Sadnja badema na kontinentu

[Ka-Pg]

Može li tko podjeliti svoja iskustva sa sadnjom badema na kontinentu (okolica Zagreba) i gdje uopće bi mogao nabaviti sadnicu badema???

[Biljka]

Ka-Pg kaže:

Može li tko podjeliti svoja iskustva sa sadnjom badema na kontinentu (okolica Zagreba) i gdje uopće bi mogao nabaviti sadnicu badema???

Jako teško da će netko podijeliti bilo kakva iskustva s bademima na kontinentu.
Iako badem može podnjeti nisku temperaturu i prezimiti u kontinentalnim krajevima, osjetljiv je na proljetne mrazeve koji su na kontinentu česti. Zato se uglavnom uzgaja isključivo na području Sredozemlja.
S obzirom da badem vrlo rano cvate, već u siječnju, teško da će na kontinentu opstati cvjetovi i zametnuti plodovi.
Ako baš želiš uzgajati badem, posadi ga u najveći mogući cvjetni lonac i preko zime ga drži u grijanom stakleniku.

[Ka-Pg]

Ma ne mislim uzgajat plantažu toga, nego onako jedan dva u vrtu.
Mislio sam da se može jer sam naišao na izraze kasnocvatući, gdje tek cvate za ljeto pa se time izbjagava potencijalna šteta od mraza!?

[Biljka]

Mislim da si nešto pobrkao. kasnocvatući badem nikako ne cvate ljeti već polovicom ožujka kad je na kontinentu još moguć mraz.
Jedino što ti mogu reći da probaš.

[Forumas-zg]

Ja ipak savjetujem da ga probaš posaditi, jer u nekim kontinentalnim krajevima ih ljudi sade, pa im ipak uspije! Osobito je to slučaj u istočnijim krajevima, a također u Mađarskoj ih ima na dosta mjesta. U svakom slučaju kupi onaj kasnije cvatući...

[Felix 3575]

Može li mi netko objasniti kako posijat badem ono da iz ploda nikne stablo?

[Biljka]

Felix 3575 kaže:

Može li mi netko objasniti kako posijat badem ono da iz ploda nikne stablo?

Bademe moraš prvo pokupiti u fazi fiziološke zrelosti, znači posve zrele, pusti ih da sami otpadnu ili da se sasvim osuše na stablu.
Takve bademe stavi u pijesak i drži ih preko zime u hladnjaku, u stalčenki.
U proljeće staviš u zemlju i čekaš da izniknu.

Badem uzgojen iz sjemenke moraš cijepiti pa je bolje kupiti gotovu, cijepljenu sadnicu.

[Felix 3575]

Biljka112 kaže:

Bademe moraš prvo pokupiti u fazi fiziološke zrelosti, znači posve zrele, pusti ih da sami otpadnu ili da se sasvim osuše na stablu.
Takve bademe stavi u pijesak i drži ih preko zime u hladnjaku, u stalčenki.
U proljeće staviš u zemlju i čekaš da izniknu.

Badem uzgojen iz sjemenke moraš cijepiti pa je bolje kupiti gotovu, cijepljenu sadnicu.

A dolazi li u obzir odvaliti od već postojećeg stabla negdje gdje je mladica izbacila?

[Biljka]

Felix 3575 kaže:

A dolazi li u obzir odvaliti od već postojećeg stabla negdje gdje je mladica izbacila?

Samo ako mladica ima dobro razvijen korijen.

[krena]

Ka-Pg kaže:

Može li tko podjeliti svoja iskustva sa sadnjom badema na kontinentu (okolica Zagreba) i gdje uopće bi mogao nabaviti sadnicu badema???

