Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 20.01.2005., 13:49   #1
"To je zdravo." - činjenica ili norma?

Jedna od temeljnih pogrešaka u etici je tzv. naturalistička pogreška. Naturalistička pogreška sastoji se u miješanju dviju vrsta iskaza: onih koji kažu da nešto 'jest tako i tako', i onih koji kažu da nešto 'treba biti tako i tako'. Ključno vidjeti da sa nekog 'to je tako' nikad ne možemo doći do 'to treba biti tako'.
Naturalistička – jer 'naturalizam' insistira na činjenicama. Činjenice su 'ono što jest'. No, možemo li ikad pronaći u prirodi činjenicu da nešto 'treba biti', ili ' ne treba biti'?
Na primjer: 'ne treba mučiti druge ljude.' S tim će se iskazom gotovo svatko s pravom složiti. No to nikako nije činjenica – nigdje u prirodi mi ne možemo pronaći to da ne treba mučiti druge ljude. To nije nešto što iskazujemo s 'jest' nego s 'treba'. Mi nikad ne možemo iz činjenica (dakle s 'jest') doći do trebanja.
Ovdje valja reći da postoje dva načina upotrebe ovog 'treba', koje se obično nazivaju hipotetička i kategorička. Hipotetička je 'trebaš to ako želiš ono', npr. 'trebaš požuriti ako hoćeš stići na bus'. No, za etiku je važna kategorička upotreba tog 'treba', npr. 'ne treba mučiti druge ljude', točka. Nikakvo 'ne treba ako ne želiš…', nego 'ne treba', točka.
Kad se govori o razlici između 'treba' i 'jest' odnosno razlici između normiranja i činjenice misli se na kategoričku upotrebu riječi 'treba'.

No, pojmovna opreka zdravo/bolesno na neki način zaobilazi to (inače uglavnom jasno) razlikovanje činjeničnog i normativnog.
Kad kažemo nekome 'to ti nije zdravo' – je li to činjenični ili normativni iskaz?
Na primjer: 'nije zdravo pušiti'. Kažemo li to činjenično, ili zapravo kazujemo 'ne bi trebao pušiti'? I ako je normativno, je li to 'ne bi trebao' hipotetično ('ne bi trebao ako hoćeš biti zdrav') ili ipak kategorično ('ne bi trebao', točka – jer ipak se podrazumijeva da je želja za zdravljem bezuvjetna)?

Ovu nejasnoću je li iskaz 'to je zdravo' ili 'to je bolesno' činjenični ili normativni iskaz koriste (a po mom mišljenju zlorabe) biologistički i psihologistički orijentirani 'mislioci'.
Imamo ovdje na forumu primjer raspraveo Dawkinsovoj tezi 'religija je bolest uma', koja uvelike proizlazi iz jednog takvog zamračivanja granice između činjeničnog i normativnog putem pojma 'bolest'.
Jer iskaz 'religija je bolest' se čita kao činjenični iskaz – kad nam stručnjak kaže da smo bolesni, to doživljavamo kao vrlo tvrdu činjenicu. No zapravo se u njemu krije normativna tvrdnja 'ne treba biti religiozan'. Tu se koristi riječ 'bolest' da bi se jedna željena norma ('ne budi religiozan') podmetnula kao činjenica.
Psiholozi u svojim knjigama o 'popularnoj psihologiji' to stalno rade. Svoje norme ne predstavljaju kao norme – a time nešto što je podložno društvenoj raspravi o tome 'treba' li to ili 'ne treba' – nego ih predstavljaju kao činjenice, kao 'to nije zdravo'.

Zapravo taj 'to je bolesno' pristup koji normu prikazuje kao činjenicu jako nalikuje 'to je neprirodno' pristupu kojeg zastupaju raznorazne religije.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.01.2005., 13:52   #2
"To je zdravo." - NUR GESUND !

