, such as the macrobiotic diet which can be limited to little more than whole grains, and which seriously impair growth and development, Dutch studies 210 D. J. Millward have shown that modest interventions with animal products (either fish or dairy products) can alleviate such impairment (Dagnelie et al. 1994).“

itd…

Dakle, sada možemo dalje istraživati i izvoditi nekakve zaključke. Ili možemo čitati smjernice WHO-a i ostalih relevantnih organizacija (iza čijih preporuka je moguće pronaći papirnati trag do relevantnih istraživanja koja su bila metodološki ispravna, ponovljiva, itd.). No ne bi trebalo koristiti logičke greške kao metodu dokazivanja.

Molim vas da ovaj post ne shvatite kao unos koji agitira za/protiv konzumacije mesa nego koji agitira za određeni pristup raspravi.

[Beljki]

Pitanje: kada se nabrajaju proizvodi sa kolesterolom...

Koliko sam shvatio kolesterol je neophodan u tijelu, problem nastaje kada dolazi do dizbalansa izmedju dvije vrste kolesterola pa se pocinje nakupljati, no je li samim time sto ga sadrzi odredjena hrana stetna?

Nije mi bas jasno

[kumek]

Beljki kaže:

Pitanje: kada se nabrajaju proizvodi sa kolesterolom...

Koliko sam shvatio kolesterol je neophodan u tijelu, problem nastaje kada dolazi do dizbalansa izmedju dvije vrste kolesterola pa se pocinje nakupljati, no je li samim time sto ga sadrzi odredjena hrana stetna?

Nije mi bas jasno

Nema dvije vrste kolesterola, ima dvije vrste lipoproteina o kojima se priča (ajd više od dvije za volju istine) u kojima se nalazi kolesterol. Zato ga zovu dobri i loši. Isti je kolesterol i u jednom i u drugom slučaju. Naravno da je potreban kolesterol, pače neophodan.

[Tommygun]

Molim vas da ovaj post ne shvatite kao unos koji agitira za/protiv konzumacije mesa nego koji agitira za određeni pristup raspravi.

Ajvare, LEGENDO!!
To se traži!!!

[wand_1]

Beljki kaže:

Pitanje: kada se nabrajaju proizvodi sa kolesterolom...

Koliko sam shvatio kolesterol je neophodan u tijelu, problem nastaje kada dolazi do dizbalansa izmedju dvije vrste kolesterola pa se pocinje nakupljati, no je li samim time sto ga sadrzi odredjena hrana stetna?

Nije mi bas jasno

Ovdje se moram ograditi, jer sam navedeno proučavao samo sa sportskog stajališta. Naravno, i to ima znanstvenu bazu.

Kolesterol jest neophodan, jer se od njega sastoje svi steroidni hormoni :

http://en.wikipedia.org/wiki/Steroid_hormone

Nadalje, istraživanja mnogih u posljednjih 20 godina su pokazala da lipidi, odnosno masti u prehrani nisu uopće problem. Problem kod nagomilavanja sala jesu ugljikohidrati, posebno oni visokog glikemijskog indeksa koji provociraju visoke razine inzulina, što onemogućuje lipolizu i potiče nagomilavanje masnog tkiva, te zadržava slobodni kolesterol i trigliceride..Naravno, to pogubno djeluje na zdravlje.

Ovdje je potrebno vidjeti istraživanja dr. Atkinska, a posebno dr. Di Pasqualea, koji je dizajnirao program prehrane baziran na mastima i proteinima, sa cikliranjem ugljikohidrata.

Suprotno očekivanjima, ovakva prehrana kod sportaša oponaša učinak anaboličkih steroida. Dolazi do istovremenog gubitka masnog tkiva i povećanja mišične mase, usljed manipulacije anaboličkim hormonima: testosteronom, inzulinom i HGH, a sve samo temeljem pažljive prehrane..

U ogromnom broju slučajeva, ovakva prehrana djeluje povoljno na zdravlje.

[wand_1]

kumek kaže:

Ovo si napisala


1. Koristimo recimo travu da nahranimo stoku (i to najviše od svega što je i logično ako malo razlisliš) .....kako to točno trava prehranjuje ljude?
2. Ne preporučuje se najmanje unošenje proteina.
3. Jelo nema veze sa podnevljem nego s navikama i evolucijom, debljina je bolest modernog doba s time da je polovini čovječanstva i dan danas ideal dobiti malo na kilaži, pogledaj afriku, indiju, bangladeš ili sjevernu koreju. Evolucija i jest napravila organizme takvima da što više gomilaju rezerve, kao i životinje i zato uvijek jedemo više nego što treba. Ako pogledaš divlje životinje, a) nisu pretile i b) jedino što rade je da traže hranu.

