Rastavljanje na slogove

[suny77]

Meni nije vise nista jasno. Ima 6 godina u knjizi iz hrvatskog djecu se ucilo rastaviti pat-ka, pis-mo. Sad u novoj knjizi uci se pi-smo, pa-tka. Ne znam kako dijete da ucim?!

[Wikiceha]

Meni se čini ovo novo ispravnim, obično je pucanje nakon samoglasnika
Pa-tka, pi-smo.
Probaj izgovoriti uopće riječ.
Da je pat-ka, i pis-mo, morao bi jače naglasit t i s, a nakon njih bi trebala doći pauza

[inflame]

uči li dijete rastavljati na slogove ili rastavljati riječ na kraju linije?

jer nije isto rastaviti riječ "na slog" - pat-ka
i rastaviti riječ na kraju linije: pa-
tka.

jer na slog se rastavlja tako da izgovoriš i kad ti brada ode dolje, to je prvi slog,
a na kraju linije se rastavlja sa samoglasnicima obavezno. (i još u nekim nekim slučlajevima sa r, al toga se slabo sjećam).

[suny77]

Uce rastavljati na slogove i rastavljati na kraju linije. Zar to nije svejedno? Ova dva primjera koja sam navela su rastavljanje na slogove iste brojalice "Pliva patka preko Save" u dva razlicita udzbenika sa vremenskim pomakom od 6 godina. Na http://pravopis.hr/pravilo/spojnica/68/ pise da je pravilno bit-ka, pa onda bi trebalo i pis-mo i pat-ka,mac-ka a to mi se kosi s njegovom knjigom. Meni se cini da se gleda logicniji spoj, da je laksa kombinacija bit, pis, pat nego tka, smo, tka, cka?

[inflame]

najsigurnije je dijete učiti po udžbeniku.
a to rastavljanje je ionako praktički najsporednija stvar na svijetu.

ima tome dosta, ali po onom što sam ja naučio u školi pravilno se rastavlja na kraju retka kako u toj novoj knjizi kaže:
pi-smo, pa-tka

[Shain]

suny77 kaže:

Meni nije vise nista jasno. Ima 6 godina u knjizi iz hrvatskog djecu se ucilo rastaviti pat-ka, pis-mo.

Sad u novoj knjizi uci se pi-smo, pa-tka. Ne znam kako dijete da ucim?!

Dopušteno je rastavljanje suglasničkih skupova na morfemskoj granici:

- pat-ka,
- pis-mo. (Vidi Matičin pravopis iz 2007., str. 308.)

No kako ne prepoznaju svi morfemsku granicu, prihvaća se prenošenje suglasničkog skupa u drugi red ako postoji riječ s takvim početkom:

- pa-tka (tkanje, tkivo, Tkon)
- pi-smo (smola, smanjiti, smeđ).

Kod nas nema riječi s početkom "mb","ljn", "rl" i sl. pa se ne prihvaća rastavljanje bu-mbar, dovo-ljno, Ka-rlovac...

[suny77]

Shain kaže:

Dopušteno je rastavljanje suglasničkih skupova na morfemskoj granici:

- pat-ka,
- pis-mo. (Vidi Matičin pravopis iz 2007., str. 308.)

No kako ne prepoznaju svi morfemsku granicu, prihvaća se prenošenje suglasničkog skupa u drugi red ako postoji riječ s takvim početkom:

- pa-tka (tkanje, tkivo, Tkon)
- pi-smo (smola, smanjiti, smeđ).

Kod nas nema riječi s početkom "mb","ljn", "rl" i sl. pa se ne prihvaća rastavljanje bu-mbar, dovo-ljno, Ka-rlovac...

Hvala Shain, sad mi je jasno i logicno. :klap:

[Shain]

prihvaća se prenošenje suglasničkog skupa u drugi red ako postoji riječ s takvim početkom:

- pa-tka (tkanje, tkivo, Tkon)

Izuzimaju se riječi s prefiksalnim /t/, koje ne treba prenositi u drugi red:

- pot-kova
- nat-koljenica
- pret-komora.

[suny77]

Shain kaže:

Izuzimaju se riječi s prefiksalnim /t/, koje ne treba prenositi u drugi red:

- pot-kova
- nat-koljenica
- pret-komora.

[Hekatonhir]

Shain kaže:

No kako ne prepoznaju svi morfemsku granicu, prihvaća se prenošenje suglasničkog skupa u drugi red ako postoji riječ s takvim početkom:

- pa-tka (tkanje, tkivo, Tkon)
- pi-smo (smola, smanjiti, smeđ).

To je i moj kriterij odnosno tako sam svojedobno objašnjavao ljudima. Ako postoji riječ s određenim suglasničkim skupom na početku, onda taj skup nije "težak za izgovor", kako je uvijek stajalo u pravopisima i gramatikama.

Drago mi je da su dodali razumno, logično objašnjenje umjesto posve relativnog.

[Shain]

Treba mi teorija podjele na slogove. Našao sam suprotstavljena mišljenja.

1. Pri podjeli na slogove nije važna morfemska granica:

se-dlo, vje-žba, mi-šji, ze-mlja, je-dva, te-ško, pa-tka, ra-zbi-stri-ti (prema gramatikama: Brabec-Hraste..., Težak-Babić, Babić-Brozović...: Glasovi i oblici...).