Quote:
nitko i ništa kaže:

Ovdje valja reći da postoje dva načina upotrebe ovog 'treba', koje se obično nazivaju hipotetička i kategorička. Hipotetička je 'trebaš to ako želiš ono', npr. 'trebaš požuriti ako hoćeš stići na bus'. No, za etiku je važna kategorička upotreba tog 'treba',



No, pojmovna opreka zdravo/bolesno na neki način zaobilazi to (inače uglavnom jasno) razlikovanje činjeničnog i normativnog.
Kad kažemo nekome 'to ti nije zdravo' – je li to činjenični ili normativni iskaz?
Čini mi se da si zagrizao u prevelik zlogaj, ali evo mojih 5 lipa :

Ovaj prvi navod podsjetio me je na N. Machiavelli-a koji je došao na zao glas (i obogatio rječnike skoro svih svjetskih jezika) zbog svojih savjeta vladaru (Il Principe) koji su uvijek bili napisani u "hipotetičkom" (rekao bih kondicionalnom) obliku, a većina ih čita kao da su "kategorički".
Tipičan je oblik njegov rečenice: Ako hoćete postici A - činite B.
Nigdje nije rečeno da je B nešto dobro ili moralno.

Iako držim da je bio jedan od najpoštenijih i najiskrenijih ljudi svoga doba iz njegovog smo imena dobili pridjev makijavelistički i imenicu makijavelizam sa notornim značenjem, jer je drastično raskinuo s licemjernim ("kršćanskim") govorom i pisanjem svojeg vremena i umjesto raznih šarenih laža progovorio brutalnom iskrenošću.

Glede opreke "zdravo - bolesno" držim da je to eminentno filozofijsko pitanje, jer medicina nije znanost, niti je zasnovana na znanosti pa ona nije kompetetna da odgovori na to pitanje.
O tome sam pisao na DZ
http://www.forum.hr/showthread.php?s=&threadid=63954
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.01.2005., 15:36   #3
Iza svakog "treba da.." uvijek stoji pitanje "zašto bi to trebalo tako?". Stoga je hipotetički iskaz unekoliko misaoniji jer barem pokusava nazrijeti posljedicu koja stoji iza akta.

Etički sudovi možda i jesu kategorički, ali ih to ne oslobađa od našega prava da ih propitkujemo sa "zaštovima".

Također, etički se sud rijetko čita bez nekog, što iskustvom, a što biologijom uvjetovanog stava o materiji koje se dotiče. Čovjek koji je dosegao nivo da čita o etici nije tabula rasa da bi se na njega moglo bitnije utjecati s etičkim sudovima koji su oprečni njegovima. A to što su osnovni etički normativi svih društava isti (znate li neko društvo u kojem se djecoubojstvo smatra znakom vrline?), opet pokazuje da su oni podosta uvjetovani nekim zajedničkim principom koji prožima sve. Taj je princip za većinu prirodnjaka planaran i nema ničeg posebno mističnog u sebi jer je jednostavna posljedica evolucije utkane u konstrukciju našega mozga, iskona svih etičkih stavova. Za religiozne, taj je princip nešto apstraktnije i neovisan je od samoga čovjeka čija su mentalna i njoj podređena biološka konstitucija njegove nužne posljedice. Zbog tog sveprisutnog apstraktnog etalona kojime vrednujemo prirodu oko nas, za religiozne je pojam bolesti objektivne prirode, dok je za prirodnjake on subjektivan (i Dawkins se svojom tezom predstavlja kao osoba religioznog mentalnog sklopa, jedino sto je njegov theos malo drugaciji). Onaj koji je prihvatio da je svaka klasifikacija na bolesno/zdravo subjektivni sud, zasigurno nece ozbiljno shvatiti naputke koji slice na "treba ovo jer je ovo zdravo, a ne ono, jer je ono bolesno".

