The Big Short (2015)

[The_End]

Meni se film svidio, s obzirom da ima crtu dokumentarizma u sebi usporedit cu ga s Spotlightom i reci da mi je TBS bolje legao nego Spotlight.
TBS je dinamican film, svidja mi se sto su likovi stalno u pokretu, shiftanje s karaktera na karakter, i tu ne staje film samim prebacivanjem nego svaka nova scena je novo okruzenje, novi razgovori, konstantni muving.
Film makar opisuje globalni topic, nije senzacionalisticki prikazan nego sveden na pojedince i njihovu ulogu u prici...
Glumci su mi bas dobro odradili job, ne mogu navesti ni jednu losu kariku, Burry mi u pocetku nije sjeo u okviru filma, no kako film ide doznajemo crtice o njegovu zivotu pa mi je cudnovata narav postala jasna...

[scorpio2001]

mfranic kaže:

ni meni nije jasno kome su oni na kraju prodali te shortove, i zašto je to netko kupio, a i masa toga mi u filmu nije jasna. mislim da bi trebalo završiti ekonomski fakultet da ti sve bude jasno.

Znači velike banke su kreirale obveznice pokrivene hipotekarnim kreditima, čime su se defakto rješavale svojih hipotekar kredita to se zove sekuritizacija.

Obzirom da su banke bile izložene (imale su puno u svojim knjigama) što loših hipotekarnih kredita, a što neprodanih obveznica, kada su skužile da je market otišao kvragu postale su zainteresirane da kupuju suprotnu poziciju, a to su bili ovi CDS-ovi koje su kreirali naši protagonisti u filmu. Znači banke su skužile da će se vrijednost njihovih kolateraliziranih obveznica strmopizditi (jer su već svi faktroi bili tu, ali su manipulirali market i skrivali info) pa su da se zaštite počele kupovati CDS-ove jer kada CB-u padne cijena, CDS ta cijena naraste i ako u tom trenutku imaš i jedno i drugo, tvoj gubitak/dobitak je 0 i to znači da su se heđirali (zaštitili od rizika).

s tim da su velike banke u isto vrijeme dok su kupovale ove CDSove, naveliko prodavale bezvrijedne kolateralizirane obveznice svojim klijentima.

ali poanta je da su velike banke na kraju prveslale ove naše junake jer su im za njihove CDS-ove dali puno manje novaca u odnosu koliko su ti CDS-ovi u danom trenutku vrijedili. tako da se banke nisu samo zaštitile od gubitaka već su kroz manipulaciju marketa, natjerali naše junake da im prodaju svoje CDS-ove po nižoj cijeni pa su banke tu ostvarile još i ekstra profite.

[Lobsterman]

Film je zbilja fantastičan! Pogledao sam ga tri puta, pregleda po netu šta su credit default swaps, credit debt obligations i ostale financijske izmišljotine koje čine današnje tržište i ono ... opalilo me! Plus film ima super postavu i priča likova i konverzacije su zabavne i poučne.

Kada bi filmska industrija više ovako radila ljudi bi bili informiraniji i ne bi ih se dalo lako veslat...

[mfranic]

scorpio2001 kaže:

Znači velike banke su kreirale obveznice pokrivene hipotekarnim kreditima, čime su se defakto rješavale svojih hipotekar kredita to se zove sekuritizacija.

Obzirom da su banke bile izložene (imale su puno u svojim knjigama) što loših hipotekarnih kredita, a što neprodanih obveznica, kada su skužile da je market otišao kvragu postale su zainteresirane da kupuju suprotnu poziciju, a to su bili ovi CDS-ovi koje su kreirali naši protagonisti u filmu. Znači banke su skužile da će se vrijednost njihovih kolateraliziranih obveznica strmopizditi (jer su već svi faktroi bili tu, ali su manipulirali market i skrivali info) pa su da se zaštite počele kupovati CDS-ove jer kada CB-u padne cijena, CDS ta cijena naraste i ako u tom trenutku imaš i jedno i drugo, tvoj gubitak/dobitak je 0 i to znači da su se heđirali (zaštitili od rizika).

s tim da su velike banke u isto vrijeme dok su kupovale ove CDSove, naveliko prodavale bezvrijedne kolateralizirane obveznice svojim klijentima.

ali poanta je da su velike banke na kraju prveslale ove naše junake jer su im za njihove CDS-ove dali puno manje novaca u odnosu koliko su ti CDS-ovi u danom trenutku vrijedili. tako da se banke nisu samo zaštitile od gubitaka već su kroz manipulaciju marketa, natjerali naše junake da im prodaju svoje CDS-ove po nižoj cijeni pa su banke tu ostvarile još i ekstra profite.

znači prodali su istim tim bankama kod kojih su i napravili CDS-ove?

