Cijepljenje / kalemljenje biljaka

[SAS]

Felix 3575 kaže:

Pozdrav, mene zanima zašto ako su biljke domaće kad se iz njezinog ploda rodi nova biljka je "divlja"? xD

To ti je više zbog nepoznatog porijekla, tj. neznaju im se roditelji odnosno otac, tako da možeš dobiti novu sortu. Samo je problem taj da nova sorta može biti dobra ili loša ovisi ko je bio otac odnosno s čijim se polenom oprašio tučak, ili slikovito rečeno nezna se ko je otac djeteta kojeg je majka rodila.

Drugim riječima nećeš baš uvijek dobiti sitne male divlje jabuke, možeš dobiti novu sortu kao što su agronomi ručno križali s kistom dvije sorte jabuke Zlatni delieš i Jonathan i dobili novu sortu Jonagold.

I sad da se izbijegne eskperimentiranje i moguće razoračenje kada voćkica dođe u rod jer možda bude plod bio nejestiv drugim riječima to je lutrija, onda je jednostavnije i bolje cijepiti traženu sortu koju želiš pa si miran s te strane.

[virgo_82]

Bok svima,

treba mi mala lekcija iz cijepljenja.

naime posadila sam limune iz koštice. Našla na placu domaće limune koji su mi se sviđali, uzela njihove koštice i zasadila ih, Ima već neka dva mjeseca. Fino su izrasli u mladice, nekih 10ak cm su trenutno, kako koji..

Dok sam se time bavila čujem tu i tamo, ili pročitam da ću ih morati cijepiti kad narastu inaće mi neće dati plodove. No zašto?

Koliko sam shvatila svrha cijepljenja je da se karakteristike jedne biljke prenesu dalje i/ili stope s karakteristikama druge biljke.

Ali moji limuni su meni bili ok. Ne trebaju mi druge karakteristike.

Razgovarala sam sa ženom što mi je prodala limune. Kaže da su njeni, domaći i da ih neće trebati cijepiti, da daju plod.

Znam da će, ako sve bude bilo ok, proći i 3-4 godine dok daju prve plodove.

Zna li mi nektko jednostavno objasniti zašto se moj limun baš mora cijepiti (kad dođe vrijeme)? ...ako sam ga iz koštice posadila. Ne bi li u toj koštici trebao biti sav genetski materijal da uredno da svoj plod?

Thanx

[Biljka]

Necijepljeni limun uzgojen iz sjemenke možda neće dati identične plodove onima iz kojih si izvadila sjemenke.

[Nikakodopenzije]

Možete mi li preporučiti koju metodu cijepljenja odabrati.

Radi se o staroj smokvi "bilici" i nju bi prebacio na "petrovaču", ako je moguće.
Gledam po netu razne metode i ne mogu se odlučiti koju odabrati.
Problem je u tome da se radi o starom stablu kojeg sam ispilio na visinu oko 1m. i tu je debelo skoro 20cm.
Vidim da postoje neke metode "T", "pod koru", "klin". Šta mislite koja bi bila najbolja u ovom slučaju?

hvala pozdrav

[Biljka]

kako si ga otpilio onda jedino preostaje klin.

[misoo83]

Video napravljen za pocetnike kalemljenja gde mozete videti kako uzeti plemke voca i cuvati ih za kalemljenje.

http://www.youtube.com/watch?v=utdKg0xk2PY

Ovaj drugi video je isto za pocetnike kalemljenja, gde mozete videti na koji nacin se kalemi, odabrani nacin kalemljenja je bio na procep.

http://youtu.be/Tx_DzwXFL24

[Nikakodopenzije]

Biljka112 kaže:

kako si ga otpilio onda jedino preostaje klin.

Evo kako to izgleda by ja, biće šta bude.

http://i887.photobucket.com/albums/a...psaxwi3tdm.jpg

http://i887.photobucket.com/albums/a...psp2wy6iyv.jpg

Jedino ne znam dali sam trebao odrezati vrhove kako sam vidio da rade.

pozdrav

[SAS]

To se krati da je samo na tri pupa, a nikako više od toga.