Da ne bude zabune, nisam zelio reci da su (smo) prirodnjaci skloniji nekakvoj "random" etici. Oni samo razlikuju cinjenicno stanje zadano bioloskom, neuroloskom i socioloskom konstitucijom covjeka, od etickih sudova koji su poput svih drugih sudova teorijski i koji mogu biti vise ili manje uskladjeni sa tim cinjenicnim stanjem.
Mačak Felix is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2005., 10:09   #4
Quote:
Mačak Felix kaže:
Iza svakog "treba da.." uvijek stoji pitanje "zašto bi to trebalo tako?". Stoga je hipotetički iskaz unekoliko misaoniji jer barem pokusava nazrijeti posljedicu koja stoji iza akta.

Etički sudovi možda i jesu kategorički, ali ih to ne oslobađa od našega prava da ih propitkujemo sa "zaštovima".
Slažem se da ih valja propitivati sa zašto. Ali uzmimo ovaj: "Treba poštivati drugog čovjeka." Ako ja propitujem (sebe, možda netko ima drugačije odgovore), ond ami se nameže odgovor: "Zato što je čovjek." I ne mogu ga izbjeći - što ne znači ništa drugo neog da se radi o kategoričkom 'treba'. "Treba poštovati čovjeka jer je čovjek" je očito samo prividno hipotetičko ("treba zato jer"), a zapravo kategoričko ("treba i točka.") treba.

Kant kaže da je to i jedini slučaj kategoričkog imperativa (on to postavlja puno više formalno i precizno, ali meni se čini da je tu u osnovi isti taj zahtjev za univerzalnim poštovanjem): ''Djeluj tako da čovječanstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakoga drugog, u svako doba upotrebljavaš ujedno kao svrhu a nikada samo kao sredstvo.''
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.01.2005., 13:01   #5
Quote:
nitko i ništa kaže:
No, možemo li ikad pronaći u prirodi činjenicu da nešto 'treba biti', ili ' ne treba biti'?
Možemo, ali ne u nekoj apstraktnoj "prirodi" nego u prirodi i zakonitostima ljudskog društva, što ono jest, koji su njeni osnovni principi itd.
Ispravna teorija o društvu kao holističkom sustavu razmjene još ne postoji, odnosno postoji ali nije publicirana, pa zbog toga mnogi vjeruju da su brojni društveni odnosi proizvoljni, tj. da su norme i vrijednosti proizvoljne stvari.
Neke to zaista jesu, npr. moda u odijevanju i sl., međutim postoje neki osnovni odnosi horizontalne i vertikalne razmjene kao i odnosi holističke interpenetracije cjeline i njenih elemenata (pojedinaca) koji definiraju zdravost nekih odnosa odnosno vrijednosti kao softver koji upravlja tim odnosima.

Vrijednosti nisu potpuno nepromjenjive, ovisno o razvoju sustava razmjene, no neke to jesu jer ovise o osnovnom holističkom principu razmjene same ljudskosti.

Ponešto o tome u nekim linkovima sa OVE STRANICE
__________________
Captain's Blog (Reloaded)
Captain Nemo is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2005., 11:44   #6
Quote:
Captain Nemo kaže:
Možemo, ali ne u nekoj apstraktnoj "prirodi" nego u prirodi i zakonitostima ljudskog društva, što ono jest, koji su njeni osnovni principi itd.
Ispravna teorija o društvu kao holističkom sustavu razmjene još ne postoji, odnosno postoji ali nije publicirana, pa zbog toga mnogi vjeruju da su brojni društveni odnosi proizvoljni, tj. da su norme i vrijednosti proizvoljne stvari.
Neke to zaista jesu, npr. moda u odijevanju i sl., međutim postoje neki osnovni odnosi horizontalne i vertikalne razmjene kao i odnosi holističke interpenetracije cjeline i njenih elemenata (pojedinaca) koji definiraju zdravost nekih odnosa odnosno vrijednosti kao softver koji upravlja tim odnosima.

