Savršeni um

[XPangel]

Jednostavko kaže:

Ponovio si ono što sam ja napisao, osim ako ove ideje imaju još neko drugo značenje, a ne samo to da su suprotne jedna drugoj.

Ja sam te shvatio da si ti izjednaćio suprotnosti i u brojniku zato sam izrazio neslaganje i napisao da je u pitanju nazivnik isti a ne brojnik inače bi pomenuo brojnik.
Ako sam dobro shvatio što želiš reći.

[XPangel]

Srebrni-medvjed kaže:

Jel antimaterija suprotnost materiji ili je transcedentna?

To je posve sad irelevantno mnogo je važniji psihički magnetizam i prevladavanje prirode u čovjeku koja je svedena na običnu bateriju koja se puni i prazni po željama onih koji itekako dobro razumiju taj proces.

[Srebrni-medvjed]

XPangel kaže:

To je posve sad irelevantno mnogo je važniji psihički magnetizam i prevladavanje prirode u čovjeku koja je svedena na običnu bateriju koja se puni i prazni po željama onih koji itekako dobro razumiju taj proces.

Mozak je materija kao i svaka druga, kao takav funkcionira prema prirodnim zakonima.

E sad je pitanje jel priroda determinirana ili usmjerena voljom

[XPangel]

Srebrni-medvjed kaže:

Mozak je materija kao i svaka druga, kao takav funkcionira prema prirodnim zakonima.

E sad je pitanje jel priroda determinirana ili usmjerena voljom

Dvojiš da možeš biti nešto više od baterije?

[Jednostavko]

XPangel kaže:

Ja sam te shvatio da si ti izjednaćio suprotnosti i u brojniku zato sam izrazio neslaganje i napisao da je u pitanju nazivnik isti a ne brojnik inače bi pomenuo brojnik.
Ako sam dobro shvatio što želiš reći.

Mislim da me nisi shvatio. Pisao sam o polaritetu kao takvom, a ne nekom konkretnom polaritetu. Polovi u polaritetu nemaju nikakav brojnik. Jedino po čemu se razlikuju je ono što im je zajedničko. Znam da je to kontradikcija, ali ne mogu je izbjeći.

[implosive]

Bokte kako komotno baratate pojmovima o čijem značenju nemate nikakvog pojma kao ni ja.
Ali ja barem imam pojma da nemam pojma.

[Jednostavko]

implosive kaže:

Bokte kako komotno baratate pojmovima o čijem značenju nemate nikakvog pojma kao ni ja.
Ali ja barem imam pojma da nemam pojma.

Ako nemaš pojma, kako onda znaš da mi nemamo pojma?

[XPangel]

Jednostavko kaže:

Mislim da me nisi shvatio. Pisao sam o polaritetu kao takvom, a ne nekom konkretnom polaritetu. Polovi u polaritetu nemaju nikakav brojnik. Jedino po čemu se razlikuju je ono što im je zajedničko. Znam da je to kontradikcija, ali ne mogu je izbjeći.

Brojnik je metaforčki rećeno je ono što razlikuje polaritete jer desno i lijevo nije isto ili plus i minus no zajedničko jest da su polariteti.No to je posve irelavetno sada polariteti su u pitanju u parovima raznih formi ideja itd

[XPangel]

Jednostavko kaže:

Ako nemaš pojma, kako onda znaš da mi nemamo pojma?

Gdje bi svrstao taj njegov nelogizam? U lijevi extrem ili desni ?

[implosive]

Jednostavko kaže:

Ako nemaš pojma, kako onda znaš da mi nemamo pojma?

Znam zato što mi sada nećeš moći definirati pojam "savršenosti".

[XPangel]

implosive kaže:

Znam zato što mi sada nećeš moći definirati pojam "savršenosti".

