Optimalni planeti za trajnije ljudsko prisutstvo/kolonizaciju

[lettow]

Evo, zanima me vaše mišljenje o tome koji planet našeg sunčevog sustava ima najveće šanse za dobit čovjeka kao stalnog gosta u sljedećih recimo stotinjak godina.

Moja pretpostavka je da će kolonizacija polako krenut iz novca/energije tj. iz rudarenja.
Naime, padom cijene transporta te rastom cijene pojedinih energenata moguće je da će doći do točke gdje će biti ekonomski prihvatljivo poslat nekakvu ekipu za trajnije naseljavanje. Svemirski rudari mogli bi ih nazvat.

Doduše rudari bi mogli naseliti i neki satelit nekog planeta ne nužno sam planet.
Druga verzija ovog plana mogao bi biti razvoj AI gdje bi bilo puno jeftinije poslat nekakakv kopački robotizirani automatizirani stroj koji će nabavljat i procesuirat energent (dotičnu rudu) na mjestu te:
a) slati visoko vrijedni konačni produkt na zemlju
b) slati visoko vrijedan konačni produkt u neku međustanicu, možda u zemljinu orbitu

U svakom slučaju kod svemirskog rudarenja bitno je da energent sam po sebi ima malu specifičnu masu u odnosu na cijenu, te da ga se obradom na licu mjesta može dodatno obogatit ili mu smanjit masu u odnosnu na cijenu tj. njegovu tržišnu vrijednost. U protivnom se cijela priča ekonomski ne isplati,

Koji planeti i druga tijela našeg sunčevog sustava su bogati prikladnim rudama po vašem mišljenju ?

Osim toga, kakva je mogućnost stvaranja zemljine atmosfere na nekom planetu umjetnim putem ?

Recimo da ciljano želimo kolonizirat mjesec. Sunčevu energiju tamo imamo.

E sad, možemo li:
a) stvoriti atmosferu ili dijelić atmosfere na mjesecu ili samo na određenom njegovom dijelu korištenjem nekakvih algi, gljiva, bakterija ili sofisticirane tehnologije kako bi dobili nešto slično našem zraku ?

b) jednostavno napraviti veliku i složenu postaju u kojoj će ljudi živjeti, a potrebni zrak i hranu će dobivati sa zemlje ?

Koji planeti su po vašem mišljenju pogodni za ovakve oblike naseljavanja ?

Možda smatrate da je neki drugi sunčev sustav pogodniji za koloniziranje i da je najbolje u startu krenut tim putem ?

Osobno, smatram da je problem putovanja između sunčevih sustava krajnje složen i da ćemo prije toga nešto eksperimentalno imat u našem sunčevom sustavu.

E da, malo politike za kraj.
Mislite li da će cijela stvar krenuti iz privatnog sektora - možda kartel bogatih kompanija koji su iskalkulirali da im se isplati otvorit rudnik negdi vani ?

Ili iz državnog dogovora, recimo misija eksperimentalnog naseljavanja pod zajedničkom kapom UN-a ili recimo zemalja članica G20 ?

[UrchinStar47]

Po tvojim idejama rudarenja i izvoza ruda - niti jedan. Asteroidi su puno bolji izvor za cisto rudarenje, a za zivot bi se od tih materijala mogle napraviti veci svemirski habitati. Planete slobodno zaboravi, jer su gravitacijske jame pretjeran problem. Jedina znacajnija primjedba kolonizaciji Marsa je to sto je jako tesko raditi znacajniji izvoz s Marsa, iako ima sve sto ljudima treba, te taj pothvat u neku ruku cini relativno lakim, jer vec imamo iskustva sa zivotom na planetu.

Na dugi rok je O'Neillovski plan kolonizaciji dobra ideja. Prema starim procjenama, tehnologijom 1970-ih se moze napraviti oko 10000 Zemljivih povrsina nastanjivo iz materijala u asteroidnom pojasu. Danas bi vjerojatno mogli i bolje.

Evo ilustracije:
http://xkcd.com/681_large/

[lettow]

A što se tiče svemirskog rudarenja, šta misliš koji materijali bi bili u igri ?

[wand_1]

lettow kaže:

Evo, zanima me vaše mišljenje o tome koji planet našeg sunčevog sustava ima najveće šanse za dobit čovjeka kao stalnog gosta u sljedećih recimo stotinjak godina

Pod tim uvjetima, samo umjetni habitati, Mjesec i Mars.

Moja pretpostavka je da će kolonizacija polako krenut iz novca/energije tj. iz rudarenja

Neće, asteroidi su za rudarenje.

Druga verzija ovog plana mogao bi biti razvoj AI gdje bi bilo puno jeftinije poslat nekakakv kopački robotizirani automatizirani stroj

Ovo stoji..

Osim toga, kakva je mogućnost stvaranja zemljine atmosfere na nekom planetu umjetnim putem ?

Gotovo nikakva.

Recimo da ciljano želimo kolonizirat mjesec. Sunčevu energiju tamo imamo.