[Trina Moe]

šteta da carell nije nominiran za oscara, po meni je odlično odradio ulogu. možda mi je on i najbolji bio u cijelom filmu.

generalno zadovoljna. malo banalan na momente (potrefilo se da sam polagala ispit nedavno vezano za krizu pa mi je bilo kao da mi po skripti idu redom i objašnjavaju što je što). dovoljno dinamičan, druge uloge pristojne, mogao bi se opet pogledat.

[Cesc]

Odličan film. Baš mi je sjeo vrhunski. 9/10

[Špranja]

Diplomirani sam inženjer arhitekture, nekog sam dreka, dakle, učila i naučila u životu, niti ja sebe, a niti me je itko drugi ikad smatrao ograničenom osobom..., ali bez srama priznajem kako nemam pojma o čemu su oni u filmu blebetali 2 sata. (A dala sam, zbog reputacije, filmu šansu i pokušavala slijediti te bujice meni nerazumljivog jezika više od pola sata.)

Mislim - vidjela sam ja i u tih pola sata da je film vrhunski produciran, režiran, da ima dobru dinamiku... ali ne pada mi na pamet mučiti se kroz cijeli film i probijati se kroz te vratolomije ekonomsko-financijskog verbalnog izdrkavanja da bih zaključila ono što svi već odavno znamo: banke su bad-bad boys...

[Cesc]

Ovdje je sve poprilično jasno razlučeno.

http://dafacto.com/2011/the-big-shor...cial-collapse/

[Zookey]

Izvrstan film koji je bio nasušno potreban o aktualnoj temi financijske krize
Po meni je dobro izbalansirao edukativnu ulogu i kompleksnosti teme za razliku od Margin Calla (što ne znači da je ovaj drugi loš film
Zaslužuje još jedno gledanje. glumačka ekipa izvrsna a pohvale idu i režiseru McKayu.

[ckralj]

meni film nije dobar jer ga ništa nisam razumio. šalu na stranu ali za razumiti te pojmove u filmu bi trebalo imati najmanje završen ekonomski fakultet. meni ni uz popratna objašnjvanja nije bilo dovoljno za razumiti, razumio sam samo one osnovne pojmove. eventualno bi pokušao još jednom ga pogledati i pauzirati na svaka ekonomska objašnjenja da vidim jesam li shvatio.

[MovieLand]

Laičko objašnjeno:

"Kasnih 1970-ih američke banke nisu bile niti približno unosne kao danas. Tadašnji predstavnici bankarskog sektora bili su gubitnici, propali prodavatelji osiguranja i neuspješni računovođe. Tako je bilo sve dok se nije pojavio Lewis Ranieri, čovjek koji je osmislio hipotekarne mjenice/obveznice. Pokušat ću laički objasnit kako je to Ranieri zamislio i kako je došlo do jedne od najvećih pljački ovog stoljeća. Čovjek dolazi u banku i traži kredit, a banka ga zauzvrat traži hipoteku na nekretninu kao instrument osiguranja. Ranieri je osmislio da se više dobivenih hipoteka grupira u posebnu mjenicu/obveznicu koja se zatim prodavala investitorima, a financijske ili vladine institucije su ubirale prinos od izdanih mjenica/obveznica. Posao bankara je cvjetao, ubirali su ogromne provizije za realizaciju kredita, a tu su bili i veliki prinosi od redovnih kamata. Bankari su postali pohlepni i došlo je do porasta kamata na hipotekarne kredite. Ljudi nisu više mogli plaćati kredite, ostajali su bez posla i prihoda, a banka im je uzimala nekretnine. Dolazilo je do sve više prijevara i raznih malverzacija, a sve kako bi se plasiralo što više kredita. Banke su se nakrcale 'lošim kreditima', a hipotekarne mjenice/obveznice su gubile na svojoj vrijednosti. Veliku ulogu imale su i rejting agencije koje su davale ocjene za bonitet navedenim mjenicama čije vrijednosti su se lažno prikazavale što je 2008. dovelo do globalne krize. Došlo je do totalnog kolapsa tržišta nekretnina, američkog Wall Streeta, ali i tržišnih burzi i državnih ekonomija diljem cijelog svijeta. "