Imaš intelekt koji se želi natjecati a to sputava, uvijek si u tenziji opterećen tekmom je li netko nešto zna ili ne zna,je li arogantan ili nije itd
Savršeni intelekt nije opterećen nego totalno otvoren.

[implosive]

XPangel kaže:

Imaš intelekt koji se želi natjecati a to sputava, uvijek si u tenziji opterećen tekmom je li netko nešto zna ili ne zna,je li arogantan ili nije itd
Savršeni intelekt nije opterećen nego totalno otvoren.

Što je "intelekt"?

[Jednostavko]

XPangel kaže:

Brojnik je metaforčki rećeno je ono što razlikuje polaritete jer desno i lijevo nije isto ili plus i minus no zajedničko jest da su polariteti.No to je posve irelavetno sada polariteti su u pitanju u parovima raznih formi ideja itd

Izgleda da ne razumiješ što želim reći. Jasno je meni da se polariteti razlikuju, ali te razlike moraju biti suprotnosti, ne bilo kakve razlike. U općem slučaju jedan polaritet je definiran samo time što je suprotan drugom, nije definiran samim sobom. Jedino po čemu su isti je to što su suprotni, a to je ujedno i ono po čemu nisu isti. Ono što vrijedi općenito mora vrijediti i u svim posebnim slučajevima. Zato mislim da jest relevantno.

XPangel kaže:

Gdje bi svrstao taj njegov nelogizam? U lijevi extrem ili desni ?

Nisam ga nigdje svrstavao.

[Jednostavko]

implosive kaže:

Znam zato što mi sada nećeš moći definirati pojam "savršenosti".

Savršeno je ono što je bez nedostataka. Ono čemu ništa nije izvan.

[Srebrni-medvjed]

XPangel kaže:

Dvojiš da možeš biti nešto više od baterije?

Ja ne dvojim, ali kompletna prirodna znanost dvoji

[Leteća]

XPangel kaže:

To je posve sad irelevantno mnogo je važniji psihički magnetizam i prevladavanje prirode u čovjeku koja je svedena na običnu bateriju koja se puni i prazni po željama onih koji itekako dobro razumiju taj proces.

Ma naravno. Ali tema je malo neprecizno postavljena jer poezija i umjetničke slike nisu baš poticajne za forumsku diskusiju. Ono što nekako mogu izgatati iz njih, kao i iz naslova teme jest to da je tvoja teza kako je "savršeni um" onaj um koji je lišen polariteta.

No, pitanje je može li um koji ne doživljava polaritete uopće obavljati svoju funkciju. Svrha uma i jest smještanje stvari u određene kategorije, odnosno klasifikacija istih. Sustavi klasifikacija mogu biti vrlo jednostavni (sortiranje stvari u dvije temeljne kategorije, tipa jestivo/nejestivo) kao i vrlo složeni (suvremena botanika).

Polariteti u ljudskoj psihi zapravo su ostatci najprimitivnijih (dualnih) sustava klasifikacije (dobro/loše, naši/njihovi, opasno/bezopasno, štetno/korisno, itd...). Do nekakvih neurotičnih kuršlusa (a susljedno i malignih društvenih pojava) dolazi u trenutku kada čovjek zamijeni kartu s teritorijom, odnosno izjednači sustav klasifikacije sa samom stvarnošću koju je moguće izravno percipirati. Um govori jedno, osjetila govore drugo i... krc. Da bi čovjek mogao funkcionirati u svijetu koji smatra podvojenim počinje se identificirati s jednim polom (onim koji doživljava "pozitivnim") i pokušava odbaciti drugi, "negativni". Načini tog odbacivanja u psihologiji se nazivaju "mehanizmi obrane" i ima ih cijelo čudo.

