Gnojivo za biljke

[Smotani2]

Pazi na gnojivo od peradi - obično biljke od njega "izgore" - prejako je.
Gliste su vrlo korisne u vrtu - čine zemlju rahlijom.

[savana]

Fakat , ja bi bila oprezna...uz to da takva gnojiva mogu biti prejako isto tako mogu kriti kojekakve boleštine što je jako bitno ako gnojite vrt.....dobitna kombinacija je kvalitetna podloga (pravi PH) i gnojiva bio-eko proizvodima...npr. Herbagreen i Herbaland...koristim već dvije god.

[savana]

xenia64 kaže:

Ja sam koristila Megagrin, Prve godine mi se nije činilo da vidim neke velike promjene na biljkama ali poslije sam se uvjerila da su rajčice puno bolje podnijele sušu nego one koje nisu dobile to gnojivo.

ej! otkud Megagreen, pa to je to sad se zove Herbagreen!

[ajajas]

Najbolji je čisti humus. Najzdraviji je, spriječava korov da divlja i dobro drži vlagu. Ja ga proizvodin i koristin, mogu reći samo pohvale. Nedavno san presadija skoro suvu žižulu i danas vidin da baca lišće. Isto tako san posadija dvi masline u vrtu zagnoija sa ovčijin gnojen. Ali tek sad nakon dvi godine u zemlji kad san stavija humus su se oporavile. Možda zvuči ka reklama ali je stvarno tako.

[Exper]

kjuri67 kaže:

Molila bi da mi pomogne netko od Vas iskusnih vrtlara. komad zemlje na kojem je godimama rasla trava, odlučila sam pretvoriti u mali komadić vrta gdje ću si posadati ono osnovno, mrkva, peršin, salata.... mene zanima kakvo gnojivo da kupim za tu zemlju. do stajskog gnojiva mi je problem doc, znaci preostaje mi da odem u poljoapoteku i potražim nešto. ima li mi itko išta za preporučiti. kako sam tek početnik i drugi savjeti oko sadnje i više su nego dobro došli. sutra će taj komad do kraja biti preštihan, prtpostavljam da ga onda treba pognojiti i tek onda još jednom prekopati....

Prvo izštihat, ja sam sebi izmiješal mješavinu drobljenih prirodnih minerala i umiješal u zemlju frezom (mineralizacija tla), sada je sijanje i sađenje u tijeku i još posipavam glistalom (goveđi izmet obradile gliste) da kiša unese u tlo.

[Deda Lala]

Vi ste srećni jer tamo gde ima glista tamo je tlo kvalitetno i pogodno za povrće.
Ako ne znate ništa o proizvodnji povrća preporučujem Vam da kupite neku od knjiga o proizvodnji povća i tamo će te naći dosta od onog što Vas zanima.
Nemojte da mnogo komplikujete već hrabro krenite u avanturu povrtarstva.
Jedan dobar sajt je ovrce.com
Što se tiče đubriva i zaštite pokušaj te sledeće:
U neku veću posudu stavite ubranu koprivu,matičnjak kamilicu ,mentu,stolisnik.Napunite vodom i ostavite da zapeni samo od sebe .Kada to prođe i pena nestane odlite tečnost uneki sud a ono što je ostalo stavite u komposter.Tečnost se razblažuje:
1 deo tečnosti prema10delova vode .I Vaše biljke će da rastu kao iz vode i biti zdrave.

[jeronimo]

Poštovani vrtlari, zanima me dali je netko koristio u svom vrtu Agrovit:

http://www.cedar-agro.hr/index.php?p...art&Itemid=117

Molim za Vaša iskustva , isplati li se? Prvenstveno me zanima prihrana mladih voćki...