Mislim da smo navikama zadnjih 10-ak tisuća godina ponešto utjecali na vlastitu biokemiju, odnosno mehanizme pohrane potkožnog masnog tkiva i trošenje istog.

Kod životinja, njihove rezerve masti su tzv. tamne masti, koje se po potrebi vrlo lako mobiliziraju i koriste za energiju. Kod čovjeka ima jako malo tih 'tamnih' masti, našu potkožnu mast izuzetno je teško mobilizirati.

Razlog tome je preferiranje ugljikohidrata u prehrani i konstantno održavanje visoke razine inzulina.

Pored navedenog, vjerojatno većina nas poznaje tzv. tvrdoglave masti koje se nalaze na donjem trbuhu, bokovima, bedrima itd...Tvrdoglave su jer ih je izuzetno teško razbiti i mobilizirati, zbog vrste receptora ...

Mišljenja sam da smo ovo naopakim navikama ugradili u vlastite živote, a homesotaza je tu da se pobrine da tako ostane..

[rakijetina]

kumek kaže:

Ne možeš nahraniti ljude stočnom prehranom, stočna prehrana se naime ne bazira na jedenju plodova nego celuloze .

Stočna prehrana se u industrijskom uzgoju bazira na jedenju ne samo celuloze nego i kukuruza, pšenice i soje, sve namirnica koje se itekako mogu upotrijebiti za prehranu ljudi. I to vrlo velikog broja ljudi.

"According to reports released by the USDA this month and data supplied by PRX, domestic and international livestock continues to be the No. 1 use for U.S. corn, totaling approximately 7.7 billion bushels per year. An estimated 1.5 billion bushels of corn, or 80 percent of projected U.S. corn exports, was used for feed overseas in the past year."
http://americanagnetwork.com/2011/07...e-of-u-s-corn/

(1 bushel kukuruza = 25 kg)

Dakle, samo u SAD-u govorimo o skoro 200-tinjak milijuna tona samo kukuruza.

[kumek]

rakijetina kaže:

Stočna prehrana se u industrijskom uzgoju bazira na jedenju ne samo celuloze nego i kukuruza, pšenice i soje, sve namirnica koje se itekako mogu upotrijebiti za prehranu ljudi. I to vrlo velikog broja ljudi.

"According to reports released by the USDA this month and data supplied by PRX, domestic and international livestock continues to be the No. 1 use for U.S. corn, totaling approximately 7.7 billion bushels per year. An estimated 1.5 billion bushels of corn, or 80 percent of projected U.S. corn exports, was used for feed overseas in the past year."
http://americanagnetwork.com/2011/07...e-of-u-s-corn/

(1 bushel kukuruza = 25 kg)

Dakle, samo u SAD-u govorimo o skoro 200-tinjak milijuna tona samo kukuruza.

Naravno da se koriste i plodovi ali primarna je ipak celuloza pogotovo u siromašnim zemljama afrike i azije. Nije problem količina hrane na svijetu nego njena raspodjela, tu se slažemo.

[rakijetina]

Slažemo se mi u još štošta toga...baš neki dan sam malo gledao tvoju raspravu na politici na temi o fakultetima...

Celuloza je primarna u siromašnim zemljama, međutim one predstavljaju tek manji dio svjetske proizvodnje govedine, svinjetine i piletine. Izvor:
http://www.fas.usda.gov/psdonline/ci...ck_poultry.pdf

(ovce i koze međutim su uglavnom na celuloznoj prehrani, no one količinski predstavljaju znatno manju količinu mesa nego tri gorenavedene.)

[e-Lumen]

wand_1 kaže:

Ovdje se moram ograditi, jer sam navedeno proučavao samo sa sportskog stajališta. Naravno, i to ima znanstvenu bazu.