[_filo]

imam kaki uzgojen iz koštice, biljka je visoka već 1 metar. ako dobro kužim ona bi trebala služiti kao podloga i na nju trebam kalemit plemku? (a ne obrnuto, jel). gdje da je nabavim? sjeverozapadna hrvatska

[Biljka]

_filo kaže:

imam kaki uzgojen iz koštice, biljka je visoka već 1 metar. ako dobro kužim ona bi trebala služiti kao podloga i na nju trebam kalemit plemku? (a ne obrnuto, jel). gdje da je nabavim? sjeverozapadna hrvatska

Skineš sa kaki jabuke ako ima koja u tvojoj blizini.

[zribaric]

_filo kaže:

imam kaki uzgojen iz koštice, biljka je visoka već 1 metar. ako dobro kužim ona bi trebala služiti kao podloga i na nju trebam kalemit plemku? (a ne obrnuto, jel). gdje da je nabavim? sjeverozapadna hrvatska

Ja sam svoje več orezao ali bi se mogla nači kakva jednogodišnja grančica primjerene debljine za cijepljenje. Ako ne, onda krajem ljeta na spavajuči pup.

Karlovačka županija(opčina Žakanje).

[Tnal]

Nikakodopenzije kaže:

Možete mi li preporučiti koju metodu cijepljenja odabrati.

Radi se o staroj smokvi "bilici" i nju bi prebacio na "petrovaču", ako je moguće.
Gledam po netu razne metode i ne mogu se odlučiti koju odabrati.
Problem je u tome da se radi o starom stablu kojeg sam ispilio na visinu oko 1m. i tu je debelo skoro 20cm.
Vidim da postoje neke metode "T", "pod koru", "klin". Šta mislite koja bi bila najbolja u ovom slučaju?

hvala pozdrav

Bog! Możeš naT ako ima mladicu dovoljno debelu, ali u lipnju ili kolovoz - rujan/iza dore kiše kad sokovi pojačaju kolanje kroz stablo. Tada je kora elastična/ne puca/uspjeh garant.

[Tnal]

Pozdrav!
Molim savijet. Trebam sada kalemit trešnju, najbolje bi bilo pod koru ali mladica je debela. Ima li neki način "ljepljenje"pupa isl.

[rosa canina]

Tnal kaže:

Pozdrav!
Molim savijet. Trebam sada kalemit trešnju, najbolje bi bilo pod koru ali mladica je debela. Ima li neki način "ljepljenje"pupa isl.

Što je debelo , podloga ili plemka ?

Evo , imaš tu odličan opis dva načina cijepljenja ,@ciklama2805 se stvarno potrudila
Možeš cijepiti i okuliranjem na T, u kontinentalnom dijelu kraj srpnja , početak augusta

ciklama2805 kaže:

Baš si me uhvatila.. Ne znam baš kako ću to ispričati Pet sličica bi riješilo cijelu priču, ali idem pokušati.
Cijepljenje na raskol: podloga se ravno odreže na određenoj visini od zemlje, mi obično na cca 20-30 cm od tla. 3 cm ispod reza se izolir trakom par puta omota podloga i potom se nožićem razreže odozgora do dolje, do izolirke. (izolir traka se stavlja zato da taj raskol ne "pobjegne" dolje i da e rascijepi cijela podloga). Plemka se zareže koso sa dvije strane, duljine koliki je i rascijep kod podloge i umetne se u raskol. Bitno je da se barem jedna strana kore plemke i podloge podudara. Potom se sve stegne opet izolirkom do visine cijepa. (Ne zamata se cijeli cijep) Odozgora se sve dobro zamaže voćarskim voskom. Plemka se odreže koso na 2 pupa. I to je to.. Traka se skida kad se vidi da se cijep uhvatio.
Ova vrsta cijepljenja se radi u rano proljeće dok plemka još nije potjerala.

