Stvaranje vrta usred grada - pomoć, savjeti, pitanja, ideje

[Biljka]

zdenkoooo kaže:

Na par mjesta sam na 15-20ak cm dubine pronašao nekakvo debelo korijenje, pojma nemam od čega ali mi ga je bilo žao kidat. Hoće li isti biti problem, ili da ga caparim?

Za ovo nisam znao, sutra odmah idem po sadnice nevena i kadifica te u potragu za koprivom. Susjed mi je rekao da već godinama ne uspijeva uzgojiti nikakvu vrstu rajčice zbog smrdljivih martina. Nisam uspio pronaći nikakav prirodni način zaštite osim ručnog uklanjanja ili pak postavljanja ljepljivih traka oko biljaka. Ideje?

Recimo 0,5x1x5 m, visine kolko treba. Što bi i kada mogao u to ubacit? Ima li smisla sad?

Nego, rečeno mi je da češnjak kupim domaći na pijacu, te da jedan češanj samo ubacim u zemlju?

Sutra ili preksutra ću napraviti mali rasadnik u vrtu. Imam nešto lijepe crne zemlje te najlon kojim ću to sve prekriti. Valja?

Biljka, puno ti hvala (:

Vadi to korijenje van. Mogao bi se neugodno iznenaditi...
Sa nevenima i kadificama pričekaj još neko vrijeme, još je hladno i mraz je normalna pojava na kontinentu sve do 15.5.
Predpostavljam da si mislio na plastenik. Možeš napraviti mali tunel, od betonskog željeza napraviš lukove, zabodeš ih u zemlju i preko lukova staviš foliju. Ispod folije možeš sijati salatu.
Češnjeve češnjaka prvo rastavi na režnjeve. Onda ih posadiš...

[Biljka]

katjes kaže:

nego, nisam se fokusirala na 3-4 kulture pa se lijepo pripremila i usmjerila (mentalno ) na to nego idem po principu: probat ću svašta pa šta uspije.
Pogrešan pristup?

Za sad znam sigurno da sadim
A lista: peršin, celer, paradajz, salaticu (matovilac, kristalka) i mahune.

što bi još rado probala:
B lista: blitvu, korabu, tikvice, ciklu,
C lista: možda poriluk, možda batat, možda cvjetaču ili brokulu.
za mrkvu vele da nije nikad dobro uspijevala na toj zemlji. pa neću ni pokušavati

moje sljedeće pitanje je ima li među ovima sa liste B i C nešto što je zeznuto za početnika pa ne preporučate (poriluk?) odnosno nešto što lako uspijeva pa biste mi preporučili.

Teren je velik dio dana u hladu, zapadna strana, kontinentalna klima, dosta je vlažno jer je na kosini i sve skupa da ne otkliže drži onaj duboki zid (2,5m), ima drenažnu cijev, ofkorz.
Zemlju ne znam opisati kakva je po sastavu, kiselosti..znam samo da se 20 godina ništa nije sadilo, a prije dok se sadilo bilo je sve uspješno i rodno (osim mrkve), ima puno glista, svaku treću lopatu maznem jednu na pola

i drugo pitanje: od ovih sa liste B i C, što se sije drito u zemlju? da nema presađivanja?

Bilo bi najbolje da kupiš neku knjižicu o uzgoju povrća, na primjer onu u izdanju "Gospodarskog lista". Ne siju se i ne sade sve vrsta u isto vrijeme.
Poriluk je relativno zeznut.
Gliste u zemlji su dobar znak...zemlja je plodna.
B - sve se sije direktno, samo treba paziti na vrijeme sijanja.
C - batat ide direktno u zemlju, ostalo iz presadnica.

[Smotani2]

katjes kaže:

da li na ovoj il na sličnim temama ( o vrtu i početnicima) netko je rekao da na internetu ima tone savjeta. moji rezultati guglanja vode na knjige koje treba kupiti u kojima je kompletno objašnjeno sve za početnike malošto sam našla da je sve na jednom mjestu, nadugo i naširoko. i sistematično.

no, nema veze, sistematiku lako sama napravim. kao i plan (tlocrt) i bilješke, ključne datume (volim ja to sve tkao napismeno), opise i napomene :kontrolfrikbirokrat:

nego, nisam se fokusirala na 3-4 kulture pa se lijepo pripremila i usmjerila (mentalno ) na to nego idem po principu: probat ću svašta pa šta uspije.
Pogrešan pristup?

Za sad znam sigurno da sadim
A lista: peršin, celer, paradajz, salaticu (matovilac, kristalka) i mahune.