Kolesterol jest neophodan, jer se od njega sastoje svi steroidni hormoni :

http://en.wikipedia.org/wiki/Steroid_hormone

Nadalje, istraživanja mnogih u posljednjih 20 godina su pokazala da lipidi, odnosno masti u prehrani nisu uopće problem. Problem kod nagomilavanja sala jesu ugljikohidrati, posebno oni visokog glikemijskog indeksa koji provociraju visoke razine inzulina, što onemogućuje lipolizu i potiče nagomilavanje masnog tkiva, te zadržava slobodni kolesterol i trigliceride..Naravno, to pogubno djeluje na zdravlje.

Ovdje je potrebno vidjeti istraživanja dr. Atkinska, a posebno dr. Di Pasqualea, koji je dizajnirao program prehrane baziran na mastima i proteinima, sa cikliranjem ugljikohidrata.

Suprotno očekivanjima, ovakva prehrana kod sportaša oponaša učinak anaboličkih steroida. Dolazi do istovremenog gubitka masnog tkiva i povećanja mišične mase, usljed manipulacije anaboličkim hormonima: testosteronom, inzulinom i HGH, a sve samo temeljem pažljive prehrane..

U ogromnom broju slučajeva, ovakva prehrana djeluje povoljno na zdravlje.

Tako je.
Takav način prehrane se svakako naziva, ketogena dijeta, anabolic diet, atkinsonova dijeta (iako nisu sve identične ali se baziraju na istim principima).

Evo copy/paste benefita takvog načina prehrane:

I. Why You Should Care About Ketosis: The Benefits of a Ketogenic Diet
1A. Ketosis Increases Neuronal Stabilization and Mental Focus
1B. Ketosis Initiates Rapid Losses of Body-Fat and LDL Cholesterol
1C. Ketosis Eliminates Various Ailments such as Type 2 Diabetes and Hypertension
1D. Ketosis Treats Several Diseases such as Alzheimer's and Various Cancers
1E. Ketosis Promotes Cardiovascular Health
1F. Ketosis Preserves Lean-Body Mass

Iz osobnog iskustva mogu reči da je konkretno u mom slučaju količina kolesterola i šećera u krvi niža nego na kontroli prije nego što sam počeo tako jesti, odnosno cijela krvna slika je bolja (kontrole su napravljene u razmaku od 6 mjeseci)

Što se tiće "razine" energije mogu reći da je konstanta, nema uspona i padova zbog inzulinskih skokova (padova) provociranih ugljikohidratima. Izdržljivost je nešto manja no oporavak nakon treninga je puno brži, osječam se svježije nego prije.

[wand_1]

e-Lumen kaže:

Tako je.
Takav način prehrane se svakako naziva, ketogena dijeta, anabolic diet, atkinsonova dijeta (iako nisu sve identične ali se baziraju na istim principima).

Evo copy/paste benefita takvog načina prehrane:

I. Why You Should Care About Ketosis: The Benefits of a Ketogenic Diet
1A. Ketosis Increases Neuronal Stabilization and Mental Focus
1B. Ketosis Initiates Rapid Losses of Body-Fat and LDL Cholesterol
1C. Ketosis Eliminates Various Ailments such as Type 2 Diabetes and Hypertension
1D. Ketosis Treats Several Diseases such as Alzheimer's and Various Cancers
1E. Ketosis Promotes Cardiovascular Health
1F. Ketosis Preserves Lean-Body Mass

Iz osobnog iskustva mogu reči da je konkretno u mom slučaju količina kolesterola i šećera u krvi niža nego na kontroli prije nego što sam počeo tako jesti, odnosno cijela krvna slika je bolja (kontrole su napravljene u razmaku od 6 mjeseci)

Što se tiće "razine" energije mogu reći da je konstanta, nema uspona i padova zbog inzulinskih skokova (padova) provociranih ugljikohidratima. Izdržljivost je nešto manja no oporavak nakon treninga je puno brži, osječam se svježije nego prije.

Složio bih se.

Ali da budemo pošteni do kraja, spomeni i 'lošije', odnosno, manje ugodne strane te dijete ---isto iz osobnog iskustva

[Mantis Religiosa]

wand_1 kaže:

Složio bih se.

Ali da budemo pošteni do kraja, spomeni i 'lošije', odnosno, manje ugodne strane te dijete ---isto iz osobnog iskustva

plinovi
problem sa stolicom

[e-Lumen]

Plinovi ne, a problemi sa stolicom samo u početku, tako kažu, kod mene je bilo (i još uvijek je) sve ok...