Polariteti u prirodi su potrebni jer bez njih zakoni fizike ne bi funkcionirali. Ako se želi baviti fizikom, zapravo prirodnim znanostima uopće, razvijati tehnologiju (pa čak i biti odgovoran sudionik u prometu) čovjek mora percipirati polaritete, no identifikacija s njima nije potrebna - ne moraš se identificirati s magnetskim sjeverom, niti mu pripisivati neke mistične osobine da bi koristio kompas. Kad je riječ o materiji/antimateriji tu se stvari malo kompliciraju jer čovjek je prije svega materija, tako da ne može izravno doživjeti antimateriju (teoretski može, ali nakon toga ne bi mogao pričati o tome ). No, antimateriju može zamisliti, odnosno dokučiti umom naviklim na razlikovanje suprotnih polova.

Ako to načelo prebacimo u sferu čarabara - ako ne želiš biti baterija, moraš biti električar. Prčkanje po vlastitoj 'bateriji' je 'bijela magija', prčkanje po tuđima 'crna'. I opet imamo neke polaritete i opet bi se iznad njih trebalo izdići da bi se postiglo 'savršenstvo'. No, jedan takav 'savršeni um' koji ne preza pred nanošenjem štete drugima da bi postigao neku osobnu ravnotežu (ili, češće, materijalnu dobit) ne može se smatrati 'savršenim' u etičkom smislu. Ali to nije sve (nazovete li odmah dobit ćete kolac za paradajz!) Onaj polaritet koji se ovdje javlja je ja/drugi. Odnosno, odbacivanje dihotomije dobro/zlo stavlja težište na 'ja', odnosno postizanje vlastite koristi, dok se 'drugi' odbacuju kao nebitni, potrošna roba, leševi koje treba izgaziti na putu do (samo)spoznaje.

Izlazak iz dihotomije ja/drugi ono je o čemu raznorazni duhovni učitelji pričaju kad govore da je za prosvjetljenje potrebno riješiti se vlastitog ega, doživjeti Kozmos kao nedjeljivu cjelinu i blablabla. No, da si bilo tko od nas sad amputira ego, završio bi kao Dudek iz Gruntovčana. Je li to poželjno ili nepoželjno stanje (u RH 2018.) .... e o tome možemo raspravljati.




(A kad sam si već dala truda napisati ovako lijep esej, od tebe bi bilo lijepo da mi otkriješ tko su ti "oni" koji razumiju te procese punjenja i pražnjenja tuđih baterija. )

[Pravi Život]

Leteća kaže:

Ali tema je malo neprecizno postavljena jer poezija i umjetničke slike nisu baš poticajne za forumsku diskusiju.

I nisu, ai autoru teme nije bila ta namjera, jer upleo je nesavršen um u savršen um, potrudeći se ne proizvesti diskusiju već vas druge ostaviti neznanjem kanda ne razumijete da prvi osnovni motiv uvodne je zavist nesavršenog prema savršenom. Time, ako zavidi on sam, trebate i vi , a , ukoliko ga niste shvatili znači nesavršenije je savršeniji od vas. Poanta, ne.

[Srebrni-medvjed]

Pravi Život kaže:

I nisu, ai autoru teme nije bila ta namjera, jer upleo je nesavršen um u savršen um, potrudeći se ne proizvesti diskusiju već vas druge ostaviti neznanjem kanda ne razumijete da prvi osnovni motiv uvodne je zavist nesavršenog prema savršenom. Time, ako zavidi on sam, trebate i vi , a , ukoliko ga niste shvatili znači nesavršenije je savršeniji od vas. Poanta, ne.

Čovjek nije savršen, ali može ići savršenim putem

[XPangel]

Leteća kaže:

Ma naravno. Ali tema je malo neprecizno postavljena jer poezija i umjetničke slike nisu baš poticajne za forumsku diskusiju. Ono što nekako mogu izgatati iz njih, kao i iz naslova teme jest to da je tvoja teza kako je "savršeni um" onaj um koji je lišen polariteta.