Čip okulacija: Uzima se pup sa plemke i to tako da se nožićem zareže pod kutem od 45° prema dolje odmah ispod pupa. Cca 1,5 cm od tog reza, znači iznad pupa, ponovno se isto tako zareže, ali se rez spusti do mjesta gdje smo dolje zarezali tako da izrežemo taj pup. Na podlozi napravimo isto takav isječak, ali ne na mjestu pupa, nego na glatkom dijelu drvca, i ubacimo pup. Pup mora sa svih strana prianjati na mjesto na podlozi. Nakon toga, kompletan pup, i malo ispod i iznad njega (znači, ne ostavimo pup da malo viri), omotamo prozirnom folijom, onom koju koristimo u domaćinstvu (strech). Nakon 21-og dana, sa zadnje strane pupa razrežemo foliju i tako ostavimo. Pup će sam skinuti foliju kad krene. Postotak hvatanja kod ovog načina je preko 95%, ali treba vremena dok se ruka ne uvježba tako da ti isječci budu što sličniji.
Čip okulacijom se može cijepiti tokom cijele godine i to je njegova velika prednost. Inače, u zadnje vrijeme je sve popularnija ova metoda, premda je vrlo stara.

Nadam se da sam uspjela objasniti..

[Tnal]

[QUOTE=ciklama2805;21342860]Baš si me uhvatila.. Ne znam baš kako ću to ispričati Pet sličica bi riješilo cijelu priču, ali idem pokušati.
Cijepljenje na raskol: podloga se ravno odreže na određenoj visini od zemlje, mi obično na cca 20-30 cm od tla. 3 cm ispod reza se izolir trakom par puta omota podloga i potom se nožićem razreže odozgora do dolje, do izolirke. (izolir traka se stavlja zato da taj raskol ne "pobjegne" dolje i da e rascijepi cijela podloga). Plemka se zareže koso sa dvije strane, duljine koliki je i rascijep kod podloge i umetne se u raskol. Bitno je da se barem jedna strana kore plemke i podloge podudara. Potom se sve stegne opet izolirkom do visine cijepa. (Ne zamata se cijeli cijep) Odozgora se sve dobro zamaže voćarskim voskom. Plemka se odreže koso na 2 pupa. I to je to.. Traka se skida kad se vidi da se cijep uhvatio.
Ova vrsta cijepljenja se radi u rano proljeće dok plemka još nije potjerala.

Čip okulacija: Uzima se pup sa plemke i to tako da se nožićem zareže pod kutem od 45° prema dolje odmah ispod pupa. Cca 1,5 cm od tog reza, znači iznad pupa, ponovno se isto tako zareže, ali se rez spusti do mjesta gdje smo dolje zarezali tako da izrežemo taj

Nisam koristio ovu metodu izgleda nednostavno. Mozeli se plemka uzeti sada/freiska/ a ne iz "friz." Te pupak mislim mora viriti kad se omota?

[SAS]

Cijepljenje na pup/chip se vrši tek u 8mj. tako što odrežeš grančicu s grane iz koje ćeš uzeti pup i cijepiš na podlogu.
A racijep i ostale tehnike, rano na proljeće u drugom ili u trećem mjesecu prije kretanje vegetacije.

[Nikakodopenzije]

Ovdje je netko postavio sve o kalemljenju iz knige - Cijepljenje i rezidba voćaka.

http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2945

Knjiga se moze pronaci i na netu.

poz.

[sremski vuk]

Göttspöđä kaže:

Srž cijepljenja je spajanje dvije biljke različitih svojstava u jednu. Zahvat je čest u voćnjacima a ja ću sada napisati par riječi o kalemljenju kaktusa.

Kako je uopće došlo do ideje o kalemljenju kaktusa?
Albinizam kod biljaka podrazumijeva manjak ili redukciju klorofila, dakle, albino-biljka nije sposobna sama sebi proizvoditi hranu procesom fotosinteze i time je osuđena na propast. Postupak održavanja albino-kaktusa je usavršio japanac Eiji Watanabe, koji je u genetskim istraživanjima slučajno dobio na 10 000 kaktusa dva crvena kaktusa. Uvidio je njihov problem i dosjetio se kalemljenju istih na snažnu podlogu, čime im je osigurao egzistenciju. Tridesetak godina kasnije su doprli u Europu i doživjeli ogroman interes od uzgajivača.

