Šumarstvo (gospodarenje šumama)

[d2267]

Karavane prolaze,a šume nestaju.Očito je da su ljudi prije 100 godina bili jako vrijedni i iz čista mira zasadili tisuće hektara šuma

[Garofeeder]

Midnight Mover kaže:

A jeste više dosadni s tim linkovima. Kad kolega tu iznosi neke osnove oko gospodarenja šumama nitko ništa od vas ne komentira, niti se trudi saznati o čemu je riječ, već samo lijepite te linkove slavodobitno kao da ste otkrili ne znam šta. Svakih par mjeseci neki novi padobranac.

Je li itko od vas vidio tu spornu dokumentaciju? Ja vam, evo, mogu reći da su neki od najvećih stručnjaka iz područja šumarstva (nemaju veze s Hrvatskim šumama) analizirali spornu dokumentaciju i oni kažu da ove optužbe, najblaže rečeno, ne stoje.

I šta ćemo sad?

Poslano sa mog M2101K6G koristeći Tapatalk

E, ako ti kazes da su neki od najvecih strucnjaka tako rekli, onda je sve u redu.

[Midnight Mover]

Ne, rekao si ti kroz cijelu ovu temu. Dođeš, kopiraš neki random tekst i držiš se iznesenog kao da je neupitna istina. To je tako i točka. Naprosto, prštiš od argumenata. A kad netko dođe i kaže da to možda nije tako, onda je on sigurno u krivu, a ti si pametan jer si nešto negdje pročitao, a osnove gospodarenja i faze razvoja šume ne poznaješ.

Naravno da može biti kriminalnih radnji i vjerojatno ih ima, ali onaj koji ne poznaje šumarsku praksu, regulativu i propise ne može donositi nikakve zaključke jer će naskakivati na svaki dovršni sijek. Osim vizualnog pregleda sastojine, odnosno šumskog odsjeka potrebno je imati uvid i u program gospodarenja da se donese zaključak da li je to što se na predmetnoj površini dogodilo u skladu s propisima ili ne.

Ali, naravno, zabavnije je tu lijepiti te katastrofične članke nego slušati izjave tipa sve je u skladu s propisima, zagrebačka škola uzgajanja šuma, potrajno gospodarenje, sječa manja od etata, itd.

Ajde barem osim kopiranja i lijepljenja linkova napiši i koju argumentiranu rečenicu uz taj link, da ne budeš skroz nezanimljiv.



Poslano sa mog M2101K6G koristeći Tapatalk

[Arum]

Midnight Mover kaže:

Ne, rekao si ti kroz cijelu ovu temu. Dođeš, kopiraš neki random tekst i držiš se iznesenog kao da je neupitna istina. To je tako i točka. Naprosto, prštiš od argumenata. A kad netko dođe i kaže da to možda nije tako, onda je on sigurno u krivu, a ti si pametan jer si nešto negdje pročitao, a osnove gospodarenja i faze razvoja šume ne poznaješ.

Dobrodošao na forum.hr! Vidim novi ste ovdje kolega, pa da vas uputim. Svi su veliki stručnjaci i praktičari iz svojih udobnih stolica i kožnih naslonjača. Završili velike škole te dobili veliko iskustvo iz dugogodišnjih forumskih nadjebavanja i pretakanja iz šupljeg u prazno. Osnovni pojmovi i termini su za papke. Tko je samo vidio trošiti vrijeme na takve bedastoće?

Nikakvi argumenti, slikovni/grafički/brojčani dokazi neće biti uzeti u obzir. Javno dostupni podaci? Ma kakvi, svi smo mi lopovi i "koljači" šuma koji vrše deforestaciju šuma kakva nije viđena od pamtivijeka.

[Makyme]

d2267 kaže:

Karavane prolaze,a šume nestaju.Očito je da su ljudi prije 100 godina bili jako vrijedni i iz čista mira zasadili tisuće hektara šuma

Koja je šuma nestala? Daj dokaz....
Ljudi prije 100 godina nisu sadili već su obnavljali šumu. Isto su je posjekli i pustili da mlade biljke koje su krenule rasti iz sjemena nastave rasti... ali opet su manje posjekli nego što je naraslo ,kao što se i danas radi.