što bi još rado probala:
B lista: blitvu, korabu, tikvice, ciklu,
C lista: možda poriluk, možda batat, možda cvjetaču ili brokulu.
za mrkvu vele da nije nikad dobro uspijevala na toj zemlji. pa neću ni pokušavati

moje sljedeće pitanje je ima li među ovima sa liste B i C nešto što je zeznuto za početnika pa ne preporučate (poriluk?) odnosno nešto što lako uspijeva pa biste mi preporučili.

Teren je velik dio dana u hladu, zapadna strana, kontinentalna klima, dosta je vlažno jer je na kosini i sve skupa da ne otkliže drži onaj duboki zid (2,5m), ima drenažnu cijev, ofkorz.
Zemlju ne znam opisati kakva je po sastavu, kiselosti..znam samo da se 20 godina ništa nije sadilo, a prije dok se sadilo bilo je sve uspješno i rodno (osim mrkve), ima puno glista, svaku treću lopatu maznem jednu na pola

i drugo pitanje: od ovih sa liste B i C, što se sije drito u zemlju? da nema presađivanja?

Poriluk može biti zeznut zbog lukove muhe.

Drito u zemlju se sije blitva, cikla (može se i presađivati), tikvice (također se mogu presađivati - mnogi to i rade), a ostalo se mora presađivati.
Također, siju se i mahune, peršin i matovilac. Celer se u pravilu presađuje.

EDIT: Biljka, ti ne presađuješ kolerabicu?

[Biljka]

Biljka, ti ne presađuješ kolerabicu?

Ne uzgajam ju uopće...nije mi nešto...

[Smotani2]

Odlična je u juhi...

[komar]

Biljka112 kaže:

Za početak oko povrtnjaka i u samom povrtnjaku posadi nekoliko kadifica i nevena. Apoteka se nalazi na livadi...kopriva protiv lisnih ušiju i dobro dušično gnojivo. Preslica protiv lisnih ušiju. Cvijet maslačka protiv gljivičnih bolesti. Gavez dobro kalijevo gnojivo.

S ovim se potpuno slažem, a uz koprivu stavljam i lavandu. Kad imam kamilice i to stavim... negdje sam pročitala da je dobro sjeme prije sjetve staviti u čaj od kamilice.

Mislim da je početniku to sa presadnicama komplicirana stvar. Meni osobno je i nakon više godina rada na zemlji. Zato mi je glavna sjetva i prorjeđivanje izraslog jer mi se čini da svaku presadnicu tak isšokiram da onda dugo kilavi prije nego dalje raste i prinos onda nije kak bi htjela..!

[komar]

katjes kaže:

Za sad znam sigurno da sadim
A lista: peršin, celer, paradajz, salaticu (matovilac, kristalka) i mahune.

što bi još rado probala:
B lista: blitvu, korabu, tikvice, ciklu,
C lista: možda poriluk, možda batat, možda cvjetaču ili brokulu.
za mrkvu vele da nije nikad dobro uspijevala na toj zemlji. pa neću ni pokušavati

Mislim da bi na 40 m uzela jednu vreču peletiranog gnoja - gnojit, preštihat, prekopat ili frezat, usitnit te napravit mjesta za sjetvu sjemena. Prije sjetve u jarkiće ili grabice staviti glistala i tu mora sve rasti pa i mrkva.

Blitvu, korabicu i tikvice sadim kao i mahune - na razmak sa par sjemenki, da mi je lakše prorijediti kad izraste. Poriluk - ako ti se sadi - sadi ga, možda tebe poriluk voli pa nećeš imati problema Ako staviš grašak - onda možeš poslije graška staviti cvjetaču za kasnije branje. Cikla mi uvijek raste super zasijana u redove kao mrkva i peršun!

Susjeda (gradska cura) je posadila blitvu uz dr. i ostavila na čuvanje prijateljici vrt dok je ona na moru. Prijateljica je svu blitvu počupala i konzumirala aaaaaaaaaaa susjeda nakon mora je bila ko luda jer nije rekla prijateljici da optrgava samo listove sa blitve, a ne da ubere cijelu biljku i tako je ostala bez blitve i lista peršuna!

[Smotani2]

komar kaže:

...
Susjeda (gradska cura) je posadila blitvu uz dr. i ostavila na čuvanje prijateljici vrt dok je ona na moru. Prijateljica je svu blitvu počupala i konzumirala aaaaaaaaaaa susjeda nakon mora je bila ko luda jer nije rekla prijateljici da optrgava samo listove sa blitve, a ne da ubere cijelu biljku i tako je ostala bez blitve i lista peršuna!