[MovieLand]

A hedge fondovi su vrsta investicijskih fondova koji prikupljaju novce od investitora (firmi i klijenata). Hedge fond menadžeri upravljaju tim novcima i ulažu ih u kupnju raznih vrijednosnih instrumenata, obveznice, mjenice, dionice, trezorski zapisi i slično. Ulaganjem u rizičnije vrijednosne papire pokušavaju ostvariti što veći prinos (slično kamati) koji se dijeli u dobit fonda i zaradu klijenata. Takvo ulaganje može rezultirati velikom zaradom ili gubitkom svega uloženog.

[MovieLand]

Baleov lik je uložio novac svih svojih klijenata u nešto što je izgledalo nemoguće. Kao kad se kladiš i recimo imaš dojavu pa staviš sve šta imaš na koeficijent 100.

[Uranija]

Mene je isključilo iz filma ono nasilno kadriranje i zumiranje.
Malo ste nas oderali još me maltretiraš s ekrana, mrš.

[ckralj]

hvala na objašnjenju ali taj početak mi je jasan, kolaps hipotekarnih kredita i mjenice koje postaju bezvrijedne su mi jasne. jasno mi je i što je baleov lik napravio, više-manje, ali kasnije mi onda više ništa nije jasno. nije mi jasan ni sam kraj, kome su oni prodali te shortove?
evo nije mi jasno još što je SDO? s tim terminom se služi goslingov lik u nekim svojim argumentima o bbb mjenicama ili tranšama, ne znam ni sam više naziv. zatim sintetički SDO 1, 2, itd..

[MovieLand]

Moguće da griješim, ali mislim da je to sa SDO bilo ono sa šibicama i izvlačenjem...

Znači svaki sistem ulaganja je poput piramide, ovo je jedan od njih:

-Na dnu su najmanje rizični vrijednosni papiri (trezorski zapisi, državne obveznice itd). Njih ima najveći dio i čine veći postotak te piramide. Taj dio piramide služi za ostvarivanje malih, ali 100% sigurnih prinosa. Taj prinos omogućava menadžerima fondova da više špekuliraju s rizičnijim dionicama i obveznicama. Blago rečeno, neće biti ništa strašno ako je zarada na 0. Što si uložio, to i dalje imaš. Znači taj dio piramide pokriva da nisi u minusu. Drugi dijelovi piramide su oni koji ostvaraju zaradu.

- kako ideš više prema vrhu piramide tako se smanjuje broj ulaganja, ali i povećava njihova rizičnost te mogućnost veće zarade

Poanta šibice predstavlja pad kompletnog sistema, jer ako izvadiš nešto što je na dnu piramide, ono što bi trebalo biti 100% sigurno i što čini temelj za neko rizičnije ulaganje i veće prinose, onda sve pada u vodu. Upravo te hipotekarne obveznice su trebale biti nešto najsigurnije i činile su to dno piramde, a nisu smjele tamo biti jer im je sigurnost i vrijednost padala, ali nažalost, to su rejting agencije zataškavale. Trebalo ih je okarakterizirati lošijim i one bi otišle u drugi dio piramide.

Ovako je temelj bio lažan, i kad je on pao, cijela piramida se srušila. Imaš hipotekarne obveznice koje ne vrijede niš, šibneš ih među ostale druge obveznice i dobiju odličan rejting. Na taj način su agencije davale dobre rejtinge i prikazivale su se lažne vrijednosti.

[Serse]

Sudden Sid kaže:

Super je film, a jako je tužan. Ako je pola toga istinito (a istinito je vjerojatno sve), onda će budućnost pamtiti američki kapitalizam slično kao što pamti njemački fašizam.

jesi siguran?

jer njemački fašizam kuže i djeca od 3 godine, dok ovaj film, sudeći po ovom topicu, ne kuže ni inžinjeri arhitekture.

trebao je netko napraviti anketu na izlazu iz kina da vidimo koji postotak ljudi nakon odgledanog filma zna definirati cdo. 5-10% max. <1% ako pitaš za synthetic cdo.