[monsignor]

Iz mog iskustva je sve što kažu u svojoj reklami točno osim što ne kažu da je izuzetno dobro staviti i organskog gnoja. Tek tada Agrovit djeluje odlično. Od organskog bi najbolji bio stajnjak ili kompost a u nedostatku takvog i neki od peletiranih komercijalnih gnojiva kao npr. Stallatico, Farmers ili neki slični. Ja rezultat nisam primjetio u prvoj godini, dodao sam Agrovit koncem ožujka, ali zato slijedeće dvije godine su rezultati bili iznad očekivanja.
Nekako mi se čini da kod Agrovita nije primarna gnojidbena uloga nego uloga kondicionera (poboljšivača) tla. Isto tako, sredstvo je dozvoljeno u ekološkoj poljoprivredi, pa i to mu daje +.

[detroit]

Moji su se bavili vrtom prije i radili su "saft" od koprive, potopili su koprivu u vodu i kad bi se poceo širiti najodvratniji smrad ikad onda bi s tim zaljevali....mene zanima da li itko konkretno zna za što je dobar taj pripravak, tj. što se s njime dobija?

[katjes]

izguglaj da sad ja ne kopipejstam. al guglaj "gnojivo od koprive", ne saft

[katjes]

e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat?

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam

[123Marijan]

katjes kaže:

e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat?

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam

Može biti - to nisu svježe sjemenke, već tzv. spavajuće sjeme. Kad dođe u povoljne uvjete, počinje klijati. Što je gnoj stariji, to je manje spavajućeg sjemena koje je klijavo.
Isti je slučaj i kad navažamo zemlju za vrt sa nekog nasipa, ledine i sl.
Uvjek dobro i zlo idu zajedno, zar ne ?

[SAS]

katjes kaže:

e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat?

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam

Naravno da je to tako, npr. susjed mi ima nekih 50-tak koza i onda ima puno tog kozijeg gnoja pa su moji starci uzmali od njega zabadav.
No problem je u tome što je redovito prepun sijemena jer koze jedu samo pokošenu travu, sijeno itd. znači ništa umjetno, i tako nam je vrt bio oduvijek pun korova, i evo sada smo prvi puta ove godine izbacili kozji gnoj i kupili dvije vreće po 20kg Pantela Organik gnojivo i time pognojili vrt, to je prerađeni peletirani pileći gnoj s dodacima minerala.
I šta reći nema više takvog korova, tu i tam se nađe pokoji korov što je ovog puta zanemarivo malo biljke normalno rastu, tako da praktički skoro nemam što čupati !

[lexana]

Gdje u Zagrebu mogu naći tekuća gnojiva s istaknutim NPK vrijednostima?

[katjes]

ojojojoj opet ja sa svojim gnoj-pitanjima (koje se protežu na nekoliko tema već)
već sam dobila savjete na drugim temama tu i na podforumu poljoprivreda pa i od ljudi iz svoje okoline (vonabi vrtlari) kako pripremiti zemlju za iduću sezonu: jesensko štihanje/frezanje i odležali stajski gnoj. pa će taj gnoj "raditi" tijekom zime, led, rahljenje pa će na proljeće to biti sasvim druga priča.

i nabavim ja konjski gnoj a čovjek od kojeg sam kupila ima sasvim drugu teoriju: da odležali gnoj nije dobar jer je iz njega 70% svega otišlo u zrak (dušik štajaznam) da je najbolji pola godine do godinu star.
da je jesensko štihanje najveća zabluda koja se jako proširila a to sve zato što su seljaci morali počistiti skladišta prije zime pa ih je potreba natjerala da to tada bacaju na polja al da to nije idealno vrijeme. da je idealno gnojiti 3 tjedna prije sadnje.

i tak.. čak nisam sve popamtila jer je bilo jako na brzinu. nisam mogla ni procjeniti koliko je stručan. čovjek ima neku farmu, uzgaja konje. da li ima i poljoprivredu, da li štima to što priča, ne znam.

eto, došla tu pa pitam. iako sam svjesna da je malo vjerojatno da tu obitavaju farmeri. samo forumeri

[petra00]

Nisam farmer, poluvrtlar sam.