[komar]

27. travnja 2005. Priredila Mila Bulimbašić-Botteri


Posadite povrće u posude

Ako nemate vrt, ali imate prozorsku dasku, balkon ili krov te žarku želju da barem s vremena na vrijeme pojedete organski uzgojeno povrće, sve je riješeno. Stručnjaci diljem svijeta preporučuju uzgoj povrća u posudama. Dobra vijest je da možete uzeti bilo kakvu posudu i u njoj posaditi gotovo sve vrste povrća

Uzgoj povrća u posudama potpuna je novost u području vrtlarstva, nudeći svima koji to žele mogućnost uzgoja ukusnog organskog povrća u djeliću svoga doma. Pritom je jedini dobar razlog zbog kojeg bi se netko odlučio na uzgoj povrća u posudama kombinacija okusa, svježine i komoda. Jer, priznali mi to ili ne, činjenica je da su moderne generacije gotovo u potpunosti izgubile vezu između zemlje i onoga što se svakodnevno servira na tanjuru. Većina suvremenih domaćica kupuje potrebno povrće u supermarketima, a kakvo je ono kvalitete, bolje i ne isticati. Uz to što nemamo vrt, većina nas uvjerena je da nema ni vremena, znanja te energije za samostalni uzgoj povrća. No, novi uzgoji povrća u posudama pokazuju kako se i na najminimalnijem prostoru poput dvorišta, balkona ili krova ili čak i u vrtu u kojem je zemlja u groznom stanju mogu dobiti dobri prinosi povrća koji će značajno poboljšati kvalitetu vaše prehrane, a ujedno vam poslužiti kao relaksacija i zabava.

Različite posude

Iako čitavo vrijeme spominjemo posude, naravno da se u kućnom uzgoju povrća ne morate ograničiti na posude. Povrće će poput većine biljaka rasti u bilo čemu, u što ćete staviti pristojnu kombinaciju zemlje i čemu ćete osigurati dobru drenažu. Znači, možete se odlučiti za bačve, košare, stare gume, limene posude, šešire, čizme, ali bitno je da za što god se odlučite, to mora biti dovoljno jako da izdrži težinu zemlje i plodova. Jednako tako ono za što se odlučite mora imati dobru drenažu, jer je dobra drenaža jednostavno najvažniji čimbenik u uzgoju povrća u posudama.
Čak i kada osigurate dobru drenažu, posude iz kojih je istekla voda ne smiju na koncu stajati u vodi, jer onda od čitavog posla neće biti ništa. Znači, ako posude s povrćem postavite na balkon ili krov, morate ih postaviti na nekakve podloške, a ne direktno na pod kako ne bi stajale u vodi.
Osim dobre drenaže za uzgoj povrća u posudama važna je i dobra kombinacija komposta. Svježi kompost se može koristiti za sjetvu ili sadnju, ali bilo kakve biljke koje će rasti u određenoj posudi nekoliko mjeseci važno je dohranjivati, najbolje tekućim gnojivom jednom tjedno.
Zemlja u posudama se suši mnogo brže nego zemlja u vrtu stoga će vaše povrće u posudama trebati zalijevanje mnogo češće i više.
Zalijevanje će biti posebice važno ako posudama niste mogli osigurati dovoljno dobru zaštitu. Zaklon je važan jer će i najmanji vjetar smanjiti vaše prinose za čak 25 posto. Biljke izložene vjetru učvršćuju svoje lišće i na taj način troše snagu koja će im trebati za plodove.

Kakve biljke

Stručnjaci vele da se gotovo sve povrće može uzgojiti u posudama. To znači da se možete odlučiti na domaći uzgoj selena, graška, artičoka, ali i mnogo lakši uzgoj salate, radiča i mrkve. U svakom slučaju, pri odabiru biljaka za uzgoj u posudama imajte na umu da će se mnogo lakše ponašati one biljke koje nakon rezanja ponovno rastu, poput raznih vrsta salata i špinata koje će vam omogućiti nekoliko berbi. Uz te biljke stručnjaci vele kako je prilično lako u posudama uzgojiti razne vrste čilija, rajčica, krastavaca i paprika.

[Biljka]

komar kaže:

27. travnja 2005. Priredila Mila Bulimbašić-Botteri


Posadite povrće u posude...

To je više za dekoraciju...Korist od ovakvog načina uzgoja povrća je zanemariva.

[zdenkoooo]

Susjedi su oduševljeni inicijativom, neki su mi dali i svoje dijeliće zemlje na korišenje, pa je vrt sada duplo veći nego što sam planirao. Arbait macht frei!

Biljka112 kaže:

Češnjeve češnjaka prvo rastavi na režnjeve. Onda ih posadiš...

