Stari hrvatski biblijski prevodi

[marval]

Interesuje me da li mogu da se nadju u PDF.

Pre svih me interesuje onaj Bartola Каšića koji je pre desetak godina štampan u celosti.

A takođe i Matije Katančića i Ivana Škarića.

Moderne biblije se lako nalaze tako da nema potreba da se postavljaju.

[ursamajor]

original + fotokopiraona ili skener (samo za osobnu uporabu ako je pod autorskim pravom) i javiš na pm kad digneš slike negdje (možeš poslat i samo fotokopije) a ja ti isti dan po primitku pošaljem kvalitetne, 100% vjerne originalu, pretražive i malene pdf-ove za PC i za mali čitač.

[marval]

Zivim u Srbiji tako da su te kombinacije tesko moguce. Ovde ne mogu te knjige ni u biblioteci da nadjem. Kada bi ih bilo u biblioteci ne bi mi ni trebali pdf-ovi. Samo bi ih iskopirao. Iskreno trebaju mi vise zbog analize razvoja jezika na juznoslovenskom prostoru, jer svaki prevod Biblije je u isto vreme bio pokusaj uspostavljanja novog standarda.

[ursamajor]

marval kaže:

Zivim u Srbiji tako da su te kombinacije tesko moguce. Ovde ne mogu te knjige ni u biblioteci da nadjem. Kada bi ih bilo u biblioteci ne bi mi ni trebali pdf-ovi. Samo bi ih iskopirao. Iskreno trebaju mi vise zbog analize razvoja jezika na juznoslovenskom prostoru, jer svaki prevod Biblije je u isto vreme bio pokusaj uspostavljanja novog standarda.

i da živiš u hrvatskoj ista stvar.

Bartol-Kašić-Biblija-Pjesma-Nad-Pjesmama

http://www.matica.hr/media/pdf_knjig...k%2094-102.pdf


bartol kašić izbor iz djela
http://hrcak.srce.hr/file/101413
http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-8327-izbor-iz-djela

[marval]

Bibije Ivana Škarića je bilo nekada na netu ali ne mogu više da je nađem.

[Marekai]

Postoji i Kajkavska Biblija.

Stilistički i ekpresivno boljša od štokavskih, kaj je nit nie čudo jer je Kajkavska tradicija duhovnosti i liturgijske književnosti jakša i vekša od hrvatske

Dok su Hrvati pisali o čobanom i divojkami na paši, Kajkavci su slavili Jezuša.

[retsam]

Marekai kaže:

Postoji i Kajkavska Biblija.

Stilistički i ekpresivno boljša od štokavskih, kaj je nit nie čudo jer je Kajkavska tradicija duhovnosti i liturgijske književnosti jakša i vekša od hrvatske

Dok su Hrvati pisali o čobanom i divojkami na paši, Kajkavci su slavili Jezuša.

Nekako mi protivštine između etnonima u ovom postu nijesu baš posve jasne.
Nu, koliko ja znadem, ne postoji cjelovit kajkavski prijevod Staroga i Novoga zavjeta. Kristijanović je preveo dosta toga, a sve ostalo bili su sitniji pojedinačni pothvati. Balog je navodno prevodio cijelu Bibliju na kajkavski i Novi je zavjet bio spreman ali ne znam što gotovo i je li išta uopće objavljno.

[marval]

Našao sam na google booksu skenirane delove Škarićevog prevoda na zadarsku štokavsku ikavicu:
http://books.google.rs/books?id=RjQ7...page&q&f=false

Skenirane su samo poslanive apostola pavla.

[nitko drugi]

Zna li netko kako se u starim prijevodima Biblije prevodilo Dominus? Našao sam kod Karadžića (1847.) "Gospod", a kod Škarića (1860.) "Gospodin".

[Templarski red]

nitko drugi kaže:

Zna li netko kako se u starim prijevodima Biblije prevodilo Dominus? Našao sam kod Karadžića (1847.) "Gospod", a kod Škarića (1860.) "Gospodin".

https://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/1101984304

Ne znam hoće li pomoći za ovo što pitaš, ali je zanimljivo.

[Hekatonhir]

Da, Jehovini svjedoci apsolutni su autoriteti kad je prevođenje Biblije posrijedi. Nemoj me nasmijavati.

[Nyittiuny]

Na google booksu je Sveto pismo starog i novog uvita. Ikavska biblija iz sredine 19. st. i Katančićev prijevod.

[eutow]

Nyittiuny kaže:

Na google booksu je Sveto pismo starog i novog uvita. Ikavska biblija iz sredine 19. st. i Katančićev prijevod.

Ako je tko lijen kopati, mogu staviti Katančićev prijevod (1831.) na cloud. Sam sam se namučio tražeći svih šest svezaka na Google Booksu, vrlo je neuredno organiziran sajt...
Škarića je netko skupio ovdje: https://archive.org/details/svetopis...anmatijaskaric

Je li poznato koliko su ovi prijevodi bili utjecajniji na jezik i kulturu? Zašto se danas ne spominju kao išta više nego povijesni kurioziteti? Spomene se Katančić u srednjoj školi, toga se sjećam, ali ne i Škarić. Listanjem Škarića primjerice nailazi se na izrazito iscrpne fusnote, sigurno korisne i današnjem čitatelju...