Poslano sa mog mobitela koristeći Tapatalk

[d2267]

Kad sam prije 25 godina doselio u Podravinu,na mjestu šikara koje rastu sada bile su šume.U tim šumama i laik je mogao razlikovati drvo od drveta.Kada sada prolazim pored tih parcela,raste samo gustiš i šikara,a stabla se ni ne naziru.Parcele agacije koje su rušene do kraja u međuvremenu su se razvile u prepoznatljivu šumu,ioako se radi o privatnoj agaciji,o kojoj se ne brinu veleumovi šumarstva.Na kraju me zanima gdje je nestao novac od tolike drvne mase koja se nemilice sječe po šumama.

[Midnight Mover]

Evo, ovakvi komentari baš potvrđuju šta sam napisao u prethodnom postu. S ova dva prethodna posta pokazuješ iznimno neznanje o gospodarenju šumama, ali te to svejedno ne sprječava da bacaš optužbe i ismijavaš šumarsku struku.

Pa jel tako teško ući tamo u te tvoje šikare poslikati sastav vrsta i napisati o kojem šumskom odsjeku koje gospodarske jedinice se radi ili je to prekomplicirano (kad se već rade optužbe o ilegalnim radnjama, ajde neka se to razotkrije onda)? Sve se može provjeriti i vidjeti o čemu se tu radi. Ali ne, ti kažeš bila šuma, sad je šikara, a iz iskustva znam koliko ljudi ne zna razliku između šume i šikare i općenito razvojne faze šume, pa oprosti ako sam skeptičan da ni ti to ne znaš. Nažalost, tvoji postovi upravo na to upućuju.

Što se agacije tiče (iako mi je bagrem puno bliži naziv), naravno da kad se posjekla da je opet ona izrasla, bilo bi svjetsko čudo da je nakon nje, bez uzgojnih radova izrasla neka druga vegetacija, budući da je praktički invazivna.

A za novac, šta da ti kažem gdje je novac? Gdje bi taj novac od gospodarenja šuma trebao biti, a da ga ti vidiš?

[Ace Ventura]

U obnovi šume?

[Makyme]

pa i je. opet velim, nema čiste sječe ili dovršnog sijeka bez pomlatka/sjemena ispod. HŠ godišnje ulože nekoliko stotina milijuna kuna u obnovu i njegu mladih šuma. (samo imaš jedan drugi problem , što država(čitaj drvni lobij) želi jeftinu sirovinu, pa se onda nekad štedi na njezi, al ne u smislu da se ne provodi već u smanjenom intezitetu.) ograničavaju nam cijenu sirovine (ne prati tržište) ,a žele da se uzgojni radovi (koji su čisti trošak) provode bez problema. HŠ sviraju kako država kaže, no za sada uspijevamo njegovati mlade šume....

eo kod mene se nije posjeklo 11000m3 jer nije bilo žira. a po vašoj priči mi sječemo kako hoćemo i kad hoćemo. ako ne bude žira neće se ta šuma uopće sječi. eventualno ako bude bilo viška sadnica lužnjaka i uz odobrenje inspektorata posjeći šumu i posaditi sadnice.

d2267 kaže:

Kad sam prije 25 godina doselio u Podravinu,na mjestu šikara koje rastu sada bile su šume.U tim šumama i laik je mogao razlikovati drvo od drveta.Kada sada prolazim pored tih parcela,raste samo gustiš i šikara,a stabla se ni ne naziru.Parcele agacije koje su rušene do kraja u međuvremenu su se razvile u prepoznatljivu šumu,ioako se radi o privatnoj agaciji,o kojoj se ne brinu veleumovi šumarstva.Na kraju me zanima gdje je nestao novac od tolike drvne mase koja se nemilice sječe po šumama.

pa obično je taj gustiš šuma u stadiju mladika....teško prohodna i puna svega.....