Da da, na to sam i mislio, krivo se izrazio.

Biljka112 kaže:

To je više za dekoraciju...Korist od ovakvog načina uzgoja povrća je zanemariva.

Na ovaj način ću zasaditi lisnati peršin, neka bude pri ruci kao začin. U vrt ide tzv "Bardoviški" peršin, sa većim plodom.

Danas sam saznao da postoje "dobri i loši susjedi" među biljkama. Upravo se na papiru igram sa budućim rasporedom povrća u vrtu. Linkovi na 3 tablice, nema kontradiktornih razlika ali u nekim se detaljima nadopunjuju.

link1

link2

link3

Rečeno mi je da se u kompost ne bacaju ostatci hrane koji lako poplijesnive tipa limun, naranča, kivi (ovo se odnosi i na njihovu koru). Ovdje je dobar članak o kompostiranju, ali ne daje mi odgovor na konkretno pitanje: Zanima me koji su još plodovi lako podložni plijesni? Ili to i nije toliko bitno?

Kopriva i preslica su dobri za kuhanje i zalijevanje bilja, ok, zanima me ima li smisla saditi ih po vrtu? Pomažu li svojom prisutnošću? Kopriva je navodno dobra i na tanjuru.

Sadnice paprike i 2 vrste rajčice su u čašicama, pored komposta je mali kamenjar (od viška zemlje iz prostora za kompost) za maslačak, kadifice i neven, a sada odoh posijati rotkvice (:
Sve ostalo ide kad se vrijeme malo stabilizira (inače, u centru sam Slavonije)

[Biljka]

Rečeno mi je da se u kompost ne bacaju ostatci hrane koji lako poplijesnive tipa limun, naranča, kivi (ovo se odnosi i na njihovu koru). Ovdje je dobar članak o kompostiranju, ali ne daje mi odgovor na konkretno pitanje: Zanima me koji su još plodovi lako podložni plijesni? Ili to i nije toliko bitno?

Ostatke hrane nije uputno bacati na kompost zbog razloga što hrana privlači miševe i štakore. Koru limuna i naranče možeš kompostirati ali treba im više vrmena da se razgrade jer sadrže ulje.

Kopriva i preslica su dobri za kuhanje i zalijevanje bilja, ok, zanima me ima li smisla saditi ih po vrtu? Pomažu li svojom prisutnošću? Kopriva je navodno dobra i na tanjuru.

Ne treba ih kuhati. Dovoljno je samo namočiti u vodu i ostaviti da stoji nekoliko dana (dok se prestane pjeniti) uz redovito miješanje. Miješa se nekoliko puta dnevno drvenim štapom. Bolje nemoj naseliti koprive i preslicu u vrt, kasnije ih se nećeš riješiti.

[katjes]

e a da vas pitam što sve postoji na tržištu a odnosi se na mješavine zemlje, humusa? dakle, ja znam samo za onu jednu "zemlju za cvijeće". čitam po netu, piše pomiješati treset, dodati humus.. što je to, di se kupuje, je li uopće potrebno..?

još me zanima i onaj plan sadnje i raspored, kako se ono zove? zaboravila sam riječ. ono di se vodi računa da se godinama na istom mjestu sadi ista/druga kultura?

pa kako uopće to izgleda, ima li neka špranca?
ili neka špranca za ovogodišnji raspored. kad sam što posijala, što posadila, kad sam što gnojila, s nečim tretirala. postoji li neka tabela/planer za unos tih podataka ili ...?

[komar]

Biljka112 kaže:

To je više za dekoraciju...Korist od ovakvog načina uzgoja povrća je zanemariva.

Uzgoj povrća u posudama nije zanemariv. Kad u kantu staviš 4 krumpira na balkonu - imaš lijepu biljku dekorativnog cvijeta, u drugu 2 sadnice paradajza, biljku vegete, peršin, sjemenke krastavca ili zrna mahuna pa stavit nešto po čemu će se penjati - korist svakako nije zanemariva. Čovjek savladava kulturu rasta i razvoja bilja, uči na svom radu i pogreškama - prenosi pozitivan stav na druge.... Osim toga ubere plodove svoga rada i savladanog gradiva što je velika osobna korist "studenta" prirode!

Na prostoru gdje je zasađena lavanda imate zaštitu od komaraca i mušica pa to isto je korisno!