2. Kad imamo imamo semantičko-fonološku granicu među dijelovima složenih riječi, to ostaje i granica sloga bez obzira kakve suglasnike u skupu ima:

iz-baciti, raz-dvojiti, od-lagati, ob-ložiti, pred-od-re đen (prema skeniranom članku, trenutno ne znam autora)

.................................................. ....
Ovo drugo bi se vjerojatno trebalo dijeliti na slogove: i-zba-ci ti, ra-zdvo-ji-ti, o-dla-ga ti, o-blo-ži-ti, pre-do-dre-đen.

.................................................. ...
Napomena: radi se podjeli na slogove, dakle o fonologiji, a ne o rastavljanju na kraju retka (o pravopisu).
.................................................. ............................

[Tempora]

https://hrcak.srce.hr/165991

može li ovo pomoći, makar kao polazište za daljnje istraživanje?

[sali]

Shain kaže:

Treba mi teorija podjele na slogove. Našao sam suprotstavljena mišljenja.

1. Pri podjeli na slogove nije važna morfemska granica:

se-dlo, vje-žba, mi-šji, ze-mlja, je-dva, te-ško, pa-tka, ra-zbi-stri-ti (prema gramatikama: Brabec-Hraste..., Težak-Babić, Babić-Brozović...: Glasovi i oblici...).

2. Kad imamo imamo semantičko-fonološku granicu među dijelovima složenih riječi, to ostaje i granica sloga bez obzira kakve suglasnike u skupu ima:

iz-baciti, raz-dvojiti, od-lagati, ob-ložiti, pred-od-re đen (prema skeniranom članku, trenutno ne znam autora)

.................................................. ....
Ovo drugo bi se vjerojatno trebalo dijeliti na slogove: i-zba-ci ti, ra-zdvo-ji-ti, o-dla-ga ti, o-blo-ži-ti, pre-do-dre-đen.

.................................................. ...
Napomena: radi se podjeli na slogove, dakle o fonologiji, a ne o rastavljanju na kraju retka (o pravopisu).
.................................................. ............................

ima li sa tim rastavljanjem na slogove ikakve veze uglazbljeni tekst?
koliko se sjećam, po dinamici, taktovi se vežu uz slogove
tako idu koračnice i slično
i-zba-ci-ti mi izgleda čudno u tom kontekstu, iz-ba-ci-ti mi je logičnije

[Shain]

sali kaže:

ima li sa tim rastavljanjem na slogove ikakve veze uglazbljeni tekst?
koliko se sjećam, po dinamici, taktovi se vežu uz slogove
tako idu koračnice i slično
i-zba-ci-ti mi izgleda čudno u tom kontekstu, iz-ba-ci-ti mi je logičnije

Ima. Praktičan savjet za učenike glasi: Na slogove se rastavlja kao kad biste riječ pjevali.

No to je premalo za jezikoslovno objašnjenje.

[Shain]

Treba mi teorija podjele na slogove. Našao sam suprotstavljena mišljenja.

1. Pri podjeli na slogove nije važna morfemska granica:

se-dlo, vje-žba, mi-šji, ze-mlja, je-dva, te-ško, pa-tka, ra-zbi-stri-ti (prema gramatikama: Brabec-Hraste..., Težak-Babić, Babić-Brozović...: Glasovi i oblici...).

2. Kad imamo imamo semantičko-fonološku granicu među dijelovima složenih riječi, to ostaje i granica sloga bez obzira kakve suglasnike u skupu ima:

iz-baciti, raz-dvojiti, od-lagati, ob-ložiti, pred-od-re đen (prema skeniranom članku, trenutno ne znam autora).

Ovo drugo bi se vjerojatno trebalo dijeliti na slogove: i-zba-ci ti, ra-zdvo-ji-ti, o-dla-ga ti, o-blo-ži-ti, pre-do-dre-đen.

Napomena: radi se podjeli na slogove, dakle o fonologiji, a ne o rastavljanju na kraju retka (o pravopisu).

Našao sam odgovor:

Riječi se dijele bez obzira na morfemsku granicu, tj. ne dijele se iza prefiksa, ispred sufiksa i s obje strane korijena, nego se dijele i prefiksi, i sufiksi, i korijeni ako je potrebno.

Npr. u donjim riječima prefiksi su "raz", "nad", "pod", "uz". Prvi slogovi završavaju samoglasnicima (A, O i U), a dijelovi prefiksa pripadaju desnom slogu ("Z" i "D"), bez obzira na morfemsku granicu:

RA-ZO-ČA-RA-TI, NA-DI-NA-TI-TI, PO-DU-PI-RA-TI, U-ZO-HO-LI-TI SE.

Morfemska se granica ne uzima u obzir ni kada postoji skupina suglasnika, npr.:

RA-ZBI-STRI-VA-TI, PO-TE-ŠKO-ĆA, ZA-VR-TJE-TI, NA-O-BLA-ČI-TI SE, PRO-PU-ŠTA-TI. Tu su prefiksi "raz", "ob", korijeni "teš", "vrt", "bistr", "pušt".

U Hrvatskoj gramatici autora Eugenije Barić i dr., 2005., str. 56, stoji: "U hrvatskom jeziku prednost u okupljanju neslogotvornih glasova ima dalji slog."