Vrijednosti nisu potpuno nepromjenjive, ovisno o razvoju sustava razmjene, no neke to jesu jer ovise o osnovnom holističkom principu razmjene same ljudskosti.
I Nietzsche je pokušao ukinuti svako 'trebanje' baš koristeći između ostalog pojam zdravlja (ili, kako on kaže, 'veliko zdravlje'). A i Hegel s prezirom govori o svakom 'treba' - on kaže da svako treba koje se razlikuje od 'jest' ukazuje na slabost ideje za koju se tvrdi da 'treba biti'.
Tako da ja ne isključujem da pojam 'zdravo' možda u krajnjoj liniji može i nadići taj rascjep jest/treba. Samo bi se onda taj pojam zdravlja shvaćao puno šire od onoga čime operira današnja službena medicinska znanost i praksa.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2005., 19:02   #7
Quote:
nitko i ništa kaže:
Samo bi se onda taj pojam zdravlja shvaćao puno šire od onoga čime operira današnja službena medicinska znanost i praksa.
Da svakako, Kao što rekoh, odgovarajuća teorija još nije publicirana.
Zdravlje se mora zapravo promatrati i kroz odnos pojedinca i cjeline, tj. kroz holistički sustav koji taj odnos predstavlja i interpenetraciju, kulturnu i BIOLOŠKU, pojedinačne i kolektivne razine. A taj odnos nije proizvoljan, on ima točno određene zakonitosti uvjetovane samom prirodom ljudske asocijacije kao holističke horizontalno-vertikalne razmjene.
__________________
Captain's Blog (Reloaded)
Captain Nemo is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2006., 22:16   #8
Kad netko pita ''Kako si?'', i kažem ''Dobro.''...
...i kad koristim riječ ''dobro'' u moralnom smislu...

Čini se da je to tek riječ koja isto zvuči, a radi se o dva različita pojma. Jedan je moralni (''treba'' tako kako je ''dobro''), drugi je činjenični (''jest'' tako kako je ''dobro'', odnosno jest neko poželjno stanje stvari).

Ali je li to baš tako? Možda postoji smisao riječi ''dobro'' koji uključuje oba značenja? Je li zdravlje odvojeno od moralnih normi?
Zar se čovjek ne može doslovno razboljeti od nečeg što ga moralno izjeda?

Primjer za razmišljanje: je li zdravlje ''priroda'' ili ''društvo''?
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.11.2006., 00:40   #9
Kad neko kaže: Nije zdravo pušiti, to ječinjenica. Ne tako davno je donesena pravomoćna sudska odluka kojom duhanske kompanije u SAD plaćaju odštete u razini milijardi dolara, a ta odluka je zasnovana na nečemu što se sa stanovišta sadašnjih saznanja smatra za naučno dokazanu istinu, pa je prema tome, ako uvažavamo standarde moderne nauke (a i zdrav razum kaže da udisanje dima baš nije najprirodnija stvar), činjenica i istina kako: Nije zdravo pušiti.
__________________
MOLON LABE
Polulud is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.11.2006., 12:05   #10
Quote:
Polulud kaže:
Kad neko kaže: Nije zdravo pušiti, to ječinjenica. Ne tako davno je donesena pravomoćna sudska odluka kojom duhanske kompanije u SAD plaćaju odštete u razini milijardi dolara, a ta odluka je zasnovana na nečemu što se sa stanovišta sadašnjih saznanja smatra za naučno dokazanu istinu, pa je prema tome, ako uvažavamo standarde moderne nauke (a i zdrav razum kaže da udisanje dima baš nije najprirodnija stvar), činjenica i istina kako: Nije zdravo pušiti.
Tako je; nije zdravo pušiti.