[Henry Miller]

Da se malo ubacim u raspravu. Imam ponešto šume, nekoliko hektara. Hrast, bukva, grab, bagrem, klen, divlja trešnja. Nije mi cilj izvući neki veliki profit iz nje nego kvalitetno gospodariti. Ako kada zatreba neka veća količina love, uvijek je mogu izvući van u kratkom vremenu. Mislim da je ulaganje u šume vrlo isplativa investicija jer se šume trenutno prodaju za sitnu lovu (mladi otišli u gradove ili u inozemstvo, starci pomrli, treba ljudima lova, male mirovine i xy drugih razloga), barem je tako u mom kraju u Moslavini. Pa onda kada god mi se pruži prilika, kupim poneku novu šumu.
Što se tiče rušenja, prodaje i obnavljanja šume, bagrem mi se pokazao kao trenutno najbolja opcija. Za kubik na panju (dakle njihova sječa i odvoz, ja riješim samo papire) trenutno mi plaćaju 650 kn, a za npr. bukvu plaćaju od 450 do 500 kn. Tko bi očekivao da će doći vrijeme da se "korov" plaća više od cijenjene bukve koja je trenutno na vrlo niskim cijenama. Taj bagrem masovno izvoze u Mađarsku. Oni vrhovi koji ostanu u šumi, a ostane po prilici još toliko koliko je izvezeno u kladama, preradim u metrice koje se trenutno prodaju po 250 kn za "metar drva". Ono što mi je najbolje kod bagrema, najbolje je napraviti totalnu sječu i cijeli taj dio šume očistiti na nulu i onda samo pustiti. Krene novi bagrem ko blesav, prvo u totalnom gustišu, a kako raste tako se bolja stabla probiju i dignu u zrak, a loša se osuše i popadaju. Gustoća još pomogne u tome da se dobiju visoka i ravna stabla bez previše bočnih grana. I za cca 25 godina opet je tu zrela šuma za novu sječu. Gledam malo godove debelih bagrema, imao sam zaista primjerke blizu metar u promjeru. Prvih 20, 25 godina ide lijepi prirast svake godine, a nakon toga, jako sporo ide u širinu i većinom od srca počinje trunuti. Pa se postavlja pitanje ima li smisla bagrem ostavljati da raste dulje od 25 godina.

Volio bih čuti malo mišljenje ljudi iz struke oko ovoga što sam tu nadrobio, moguće i da sam nekakvu glupost napisao. Uvijek sam otvoren za sugestije i savjete stručnjaka iz određenih područja.

[Makyme]

Reko bi ti sjedi 5.

Dobro si sve skontao oko podizanja . Jedino bi mogoa svakih x godina ga malo prorjediti....izvaditi loša stabla,čisto da ih iskoristiš prije nego krenu propadat.
Nema ti smisla duže od 25godina ga držati jer sam si skužio.. počinje propadati sam od sebe. Tolika mu je i ophodnja kad se njime gospodari.

I jel ima što loše tu? Uzeo si drvnu masu i ostavio nova mala(mlada) stabla da rastu...

Poslano sa mog mobitela koristeći Tapatalk

[Henry Miller]

Imam osjećaj kada bih staru bagremovu šumu ostavio i ništa ne dirao, da bi propala sama od sebe. Velika i stara stabla bi se počela sušiti i trunuti od srca prema van, a mlada bi slabo rasla zbog zasjenjenosti, a ona koja bi i krenula, bila bi svakava, kržljava i često smotana jer nemaju dovoljno mjesta pa krenu rasti pod svakakvim kutevima.
A ovo što kažeš za prorjeđivanje, kada god imam vremena, odem malo čistiti ono što tamo ne pripada - nađe se divlje lijeske, grmova svibovine, bazge.. i naravno, počistim smotana ili bolesna stabla bagrema.
Jedini nedostatak bagremove šume je što ne radi jaku sjenu kao npr. bukova i grabova pa onda nikako tu šumu pretvoriti u "park".. da bude lijepo čista, uvijek tu raste trava i kojekakvi grmovi..

[ruka-slave]

Nevjerojatno. Živo stablo koje služi kao podloga za uzgoj stabala.
https://pbs.twimg.com/media/FHE5ibAV...pg&name=medium
https://twitter.com/archeohistories/...21829300191233

Archaeo - Histories @archeohistories
Japanese have been producing wood for 700 years without cutting down trees.

In 14th century, daisugi technique was born in Japan. Daisugi provide that these trees will be planted for future generations and not be cut down but pruned as if they were giant bonsai trees.