Kopriva se koristi za vrtlarsko gnojivo, sredstvo protiv nametnika i sredstvo koje jača otpornost biljaka i o tome pišu mnogi, a ja još u te koprive kad imam cvijet dodajem i lavande. Kemijski sastav biljaka ne šteti drugim biljkama, ali zato svojim mirisom iritira nametnike http://www.naturala.hr/kopriva-u-bio...d-koprive/140/

Za preslicu su mi rekli da je protiv truljenja biljaka za otpornost pa sam ju namakala najviše za paradajz. Preslicu berem na obroncima šume! Osim toga koristim i gavez po ovoj staroj:

Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan

Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.

Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.

[Biljka]

komar kaže:

Uzgoj povrća u posudama nije zanemariv. Kad u kantu staviš 4 krumpira na balkonu - imaš lijepu biljku dekorativnog cvijeta, u drugu 2 sadnice paradajza, biljku vegete, peršin, sjemenke krastavca ili zrna mahuna pa stavit nešto po čemu će se penjati - korist svakako nije zanemariva. Čovjek savladava kulturu rasta i razvoja bilja, uči na svom radu i pogreškama - prenosi pozitivan stav na druge.... Osim toga ubere plodove svoga rada i savladanog gradiva što je velika osobna korist "studenta" prirode!

Ponavljam, zanemariva korist. Staviš u kantu 4 krumpira iz kojih će izrasti 4 biljke koje su dekorativne i cvatu. Na kraju se dobije manje od kilograma krumpira.
Rajčicu treba saditi samostalno u veći lonac. Tijekom vegetacije moglo bi se dobiti desetak kg ploda.
Nije vegeta već ljupčac koji inače naraste do 2,5 m visoko pa mu u loncu neće biti ugodno. Krastavci se penju i treb im puno prostora. Mahune u posudama nisu previše korisne jer nećeš ih ubrati ni za salatu...

[diabolica]

biljka car!

[komar]

Biljka112 kaže:

Ponavljam, zanemariva korist. Staviš u kantu 4 krumpira iz kojih će izrasti 4 biljke koje su dekorativne i cvatu. Na kraju se dobije manje od kilograma krumpira.
Rajčicu treba saditi samostalno u veći lonac. Tijekom vegetacije moglo bi se dobiti desetak kg ploda.
Nije vegeta već ljupčac koji inače naraste do 2,5 m visoko pa mu u loncu neće biti ugodno. Krastavci se penju i treb im puno prostora. Mahune u posudama nisu previše korisne jer nećeš ih ubrati ni za salatu...

Svaki prinos potiče na daljnji rad i uzgoj i na drugim prostorima!

http://img14.imageshack.us/img14/8465/0654magi.jpg prodavači začinskog bilja i presadnica ne prodaju ljupčac nego ističu vegetu! Samelješ korjen mrkve, peršina, sol, list vegete u posudu i stavim u škrinju i tak imam svoj dodatak juhama.

[katjes]

jeste probali sa visećim rajčicama? to je odlično za balkone, terase i mini vrtove. po slikama ne bi rekla da je prinos zanemariv

[komar]

Iako je ovo stari članak meni je nova vijest

...Urbani se farmeri šire kao korov u našim gradovima, koristeći svaki komad zelenila. Čak su i Obame ušle u priču; pred nekoliko je tjedana Michelle Obama zabila lopatu u travnjak Bijele kuće kako bi posadila vrt za kuhinju. Prva lijeha povrća u Bijeloj kući od Drugog svjetskog rata treba hraniti prvu obitelj i obrazovati lokalne klince o uzgajanju i jedenju zdravih svježih proizvoda....

http://metro-portal.hr/urbani-vrtlar...ju-hranu/16874

Uzgajanje vlastite hrane je ekonomično - ovdje kažu, a što i ja mislim.
Ovo je slika paradajza prije 4 godine - sve sorte mi narastu metar i pol u zrak i bome imam što brati - ovdje mi se potrgala biljka - moja teorija: zasluga gnojivo od kopriva... ako je posuda sa zemljom dosta velika i na balkonu nebi trebalo sfaliti plodova http://img600.imageshack.us/img600/4...radajz1907.jpg

[zdenkoooo]

Vrt je od prekjučer pokriven sa par cm snijega. Nadam se da to neće škoditi svježe posijanim rotkvicama, peršinu, raznom cvijeću, te posađenom luku i jagodama?

I da li je istina da temperature ispod nule dodatno rahle zemlju?

Sadnice rajčice i paprike su na sigurnom, a za papriku sam rezervirao cca 2.5x4 metra zemlje prekrivene slamom. Pa da i to isprobamo.

Nabavio sam i sjeme neke biljke koju navodno krtice izbjegavaju.. Nemam pojma kako se zove, trebala bi izrasti u grm..

Komar, lijep dajz

Katjes, namjeravao sam prebaciti red kroz prozor, pa šta bude.