Ali <nitko i ništa> je dobro primijetio da se iz 'nije zdravo pušiti' često izvodi 'ne bi trebao pušiti' - što, naravno, ne slijedi. Sasvim je uobičajeno da se čovjek svjesno izlaže rizicima bolesti zbog užitka kojeg mu pruža cigareta.
Jer, na koncu konca, ogromna većina ljudi na mnogobrojne načine ugrožava svoje zdravlje. Nekad zbog užitka, svjesno ili nesvjesno, nekad zbog neimaštine, nekad zbog lijenosti, nemara i navike. Pušenje tu nije nikakva iznimka.
Apemant is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.12.2006., 15:09   #11
Quote:
adriatic kaže:
Glede opreke "zdravo - bolesno" držim da je to eminentno filozofijsko pitanje, jer medicina nije znanost, niti je zasnovana na znanosti pa ona nije kompetetna da odgovori na to pitanje.
Nije znanost, nije bazirana na znanosti? Nadam se da si to izvukao iz konteksta koji se tiče ove sociološko filozofske teme. Nadam se da nisi generalizirao medicinu.
dr duca is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2006., 13:46   #12
Quote:
adriatic kaže:
Glede opreke "zdravo - bolesno" držim da je to eminentno filozofijsko pitanje, jer medicina nije znanost, niti je zasnovana na znanosti pa ona nije kompetetna da odgovori na to pitanje.
O tome sam pisao na DZ
http://www.forum.hr/showthread.php?s=&threadid=63954
Svaka znanost, pa tako i medicina (koja jest znanost) temeljena je na izvjesnoj količini dogme i što je tu loše !!??
Da nije tako, sve što je u bilo kojoj znanosti jednom dokazano, moralo bi se ad infinitum, stalno ponovno dokazivati.

Vidim da u ovoj temi kao i općenito na filozofiji prevladava eklekticizam prema svemu, pa tako i medicini.
normall is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2006., 11:48   #13
Quote:
normall kaže:
Svaka znanost, pa tako i medicina (koja jest znanost) temeljena je na izvjesnoj količini dogme i što je tu loše !!??
Da nije tako, sve što je u bilo kojoj znanosti jednom dokazano, moralo bi se ad infinitum, stalno ponovno dokazivati.

Vidim da u ovoj temi kao i općenito na filozofiji prevladava eklekticizam prema svemu, pa tako i medicini.
Eklekticizam je posve u redu, dok čovjek ima na umu granice svog neznanja. Drugim riječima, nije problem u onome što ne znaš - ako znaš da tu ima nešto što ne znaš. Problem je u onom neznanju za kojeg uopće ne znaš da je neznanje.

Dakle, prije nego se upustiš u filozofiranje o nečemu, najprije trebaš pažljivo proučiti što sve o toj tematici ne znaš. Kad saznaš domete svog neznanja o nečemu, sasvim je ok filozofirati o tome - filozofija nije samo za eksperte unutar nekog područja, nego baš obrnuto. Stvarno izražena ekspertiza na nekom području je zapravo kontraindikacija za filozofiranje o tome. Kako lijepo kaže jedan Murphyjev zakon - 'profesionalac je čovjek koji izbjegava sitne pogreške dok srlja u golemu zabludu'.
Apemant is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2006., 01:18   #14
Quote:
normall kaže:
Svaka znanost, pa tako i medicina (koja jest znanost) temeljena je na izvjesnoj količini dogme i što je tu loše !!??
Puno je tu manje dogme nego što ti misliš...Ja medicinar, ja znam.
dr duca is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2009., 10:15   #15
''jest'' vs. ''treba''? znanost vs. filosofija?

Quote:
nitko i ništa kaže: Pogledaj post
Jedna od temeljnih pogrešaka u etici je tzv. naturalistička pogreška. Naturalistička pogreška sastoji se u miješanju dviju vrsta iskaza: onih koji kažu da nešto 'jest tako i tako', i onih koji kažu da nešto 'treba biti tako i tako'. Ključno vidjeti da sa nekog 'to je tako' nikad ne možemo doći do 'to treba biti tako'.

Naturalistička – jer 'naturalizam' insistira na činjenicama. Činjenice su 'ono što jest'. No, možemo li ikad pronaći u prirodi činjenicu da nešto 'treba biti', ili ' ne treba biti'?