[Shain]

eutow kaže:

Ako je tko lijen kopati, mogu staviti Katančićev prijevod (1831.) na cloud. Sam sam se namučio tražeći svih šest svezaka na Google Booksu, vrlo je neuredno organiziran sajt...

Škarića je netko skupio ovdje: https://archive.org/details/svetopis...anmatijaskaric

Je li poznato koliko su ovi prijevodi bili utjecajniji na jezik i kulturu? Zašto se danas ne spominju kao išta više nego povijesni kurioziteti?

Spomene se Katančić u srednjoj školi, toga se sjećam, ali ne i Škarić. Listanjem Škarića primjerice nailazi se na izrazito iscrpne fusnote, sigurno korisne i današnjem čitatelju...

Poznato je.

Katančićev prijevod u šest knjiga (1831.) nije u većoj mjeri utjecao na jezik. Prevodio je na razini riječi, ropski, želeći biti što bliži Vulgati. Odstupio je od domaćeg jezičnog sustava pa je npr. latinski genitiv pripadanja prevodio doslovno umjesto posvojnim pridjevom i sl. Pisao je slavonskom grafijom, a tada je počela prevladavati preporodna. Zatim, prijevod je ikavski, a ikavština se u to vrijeme već pomalo napušta. Bio je pod utjecajem jezika iz crkvenih knjiga (ranijih lekcionara) i obilovao je leksičkim okaminama.

Škarićev prijevod Svetog pisma u dvanaest knjiga (1858.-1861.) također je bio kritiziran zbog jezika, ikavske štokavštine s elementima čakavštine. No Škarić je svoje jezične stavove oblikovao dvadeset pet godina prije objavljivanja, kada još nije bilo općeprihvaćenoga hrvatskog književnog jezika: u Zagrebu se još pisalo kajkavski, neujednačeno su se pisali padežni nastavci u genitivu množine i u dativu, lokativu i instrumentalu množine itd. Sukobljavale su se zagrebačka, riječka, zadarska i karadžićevska filološka škola. - No uzima mu se za dobro što uz prijevod daje mnogo komentara biblijskog teksta, što Katančićevu prijevodu nedostaje.

[Nyittiuny]

Shain kaže:

Poznato je.

Katančićev prijevod u šest knjiga (1831.) nije u većoj mjeri utjecao na jezik. Prevodio je na razini riječi, ropski, želeći biti što bliži Vulgati. Odstupio je od domaćeg jezičnog sustava pa je npr. latinski genitiv pripadanja prevodio doslovno umjesto posvojnim pridjevom i sl. Pisao je slavonskom grafijom, a tada je počela prevladavati preporodna. Zatim, prijevod je ikavski, a ikavština se u to vrijeme već pomalo napušta. Bio je pod utjecajem jezika iz crkvenih knjiga (ranijih lekcionara) i obilovao je leksičkim okaminama.

Škarićev prijevod Svetog pisma u dvanaest knjiga (1858.-1861.) također je bio kritiziran zbog jezika, ikavske štokavštine s elementima čakavštine. No Škarić je svoje jezične stavove oblikovao dvadeset pet godina prije objavljivanja, kada još nije bilo općeprihvaćenoga hrvatskog književnog jezika: u Zagrebu se još pisalo kajkavski, neujednačeno su se pisali padežni nastavci u genitivu množine i u dativu, lokativu i instrumentalu množine itd. Sukobljavale su se zagrebačka, riječka, zadarska i karadžićevska filološka škola. - No uzima mu se za dobro što uz prijevod daje mnogo komentara biblijskog teksta, što Katančićevu prijevodu nedostaje.

Slavonska grafija ima dugu tradiciju, ali Katančićev se prijevod pojavljuje nekih 5 godina prije nego što Gaj počinje izdavati Danicu u 'organičnoj' abecedi. Koliko je trebalo da Gajeva preporodna abeceda uđe u škole, t.j. koliko je vremena trebalo da se u svakodnevnoj upotrebi potisne slavonska dopreporodna grafija?

[FeetF1]

Možda će nekoga intersirati...

Izišla je knjiga koju su uredili Taras Barščevski, Zrinka Jelaska i Nada Babić (2020) Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Katolički bogoslovni fakultet. Ona svojim temama i stručnim profilom suradnika pokazuje interdisciplinarnost područja proučavanja biblijskih prijevoda, a prema riječima recenzentice cijele knjige, raširila se u raznim i katkada neočekivanim smjerovima: od teologije i filologije do lingvistike, književnosti, kazališne umjetnosti, nacionalne povijesti i dječje pedagogije.

Ima 512. stranica, a uz zahvale, predgovor, objedinjenu literaturu i vrlo opsežan sadržaj (s naslovima potpoglavlja) sastoji se od 21 poglavlja koja je napisalo 29 autora. Poglavlja su podijeljena u pet dijelova: I. Prijevodi Biblije na hrvatske idiome i srodne jezike, II. Usporedbe različitih prijevoda i izdanja, III. Od izvornika do hrvatskoga jezika, IV. Biblija, književnost i kultura V. Dodatak.

Link

Knjiga se može (legalno) prelistati na poveznici:
https://library.foi.hr/dbook/pdfk.php?B=1660&sifra=493

[Hekatonhir]

Koristan link.