No, pitanje je može li um koji ne doživljava polaritete uopće obavljati svoju funkciju. Svrha uma i jest smještanje stvari u određene kategorije, odnosno klasifikacija istih. Sustavi klasifikacija mogu biti vrlo jednostavni (sortiranje stvari u dvije temeljne kategorije, tipa jestivo/nejestivo) kao i vrlo složeni (suvremena botanika).

Polariteti u ljudskoj psihi zapravo su ostatci najprimitivnijih (dualnih) sustava klasifikacije (dobro/loše, naši/njihovi, opasno/bezopasno, štetno/korisno, itd...). Do nekakvih neurotičnih kuršlusa (a susljedno i malignih društvenih pojava) dolazi u trenutku kada čovjek zamijeni kartu s teritorijom, odnosno izjednači sustav klasifikacije sa samom stvarnošću koju je moguće izravno percipirati. Um govori jedno, osjetila govore drugo i... krc. Da bi čovjek mogao funkcionirati u svijetu koji smatra podvojenim počinje se identificirati s jednim polom (onim koji doživljava "pozitivnim") i pokušava odbaciti drugi, "negativni". Načini tog odbacivanja u psihologiji se nazivaju "mehanizmi obrane" i ima ih cijelo čudo.

Polariteti u prirodi su potrebni jer bez njih zakoni fizike ne bi funkcionirali. Ako se želi baviti fizikom, zapravo prirodnim znanostima uopće, razvijati tehnologiju (pa čak i biti odgovoran sudionik u prometu) čovjek mora percipirati polaritete, no identifikacija s njima nije potrebna - ne moraš se identificirati s magnetskim sjeverom, niti mu pripisivati neke mistične osobine da bi koristio kompas. Kad je riječ o materiji/antimateriji tu se stvari malo kompliciraju jer čovjek je prije svega materija, tako da ne može izravno doživjeti antimateriju (teoretski može, ali nakon toga ne bi mogao pričati o tome ). No, antimateriju može zamisliti, odnosno dokučiti umom naviklim na razlikovanje suprotnih polova.

Ako to načelo prebacimo u sferu čarabara - ako ne želiš biti baterija, moraš biti električar. Prčkanje po vlastitoj 'bateriji' je 'bijela magija', prčkanje po tuđima 'crna'. I opet imamo neke polaritete i opet bi se iznad njih trebalo izdići da bi se postiglo 'savršenstvo'. No, jedan takav 'savršeni um' koji ne preza pred nanošenjem štete drugima da bi postigao neku osobnu ravnotežu (ili, češće, materijalnu dobit) ne može se smatrati 'savršenim' u etičkom smislu. Ali to nije sve (nazovete li odmah dobit ćete kolac za paradajz!) Onaj polaritet koji se ovdje javlja je ja/drugi. Odnosno, odbacivanje dihotomije dobro/zlo stavlja težište na 'ja', odnosno postizanje vlastite koristi, dok se 'drugi' odbacuju kao nebitni, potrošna roba, leševi koje treba izgaziti na putu do (samo)spoznaje.

Izlazak iz dihotomije ja/drugi ono je o čemu raznorazni duhovni učitelji pričaju kad govore da je za prosvjetljenje potrebno riješiti se vlastitog ega, doživjeti Kozmos kao nedjeljivu cjelinu i blablabla. No, da si bilo tko od nas sad amputira ego, završio bi kao Dudek iz Gruntovčana. Je li to poželjno ili nepoželjno stanje (u RH 2018.) .... e o tome možemo raspravljati.




(A kad sam si već dala truda napisati ovako lijep esej, od tebe bi bilo lijepo da mi otkriješ tko su ti "oni" koji razumiju te procese punjenja i pražnjenja tuđih baterija. )

Evo ti primjer Ustaše i Partizani tema kojom drže u lancima ovu zemlju godinama i godinama.Bace kost i ljudi glodju.
Ista je stvar s religijskim naprdjivanjima,dovoljno je samo poticaj.

Može li se živjeti život bez toga ?

[XPangel]