Problemi se javljaju jer ljudi uz takav način prehrane izbace u potpunosti zelenjavu koja je praktički musthave u svakom od obroka.

Dakle brokule, bademi, salata, zelje itd...musthave u svakom obroku ili će biti frke na WC-u

Jedan od problema također može biti i nedovoljan unos kalorija. Dok je neko na ovakvom režimu prehrane uglavnom se osječa "sitost". Osoba nema želje za nečim slatkim (jer tu želju izaziva vrlo često pad inzulina) ili se boje jesti masnoče...što je u svakom slučaju krivo.

Ovo je sad već malo otišlo u offtopic sorry

[kumek]

rakijetina kaže:

Slažemo se mi u još štošta toga...baš neki dan sam malo gledao tvoju raspravu na politici na temi o fakultetima...

Celuloza je primarna u siromašnim zemljama, međutim one predstavljaju tek manji dio svjetske proizvodnje govedine, svinjetine i piletine. Izvor:
http://www.fas.usda.gov/psdonline/ci...ck_poultry.pdf

(ovce i koze međutim su uglavnom na celuloznoj prehrani, no one količinski predstavljaju znatno manju količinu mesa nego tri gorenavedene.)

Eeee da, divan podforum poltika gdje se sve tako jednostavno riješava...svaki problem i to preko noći...
Zar nisu najveći proizvođači govedine kao aregentina, brazil, US i engleska temeljeni na goveđoj ispaši a ne plodovima? Druga stvar je baby beef i to....

[rakijetina]

Ne znam odakle ti taj podatak...

- Argentina da (godišnja proizvodnja govedine oko 2,5 milijuna tona),

- Brazil kako gdje (Brazil je najveći svjetski proizvođač soje, pretežno za stočnu hranu), proizvodnja govedine 9,4 milijuna tona), ali može biti, da ne guglam

- SAD (proizvodnja govedine 11,5-12 milijuna tona):
"About 26 million tons of the livestock feed comes from grains and 15 million tons from forage crops"
http://www.news.cornell.edu/releases...stock.hrs.html

- Britanija i EU (EU27, proizvodnja 8 milijuna tona) slična stvar

Inače, sve i da se radi o pretežno celuloznoj ishrani (a nije, kao što je vidljivo iz gornjeg primjera za SAD, kao i proizvodnje svinja i peradi - životinja koje ne mogu konvertirati celulozu ništa više nego ljudi), onaj dio koji se sastoji od plodova i ribljeg brašna može nahraniti jako mnogo, ako ne i sve gladne u svijetu. Čak i ako je samo pola od ovog podatka točno:

"More than half the U.S. grain and nearly 40 percent of world grains are being fed to livestock rather than being consumed directly by humans"

[Fuerteventura]

Tommygun kaže:

Disclaimer - nisam vegan ili vegeterijanac i znam da meso sadrži važne nutrijente. Ne želim popljuvati meso niti nikome nadmetati da ne jede meso.



Ja sam pročitala da se željezo u mesu nalazi i u biljnim namirnicama, npr. blitvi, i da to može biti primarni izvor željeza. Također sam pročitala da jedina tvar koju biljke ne sadrže jest bakar (nisam sigurna za ovo), pa i nije hitno da se jede meso svaki dan.



Što forumaši misle o konzumaciji mesa? Je li stvarno hitno i bitno da se meso često konzumira? Da li se mora jesti svaki dan ili rijeđe?

Nije svako meso isto.

1. Najzdravije meso je mala i srednje velika plava riba prije svega zbog savrsenog omjera proteina, oligoelemenata, kalija i omega-3 masnih kiselina
(s vecim ribama treba biti oprezan jer mogu sadrzavati zivu; uloga zive u malim kolicinama nije toliko toksicna, no moze promijeniti imunoloski odgovor u organizmu; glutation se trosi detoksifikacijom, smanjena kolicina glutationa usmjerava imunoloski odgovor prema tipu Th2 (sto znaci pogoduje humoralnoj imunosti, a blokira celularnu)

2. Bijelo meso peradi...visoka kolicina proteina, zanemariva kolicina masnoce, nema omega-3, jako siromasne kalijem...

3. Govedina; krta govedina je ok, govedina ima dosta stearinske kiseline, koja se u organizmu moze prevesti u oleinsku...

4. Svinjetina...U Americi je ne ubrajaju u crveno meso, nego u bijelo (valjda misle na odojak). Najdugovjecniji ljudi na svijetu zive na japanskom otocju Okinawa...I jedu svinjetinu.