Na primjer: 'ne treba mučiti druge ljude.' S tim će se iskazom gotovo svatko s pravom složiti. No to nikako nije činjenica – nigdje u prirodi mi ne možemo pronaći to da ne treba mučiti druge ljude. To nije nešto što iskazujemo s 'jest' nego s 'treba'. Mi nikad ne možemo iz činjenica (dakle s 'jest') doći do trebanja.
Kao ljubitelj raznih Uvoda u filosofiju čitam članak na wiki. Pa bih nešto komentirao uz ovaj pasus:

Quote:
O značaju i nezavisnosti filozofije u odnosu na znanosti autor ne spominje jednu jednostavnu (moguću) razliku: znanost se bavi samo svijetom kakav jest, a ne i onim kakav on treba biti. David Hume je u 17. stoljeću uvidio da se stavovi o onome "treba" nikada ne mogu izvesti iz stavova o onome što "jest"; ta činjenica, može se argumentirati, načelno garantira nezavisnost filozofije u odnosu na znanost.
Hume je doduše 18. stoljeće. Ali to nije važno, nego...

Vrijedi li to za svaku znanost, da se bavi samo onim što ''jest'', a ne i onim što ''treba biti''? Je li ta razlika baš uvijek jasna?

Na ovom smo topicu raspravljali o problematičnosti te razlike u medicini. Medicinar, da bi uopće mogao reći ''što jest'' (naime, da li je netko zdrav ili bolestan) mora imati neki pojam ''zdravlja''. A taj pojam je sam po sebi već uvelike normativan.

Moglo bi se o tome govoriti i kod drugih znanosti - npr. pravnih znanosti, ili političkih znanosti. Može li se raspravljati o pravu kao naprosto skupu gotovih činjenica, bez da se ulazi u to što bi trebalo biti? Ili o politici kao brutalnim faktima, bez da se promišlja pravednost društva?

Uostalom, nije li i sam pojam znanost već normativan? Jer on propisuje metodologiju, dakle normu, dakle, ''ono što treba činiti'' da bismo nešto mogli smatrati ''činjenicom''. Odnosno, ''činjenici'' već prethodi neko ''treba'', neka norma.

Zadnje uređivanje nitko drugi : 10.09.2009. at 10:23.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2009., 11:43   #16
.. mislim da sve treba odmah na startu podjeliti u dva područja .. a poslije i svako pogledati ..
1. .. treba .. ili trebalo bi .. kao društveni dogovor .. kao sve ono što su ljudi pokušali osmisliti u cilju uređenja svog života i života zajednice .. tu su i robovlasništvo i treći rajh veoma dobri gledani sa neke strane .. (.. ono što je tu zanimljivo je .. konkretno .. to .. da je moguće da naša budućnost ne mora sadržavati nikakve elemente najosnovnijeg dobra .. kako ga sada shvaćamo ..) .. tu je i moda i pušenje .. ili sport ili bilo što .. što se čovjeku mota glavom i postojanjem ..
2. .. treba .. kao .. predajem se zakonima koji upravljaju mojom sudbinom .. koji imaju prizvuk amor fati .. kada su još blizu ljudi .. ali koji znače i .. trebam izbjegavati smrt ako želim živjeti .. .. takvo me .. treba .. stavlja u svijet kao još jednu stvar .. i proučava me na način nauke .. .. gledanje takvog svijeta .. pa i sebe .. i posebno sebe .. kao dio takvog svijeta .. ima problem u tome što može zanemariti razvoj .. za mnoge je stvari nemoguće znati dok ne nastanu .. a možda mnoge ni nisu nikad postojale dok nisu nastale .. .. a to znači da to .. naučno .. treba .. zdravo .. ili istina .. prelazi okvire nauke .. u svakom slučaju vjerujem da je najpametnije svijet držati postojećim i uočiti da postaje u svakom novom trenutku ..
alim is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2009., 12:15   #17
nin,
Uzmimo da se znanost ponajviše bavi pitanjima "kako?" (stoga i "kako jest" te "kako bi trebalo biti...?"), dočim filozofija pitanjima "zašto?" (znači i "zašto jest" te "zašto bi trebalo biti...?").