Badem je moguće uzgajati u unutrašnjosti, ali trebaju sadnice koja jako kasno cvjetaju.
Inače ima jedan dobar tekst o mediteranu :
Evo kako je to nekada bilo.
Za područje Mediterana pogotovo ovog našeg dijela, postoji 4/5 vrlo važnih drvenastih kultura. To su.
1. Maslina
2. Vinova Loza
3. Smokva
4. Badem/Ljeska

I te se kulture izvaredno ponašanju na kršu. Svaka uspijeva u svojim uvjetima klime i tla.
Kako je to nekada bilo.
Ako je tlo bilo duboko i plodno, sadila se je smokva (dvala je puno slatkog ploda, koji se nakon sušenja dugo trajao i tijekom zime bio kvalitetan izvor šećera, za sve, djecu i odrasle). Ako je tlo bilo malo manje duboko, i manje plodnosti sadila se je maslina (izvor ulja) odnosno badem (ako je pložaj bio zaklonjen od mraza, da ne strada u cvatnji). Ulje je bilo izvor masnoća, a isto tako esencijalne masnoće važne za život nalaze se u plodovima badema/ljeske. I na još lošijim pložajima dolazila je vinova loza - izvor vina (tekućine koja krijepi) i dobre rakije (nekada jedini antibiotik; za dušu (iznutra) ali i za tijelo; izvana; ljudi niti neznaju danas da je nekada masiranje rakijom vrlo važno za očuvanje zdravlja). Na nekim djelovima Mediterana, zajedno sa vinovom lozom dolazila je i ljeska. I tako je nekako Mediteran živio; trebalo je imati kulturu koja rodi i čiji se plodovi/proizvodi mogu lako čuvati. A danas prođi kršom cijele jadranske obale, pa vidi koliko ima badema, smokve, vinove loze i maslina (izuzetak ove priče je dolina Neretve i mandarina, ali to je posebna priča).
I tu je negdje mjesto badema. Poštivanje tradicije i primjena novih tehnologija, definitivno vraćaju badem natrag.

Evo jednog dobrog linka o bademima :
https://hr.healthy-food-near-me.com/...r-cultivation/

A evo nešto iz prakse o sadnji na kontinentu:
https://www.agroklub.com/vocarstvo/b...-nasadi/54781/

Već nekoliko godina u Međimurju postoji nasad badema, a podižu se polako i novi nasadi. Badem inače uopće nije osjetljiv na hladnoću, kao što to mnogi misle. Grane i deblo izdrže dosta niske temperature. Oštećenja od niskih zimskih temperatura na granama i pupovima nastaju u nekih sorata badema tek na temperaturama nižima od -20 °C. Sorte cijepljene na križancima badem x breskva GF677 su nešto otpornije. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 do -2 °C, kao i kod većine voćaka. Badem vrlo dobro podnosi visoke ljetne temperature pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.

Najveći problem u uzgoju badema je mraz, odnosno temperature ispod nule u vrijeme cvatnje, pošto je badem voćna vrsta koja među prvima počinje s cvatnjom. Zato za uzgoj na kontinentu treba birati sorte sa što kasnijom cvatnjom. Takozvani kontinentalni bademi ne postoje. Radi se samo o sortama s kasnijom cvatnjom, kao što su sorte Super nova, Carski pozni, Texas, Ferragnese, Tuono. Badem počinje rađati u 2-3 godini nakon sadnje, a punu rodnost dostiže nakon 8. godine, s urodom od oko 4 t/ha. Badem ima vrlo razvijen korijen, koji na skeletoidnim tlima prodire i do 4 m dubine. Na težim tlima, kao što su obornačni podzoli u Međimurju, za sad ne postoji iskustvo o rasprostiranju korijena pa se uglavnom sorte cijepe na podlogu breskve.

Tijekom 2019. godine vršeno je praćenje dva nasada badema u Međimurju.

Stariji nasad 3-6 godina, zasađen je u gornjem Međimurju na lesiviranom pseudoglejnom antropogenom rigosolu, parceli s laganim nagibom te relativno dobrom zračnom drenažom. Sorte su Ferragnes, Tuono, Giullio Grande, Super Nova. Razmak sadnje je 5,0 x 3,7 m.