Najduze na svijetu zive:
1. siromasni ljudi na jugu Italije, Albanije, Grcke i Spanjolske.
Nisu vegeterijanci. Mediteranska kuhinja je dosta masna (u sve se stavlja maslinovo ulje, i konzumira se jako puno masne plave ribe, te jako puno badema i oraha)
2. vec gore spomenuta Okinawa. Svejedi su, ali puno jedu svinjetine.
(u oba slucaja smatra se da je dugovjecnost postignuta relativno niskim unosom ugljikohidrata i hipokalorijskim unosom: ne vise od 1500 kcal dnevno).


Biljna hrana je relativno siromasna proteinima (osim grahorica i soje), a sadrzi previse ugljikohidrata. Vecina Indijaca su vegeterijanci, jeste li se upitali zasto su vecinom niski, a bucmasti?

Ugljikohidrati su krivi za epidemiju debljine, te su oni koji dovode do visokih masnoca u krvi. Visoke masnoce u krvi su stetne, i lijece se: smanjenjem unosa ugljikohidrata, uz povecanje unosa zdravih masnoca (maslinovo ulje, plava riba, orasi). (Dakle, stetne masnoce nastale od unosa ugljikohidrata, lijece se zdravim masnocama ).

Ne postoje esencijalni ugljikohidrati, bez ugljikohidrata covjek moze zivjeti. Za razliku od esencijalnih proteina, i esencijalnih masnih kiselina bez kojih covjek ne moze zivjeti. Epilepsija rezistentna na antiepileptike se lijeci ketogenom dijetom (izbacuju se ugljikohidrati, i dozvoljeni su samo proteini, zdrave nezasicene masne kiseline, te eventualno celuloza).

Posebice je opasna saharoza, i to jer se razlaze na glukozu i fruktozu.
A fruktozu moze koristiti samo jetra, i onda sav visak fruktoze ide preko glicerola u masno tkivo. Glukoznofruktozni sirup koji se stavlja u sokove smatra se najvaznijim uzrokom epidemije debljine u razvijenim zemljama.


Ja jedem meso, ali samo plavu ribu i bijelo meso peradi. Jedem i bjelanjak. Mlijeko ne pijem (previse hormona i antibiotika stavljaju u to). Light jogurt je ok.
Povrce sve jedem, ali gledam da ima vise celuloze (lisnato), proteina (grah, soja) ili korisnih tvari (rajcica ima mnogo likopena i kalija). Mrkvu izbjegavam (previse saharoze, i fruktoze).

Tjesteninu i rizu ne jedem, to ubrajam u prazne kalorije (energijski bogate, a sadrzajno prazne).

Sto se tice voca, gledam da uzimam ono sa sto manje fruktoze (marelice, breskve, papaja, jagode, maline, kupine).



PS
Primjer sa zeljezom nije najsretniji. Jer npr. muskarac nakon 18g bi mogao sasvim normalno zivjeti bez da unese i gram zeljeza.
Jer je razina zeljeza u tijelu konstantna. Zeljezo se gubi samo kod krvarenja (vanjskog ili unutarnjeg).
Kod djece i zena je drugacije. Djeci zeljezo treba za rast, a zenama jer mogu gubiti puno menstruacijom.

Sto se tice bioraspolozivosti zeljeza iz biljnih izvora:
Tu roditelje najvise grijese. Naprave djetetu spinat na mlijeku. Kalcij iz mlijeka blokira asorpciju zeljeza, i vecina zeljeza ce zavrsiti u stolici.
Valja raditi spinat na vodi, ma koliko vam bio nefin.


Najzdravije namirnice:
plava riba, maslinovo ulje, orasi, lanene sjemenke, rajcica, nezasladjeni sok od cijele narance (ukljucujuci i koru zbog pektina).
Od ugljikohidrata jedino preporucam: grah (proteini, vlakna, kalij) i banane (vlakna, kalij).
Savrsena juha za dugovjecnost: zagrijte sok od rajcice (pola litre), i kad bude mlak dodajte 2 zlice ekstradjevicanskog maslinovog ulja i saku oraha.
Savrsena doza omega-3 kiselina i antioksidansa.