Najprije je potrebno pronaći dobru podlogu, koja je najčešće jednostavna, kao npr. kod vrste Stenocereus pruinosus:

http://svartberg.org/sukulenti/0/005.jpg

Podloga mora biti zdrava i dobro razvijenog korijena jer time osigurava preživljavanje gornje vrste. Ona opskrbljuje kalemljeni dio vodom i hranjivima, koji, kao što rekoh, nema sposobnost autonomne produkcije hrane.

Potom se traži zanimljiv nastavak, koji ćemo staviti na vrh. Naziva se "cijep" ili "plemenka". Kalemljene vrste se javljaju u raznim bojama, iako su najčešće žute, crvene, purpurne...

http://svartberg.org/ph.art/fung_plant/0/007.jpg

Podlogu režemo vrlo oštrim nožem poprijeko, obično početkom srpnja. Radi spriječavanja postranih izdanaka rubove prereza treba također podrezati ukoso. Postrani izdanci ugrožavaju razvoj cijepa svojom prisutnošću jer oduzimaju prijeko potrebna hranjiva. Cijep se također reže ravnim i glatkim rezom površine približne onoj sa podloge. Tada se spoje površine i gumicama za zimnicu učvrste, ne prejako da ne dođe do loma i ne preslabo jer je nužno osigurati spajanje tkiva. Potrebno je povremeno zaliti biljku, držati ju na svjetlosti, no ipak izbjegavati izravnu sunčevu svjetlost.

Rezultat?

http://svartberg.org/sukulenti/0/018.jpg i recimo http://svartberg.org/sukulenti/0/019.jpg

U optimalnim uvjetima za 2-3 tjedna imate srasle kaktuse.

Vlasnici voća, podijelite tajnu kalemljenja voća sa forumom !

ima li neko iskustva sa kalemljenjem vise vocki na jednu podlogu

[SAS]

sremski vuk kaže:

ima li neko iskustva sa kalemljenjem vise vocki na jednu podlogu

Nepreporuca se to zbog razlicite bujnosti pojedinih plemki odnosno sorte, zatim razlicito vrijeme kolanja sokova na proljece itd. Moj susjed je imao takva iskustva i rekao da to nije dobro zavrsilo. Eventualno se moze ako nema druge mogucnosti cijepiti kat na kat, npr. podloga divljak pa jedna sorta na nju i kad sorta naraste pa onda druga sorta na prvu sortu slijedece godine na visini od 1.5-2m. Ali opet moras pripaziti na bujnost da ti gornja krosnja nepreraste donju npr. Zlatni delises i Idared, prvo mora ic Zlatni delises pa onda Idared jer je Zlatni delises bujnija sorta od Idareda, tako dobivas krosnju uobliku piramide, stozca kako hoces, a ne obrnutu piramidu ili stozca.

Uglavnom dugorocno se nepreporuca, cak je bolja varijanta uzet slabije ili srednje bujne podloge divljaka iz rasadnika pa onda cijepit na to sto hoces i sadit gusce.

[Nikakodopenzije]

Savjet ako može od nekoga tko zna.

Prvo šipak, cijepio na rascjep i sad ne znam dali da skinem ove listiće na plemki koji su već krenuli.

http://i887.photobucket.com/albums/a...psrvhdrmtx.jpg

Smokva, podloga je zemljica (neznam pravi naziv), pokušavam je okrenuti na petrovaču.

http://i887.photobucket.com/albums/a...psujv5rqrj.jpg

Pitanje, kad da uklonim preostale grane ako mi krenu cijepovi.
Stavio sam 4 na obični spoj i 3 na pup.
Ovo na pup mi je već malo krenulo.

http://i887.photobucket.com/albums/a...ps966gqtye.jpg

Ove na spoj još ništa. Općenito ako može neki savjet kako dalje.

hvala pozdrav