[ruka-slave]

Henry Miller kaže:

Imam osjećaj kada bih staru bagremovu šumu ostavio i ništa ne dirao, da bi propala sama od sebe. Velika i stara stabla bi se počela sušiti i trunuti od srca prema van, a mlada bi slabo rasla zbog zasjenjenosti, a ona koja bi i krenula, bila bi svakava, kržljava i često smotana jer nemaju dovoljno mjesta pa krenu rasti pod svakakvim kutevima.
A ovo što kažeš za prorjeđivanje, kada god imam vremena, odem malo čistiti ono što tamo ne pripada - nađe se divlje lijeske, grmova svibovine, bazge.. i naravno, počistim smotana ili bolesna stabla bagrema.
Jedini nedostatak bagremove šume je što ne radi jaku sjenu kao npr. bukova i grabova pa onda nikako tu šumu pretvoriti u "park".. da bude lijepo čista, uvijek tu raste trava kojekakvi grmovi..

Ne smatra li se bagrem zapravo invazivnom vrstom?

[Henry Miller]

Ne znam, trebalo bi pitati nekog od struke. Znam da se prije smio rušiti bez papira, kao da čistiš ambroziju. Sada trebaju papiri kao i za drugo drvo, a i prodaje se pod tehničko drvo. Bez obzira kako se svrstava to drvo, ja u njemu vidim velike prednosti. Brzo raste, za života možeš podići i posjeći praktički dvije zrele šume, tvoje dijete isto tako, svaka generacija može imati 2x veliku korist od takve šume. A trenutna cijena mu je izvrsna, dobiješ više nego za bukvu i sl.

[Makyme]

Da.bagrem je invazivna vrsta. Ali uzgaja se . Ima ga dosta unutar šumskih kompleksa. Dobar je kao tehničko drvo, a i pčelari ga vole.
Problem je s njim jedino kad želiš podici hrast,bukvu,jasen jer brzo raste pa onemogućava razvoj ovih vrsta koje želiš....

@henry
Dobro si ovo primjetio za 2x sječi u životu.... No imaš blem, ne želiš napraviti grešku kao austrijanci,česi,švabe pa svoje prirodne šume pretvoriti u monokulture. Treba imati bagrema ,ali točkasto raspoređenog i ne u prevelikoj količini.

Poslano sa mog mobitela koristeći Tapatalk

[manchild]

Do kraja veljače otvoreno je glasovanje za 'Europsko stablo godine', na kojem trinaestu godinu po redu u organizaciji Environmental Partnership Associationa (EPA), sudjeluje šesnaest zemalja, a predstavnik Hrvatske je - hrast lužnjak.

Trenutno su u vodstvu hrast Fabrykant iz Poljske s 29.220 glasova, kolonija stabala jabuka iz Krolevtsija u Ukrajini s 8.481 glasova i hrast obični iz Slovačke sa 7.835 glasova.

Hrvatsku zastupa gorostasni hrast lužnjak iz Drežničkog polja kod Ogulina, star najmanje 250 godina, koji je proglašen stablom godine 2022. na hrvatskom natjecanju.

Hrvatski hrast lužnjak (Quercus robur) natjecateljskog naziva Čarobna šuma, osvojio je prvo mjesto u Hrvatskoj s 2603 glasa, a trenutno je na začelju europskog natjecanja, zajedno s prijedlozima Bugarske, Belgije i Latvije s malo više od tri tisuće glasova.

Za Europsko stablo godine svi građani mogu glasovati putem online stranice do 28. veljače u 23:59:59 sati, a s tim što će ono u zadnjem tjednu biti tajno, što znači da preliminarni zbrojevi glasova neće biti dostupni na web stranici.

Poljski hrast, koji vodi u utrci, jedno je od najizvornijih stabala u toj zemlji i nalazi se u parku Klepacz u Łódźu. Njegova krošnja visoka je 33 metra, a jedan ogranak oblika slova S duži je od 20 metara.

Hrvatski hrast, koji se natječe za Europsko stablo godine, ima više od 250 godina i izdanak je posebne šume hrastova lužnjaka u Drežničkom polju. Šuma se nalazi iznad 440 metara nadmorske visine i s proljeća i na jesen, u polju koje kao magijom postaje jezero, ostaju vidljivi tek vrhovi krošanja najviših stabala hrasta.