Definitivo preporucam soju. Muskarci ce trubiti da ona sadrzi fitoestrogene (no ne vise od lanenih sjemenki).
Valja napomenuti da zene dulje zive bas zbog estrogena, jer estrogeni smanjuju rizik od infarkta, mozdanog udara i drugih kardiovaskularnih uzasa.

[Fuerteventura]

Ajvar kaže:

Hm, da vidimo u kojim namirnicama ima kolesterola?

95% kolesterola u organizmu je nedijatetski kolesterol, dakle onaj neunesen u organizam, nego sintetiziran u jetri.

Jedan od faktora povecane sinteze kolesterola u jetri je povecana koncentracija masnih kiselina u krvi.


Povecana koncentracija masnih kiselina u krvi je prije svega posljedica uzimanja prekomjerne kolicine ugljikohidrata.

The primary causes of hypertriglyceridemia include cigarette smoking, very-high-carbohydrate diets, disease (i.e., diabetes, nephrotic syndrome), certain drugs (i.e., corticosteroids, protease inhibitors), and genetic factors.

Izvor, respektabilni medicinski clanak:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2683599/


Hrvati su gojazni i umiru od infarkta i mozdanog udara prije svega jer konzumiraju previse ugljikohidrata, nema se novaca svaki dan za pileca prsa i za finu plavu ribu.



Prehrana bogata ugljikohidratima a siromasna mastima povezana je s vecim vrijednostima stetnog kolesterola (LDL), kao i vecom mogucnoscu da uzrokuju ugrusak koji moze zacepiti krvne zile i uzrokovati srcani ili mozdani udar: http://www.jlr.org/content/51/11/3324.abstract



Dakle, zakljucak je,
postoji zdrave biljne i zdrave zivotinjske namirnice, i nezdrave bilje i nezdrave zivotinjske.
Idealna je prehrana ona koja sadrzi minimum ugljikohidrata, a maksimum zive, takozvana ''eskimska'': iako jedu extremne kolicine masne plave ribe, Eskimi ne umiru od infarkta niti mozdanog udara.

Za nasu lokaciju bi najzdravija bila mediteranska dijeta (kuhinja s juga Italije i Grcke):
dnevni unos kalorija ne veci od 1500-1800, mnogo masne plave ribe, maslinovog ulja, grahorica, orasastih proizvoda, povrca.
Voce tu i tamo, dati prednost onom koje nije slatko (marelice, zelene banane, citrusi)...Izbjegavati ugljikohidrate koji su prazne kalorije (riza, tijesto), slatko voce (jabuke, lubenice),
zasicene masne kiseline (prsut, iznutrice, procesirana hrana, mlijeko)...

[kumek]

Fuerteventura kaže:

.....
Za nasu lokaciju bi najzdravija bila mediteranska dijeta (kuhinja s juga Italije i Grcke):
dnevni unos kalorija ne veci od 1500-1800, mnogo masne plave ribe, maslinovog ulja, grahorica, orasastih proizvoda, povrca.
Voce tu i tamo, dati prednost onom koje nije slatko (marelice, zelene banane, citrusi)...Izbjegavati ugljikohidrate koji su prazne kalorije (riza, tijesto), slatko voce (jabuke, lubenice),
zasicene masne kiseline (prsut, iznutrice, procesirana hrana, mlijeko)...

S ovime se ne slažem unos ugljikohidrata treba biti barem 40 % kalorija, naš pogon je na ugljikohidrate, tijestu, riži, kruhu a pogotovo voću ništa ne fali kao jelu. Ono što si ti gore naveo su same masti i a malo proteina i UH. Zelene banane imaju više kalorija od jabuka. 1 srednja marelica ima jednako kalorija kao i srednja jabuka a pogledaj razliku u veličini. Dvije velike kriške luibenice imaju manje kalorija od jedne banane. Slažem se da je najveći problem današnje ishrane previše UH ali to nije razlog premalom unosu.
Nadalje 1800 kalorija je teška pothranjenost za čovjeka od 1 90 i 90 kg. 1500 kalorija nije dosta niti za ženu prosječne građe koja cijele dane samo sjedi. Otkud si izvukao te brojeve? Osim toga jednu stvar mediteranske prehrane si zaboravio...fizički rad. Mislim da je najveći problem u fizičkoj neaktivnosti a ne toliko u prehrani. Ako nekoga zanima koliko kalorija mu treba postoji i na netu niz forumula koje koriste podatke i životne navike.