Dakle, ukoliko se gore rečeno ukombinira u tvoju zadnje iznesenu misao na ovom topicu:" Uostalom, nije li i sam pojam znanost već normativan? Jer on propisuje metodologiju, dakle normu, dakle, ''ono što treba činiti'' da bismo nešto mogli smatrati ''činjenicom''. Odnosno, ''činjenici'' već prethodi neko ''treba'', neka norma.", a ne uzme se u ozbir trenutna situacija u svijetu znanosti; gdje maha uzima nelinearna znanost za koju "gore rečeno" vrijedi, međutim samo djelomično, jer je se "moja početna postavka" ne dotiče; tada kao takvo stoji tj. odgovara "onom što jest",
međutim,
preinačimo li početnu mi postavku u smjeru sadržajnog odgovaranja i načinu pristupa u nelinearnoj znanosti, ista bi glasila;
uzmimo da se znanost više ne bavi samo pitanjima "kako" (stoga i "kako jest" te "kako bi trebalo biti...?"), već obuhvaća i sva ostala filozofska pitanja na koje znanstveno pokušava dati odgovore;
tada tvoja zadnja tvrdnja prestaje biti "onim što jest" te postaje onim što "treba biti" te time filozofski, upravo kao što to rade linearne znanosti, određuje normu za "ono što jest".

ili kraće:
U današnje se vrijeme i filozofija i nelinearna znanost bave kritičkim preispitivanjem, nazovimo, temeljnih pretpostavki tj. "činjenica" oli drugim riječima obje se bave sintezom svih dosadašnjih (znanstvenih) postignuća tj. obje su stavile fokus na cjelinu, shvaćajući pritom kako su početne odrednice (dakle norme) spoznajnog procesa teško (a možda, čak, i nikako) dokazive.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2009., 15:26   #18
iskaz 'to je zdravo' jest cinjenica stvarnosti (ukoliko je stvarnost sve sto je domislivo).
ona moze biti normativna, hipotetska, slobodna, subjektivna... ovisno kontekstu, odnosno komunikacijskoj situaciji.
da li je ona ovakva ili onakva odredit' ce i znanje koje se na nju kao takvu odnosi (tj.da li je to znanstveno znanje ili je to narativno (govorno) 'znanje' (stavljam ga u navodnike ne da bih ga prikazala toboznjim znanjem nego da ga 'odvojim', a kasnije ce se pokazati zasto je to bitno).
naravno, mozemo se upitati o legitimnosti znanstvenog znanja, tj.; kako dokazati da je nesto dokaz?
i tu znanost upada u vlastitu zamku; ona ovdje nema drugog nego mora baratati pretpostavkom, odnosno arbitrazom, a tko radi arbitrazu? opet je arbitrarno (naravno, ipak izmedju strucnjaka pojedinog podrucja).

znanja koja su 'znanstveno dokazana' mogu postati 'institucionalizirana' i preskriptivna. i tu pocinje pitanje etike.
ona (etika), logicki, treba biti u skladu sa logikom drustevnog uredjenja, inace nema smisla u toj logickoj igri, pa se njeni temelji lako ruse.
ono sto je zanimljivo (meni osobno) je to da koja god je logicka igra na snazi uvijek je na snazi i potpuna opreka tome (uzmimo demokraciju i anarhiju (doduse, anarhija je krajnja opreka svakom uredjenju)) kao opoziciona sila, sto navodi na zakljucak da je covjek radije i bice kontradikcije nego bice totalitarizma.
__________________
mali pamrav, mali pamrav, u nedrima nesto, moram da ga nadjem da menamo mesto.

Zadnje uređivanje pjegava i prgava : 10.09.2009. at 15:31. Reason: disleksicnost
pjegava i prgava is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:59.