Ali ovako. Kravlji stajnjak treba odležati zbog urina koji krava ostavlja sa izmetom , nije dobar za biljke svjež. Vjerojatno kao i pseći urin.
Konjsko đubre se koliko znam ne mješa sa urinom, možda nisam upravu. ALi ipak vjerojatno treba sazrijevanje. Konjsko đubrivo je toplo đubrivo i zagrijava zemlju, te je dobro prije sadnje da ubrza proces klijanja. Zemlja bude toplija.

Primjer 1.
Đubre za upotrebu možeš pripremiti tako da staviš red đubreta, red ureje (florin 7), red gašenog vapna (kreč za poljoprivredu), malo vrlo malo pepela, pa red vrtne zemlje, red humusa ili komposta, može i red trave pokošene bez sjemena (ali ne ostatke iz kuhinje, to ide na kompost) i tako redaš koliko imaš slojeva đubreta.
Vapna i pepela u malim količinama. Vapno ne ide za biljke koje traže kiselije tlo krumpir, rajčica...tako da bez vapna možeš napraviti posebnu hrpu.
I kad bi bilo kalifornijskih glista u toj gomili bilo bi super.

Ovu hrpu pokriti najlonom ili slabo propusnom folijom. Obilne kiše će isprati sva hranjiva, zato se i zaštićuje pokrovom. To ti se desi i na njivi kad u jesen zaoreš đubrivo.
Drugo je kad se često i stalno đubri pa je zemlja puna đubreta.
----------------

Na tvom mjestu bi na zemlju nabacila kartone (ako se može i deblji sloj, strune) na površinu predviđenu za sadnju i na to pokošenu travu. Ispod možeš vapna posuti, ako je bila ledina, da malo reducira kukce.
Na proljeće će korov biti u daleko manjoj mjeri nije imao svjetlosti (pretvoren u humus), tlo od pokošen trave kao pokrova rahlo i ako je stunula već sa jednom količinom gnoiva iz same te trave. Trava je izvorno gnoivo, najbolje na svijetu.
Ispod toga, tih kartona i trave, možeš u jesen posuti malo odstajlu hrpu iz Primjera 1. Karton na površini bi trebao spriječiti da kiša gnoivo ispere u dublje slojeve.
Takođe đubrivo iz Primjera 1 , možeš na proljeće ukopati u kanale prije sjetve. Možeš ukopati blizu redova u kojih ćeš sijeati. I opet malčitrati travom ( a i kartonom ispod) da kiše ne isperu sve.


Što više štijaš i frezaš uništavaš mikororganizme koji održavaju dobru kvalitetu tla, gliste koje su izvor humusa. Takođe usitniš korov i rasplodiš ga kao rasadnik.
Kukce nećeš uništiti, njih je malo teže. Vraga će smrznuti povuićiće se u dubinu gdje im paše, a mikroorganizmi neće.

I taj sa konjskim gnoivom je najviše u pravu.
Na jesenjoj gnoidbi voda iz snijega i kuša ispere sve u dublje slojeve i nemaš ništa od tog gnoiva. Jedna je stvar da živimo u vremenima sa 1 m snijega i manje oborina, ali nema toga više nego imamo obrine koje će nam i vanjski humusni sloj isprati u dubinu.
Samo je bitno (baš toliko koliko je rekao čovjek) da đubre bar odstoji, da nije prežestoko.
A na način slojeva koje sam ti rekla ćeš dobiti idealno đubrivo.

Bitno je poznavati i kvalitetu zemljišta i što joj treba. Može se u tretiranju pogriješiti. Najbolja bi bila analiza zemlje i stručan savjet što zemlji nedostaje, i čim da se tretira. Nije svo đubre iste kvalitete. Kisela zemlišta se ublažavaju vapnom...itd

Ti vidi i razmisli što biti najbolje pasalo.

Kakva je to uopće zelja po kvaliteti, je li bila ledina, jesu se kakve kulture uzgajale?

Gledaj plodored, izmjenu usjeva i koja bljka sa kojom ne paše. Uvjerila sam se kod biljaka u blokadu razvoja.

[petra00]

Samo da dodam da bi vjerojatno kravlje đubre jedno vrijeme trebalo kisnuti da bi se isprao urin.

Evo neke informacije.

Konjsko gnojivo

Konjsk gnojivo je toplo gnojivo, u njemu se pri aerobnim uvjetima razvija temperatura 60-70°C. Ta visoka temperatura uništava mnoge oblike mikroorganizama ( vegetativne), ali neke i ne ( sporogene).

Mnogi paraziti se uništavaju na tim temperaturama kroz otprilike dva tjedna.
No, nije samo temperatura važna za uništavanje patogenih mikroorganizama i parazita. Prilikom toplog zrenja u gnoju se odvijaju mnogobrojni kemijski i biološki procesi. Javlja se i antagonizam između različitih vrsta mikroorganizama. Primjerice bakterije mliječno-kiselog vrenja potiskuju mnogobrojne Clostridije, kao i Escherichiu coli.


Kod duljeg toplog zrenja povećavaju se gubici u gnoju; kada se želi prekinuti aerobne procese u gnoju, on se sabija.


Recimi ovo je za pliće gnoivo u briketima

Makroel. (npk), organske tvari i pepelo, te značajne količine mikroel. (kalcij, magnezij, željezo, mangan i cink).

Obogaćeno je aminokis., huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje uroda. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje je važno kod dušika.

Sporo se otpušta i lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).

Gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće.

Ovog gnoiva potrebno je čak do 10 puta manje, nego stajskog za jednaku učinkovitost. Kad se biljke prihranjuju ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva.

Popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvoj korijenovog sustava biljaka.

Prednost nad stajskim gnoivom, čije su manjkavosti nedovoljne količine, neprikladnost za transport, neugodan miris, neizbježna nazočnost sjemena korova i nazočnost spora mnogih gljivica, uzročnika biljnih bolesti.

[lexana]

lexana kaže:

Gdje u Zagrebu mogu naći tekuća gnojiva s istaknutim NPK vrijednostima?

Ok, kad već nema komentara, koje mjesto bi mi općenito preporučili u Zagrebu za kupovinu gnojiva za kućne biljke, u maloprodaji i ako može da nije neki veliki centar tipa bauhas nego neka manja trgovina??

[petra00]

Na to pitanje će ti teško netko odgovoriti jer većina gleda slike i natpis na bocama.

Jedino vrtni centri ili poljoprivredne apoteke. Na žalost nisam iz Zagreba pa ti ne mogu reći lokacije, u mom gradu znam.
Pogledaj preko interneta malo prosurfaj, možda nešto nađeš.

[Braand]

Pozdrav,

Kupio sam organsko sjeme za 10 vrsta biljaka i sad mislim prvi put započeti sa sadnjom toga.
Živim u gradu, inače mislim početi tzv. container gardening i uzeo sam osim tog sjemenja već i žardinjere i važeve, itd.
Ima jedan problem u vezi zemlje i gnojiva. Kupio sam zasad samo dva bloka organske zemlje od 4,5 kg za 70 litara zemlje od Homeogardena i organsko gnojivo od 25kg od plantelle Organik. Inače uzeti cu jos organske zemlje...
Pošto ja mislim uzgajati sve svoje stvari u žardinjerama i važevima ne znam u kojoj mjeri to svoje treba pomiješati da ne stavim previše ili premalo gnojiva za određenu žardinjeru i važ, totalno sam zbunjen kako to koristiti i koliku količinu izmiješati.

Molim nekoga ako mi moze pomoci nekim savjetom i sl.


Živjeli!