E sad, možemo li:
a) stvoriti atmosferu ili dijelić atmosfere na mjesecu ili samo na određenom njegovom dijelu korištenjem nekakvih algi, gljiva, bakterija ili sofisticirane tehnologije kako bi dobili nešto slično našem zraku ?

Neće moći....čak niti Mars nema dovoljnu gravitaciju da dugoročno zadrži atmosferu kakva bi nama trebala, a kamoli Mjesec..

Ti napraviš atmosferu, ona ispari u Svemir..

E da, malo politike za kraj.
Mislite li da će cijela stvar krenuti iz privatnog sektora - možda kartel bogatih kompanija koji su iskalkulirali da im se isplati otvorit rudnik negdi vani ?

Ili iz državnog dogovora, recimo misija eksperimentalnog naseljavanja pod zajedničkom kapom UN-a ili recimo zemalja članica G20 ?

Ako bude po propisima UN je nadležan...

lettow kaže:

A što se tiče svemirskog rudarenja, šta misliš koji materijali bi bili u igri ?

Koji god..Recimo jedan masivni asteroid sadrži oko 10^19 kg željezne rude, to bi bilo dosta za nekoliko milijuna godina proizvodnje na sadašnjoj razini. A nije da ima samo željeza..

Zlato, kobalt, mangan, platina, ...svašta ima.

[Astrobobo]

wand_1 kaže:

Neće moći....čak niti Mars nema dovoljnu gravitaciju da dugoročno zadrži atmosferu kakva bi nama trebala, a kamoli Mjesec..

Mislim da bi se na Marsu ipak moglo. Složi se neki efekt staklenika za zagrijavanje površine i povećanje pritiska. Isparavanje atmosfere bi ipak trajalo dosta dulje, a uz stalno obnavljanje (biljke?) bi se proces još više odužio.

[Sigmund]

wand_1 kaže:

Neće moći....čak niti Mars nema dovoljnu gravitaciju da dugoročno zadrži atmosferu kakva bi nama trebala, a kamoli Mjesec..

Ti napraviš atmosferu, ona ispari u Svemir..

Ne bih ja bio tako rezolutan. Postoje realni planovi za teraformiranje Marsa. S obzirom da tamo ima masu vezanog CO2, kažu da bi podizanje temperature za samo par stupnjeva C moglo podići atmosferski tlak na 0,3 atmosfera - toliki je tlak na vrhu Mount Everesta.

[wand_1]

Astrobobo kaže:

Mislim da bi se na Marsu ipak moglo. Složi se neki efekt staklenika za zagrijavanje površine i povećanje pritiska. Isparavanje atmosfere bi ipak trajalo dosta dulje, a uz stalno obnavljanje (biljke?) bi se proces još više odužio.

Sigmund kaže:

Ne bih ja bio tako rezolutan. Postoje realni planovi za teraformiranje Marsa. S obzirom da tamo ima masu vezanog CO2, kažu da bi podizanje temperature za samo par stupnjeva C moglo podići atmosferski tlak na 0,3 atmosfera - toliki je tlak na vrhu Mount Everesta.

Da, moglo bi se to napraviti privremeno, ali po meni to nema previše smisla na dugi rok.

Teško je smisliti neku dobru cost-benefit analizu koja bi opravdavala takvo ulaganje resursa u teraformiranje.

Uz sadašnji trend rasta tehnologije, vjerojatnije je da će u sljedećih 50-150 godina ljudi na Marsu živjeti u umjetnim biosferama i da će biti lakše prilagoditi čovjeka (ili život općenito) na Marsu nego Mars uvjetima koje mi trebamo danas.

Proces teraformiranja vremenski traje dugo, traži jako puno resursa, a krajnja isplativost je upitna, zbog poznate osobine Marsa da trajno (reda veličine stotina milijuna godina) ne može zadržati atmosferu.

Tu je i još jedna dobro poznata stvar, a to je da je teraformiranje jedno od onih predviđanja budućnosti koje se bazira na linearnom razmišljanju, kako bi ekonomisti rekli, pod ceteris paribus uvjetima. Kreće se od pretpostavke da razvoj tehnologije neće utjecati na same ljude tj. njihovu biološku osnovu, što je po meni krajnje nerazumna pretpostavka.

Razumna je pretpostavka da će ljudi koristeći tehnologiju nastojati nadići vlastitu biologiju, a u tim uvjetima i nije previše bitno kakva je atmosfera na Marsu.

Moje je mišljenje da će za par stotina godina teraformiranje Marsa biti jedna zastarjela ideja koja u to vrijeme neće imati previše smisla.

[MillionMan]

baze ce biti svugdje. rotirajuci gradovi. od marsa se moze nesto napraviti. treba napravit infrastrukturu prvo. biljnu

nije da je nama to potrebno. uvjeti tamo su puno tezi nego ovdje. cak ne vjerujem da ce covjek moc tamo dugo zivit dok se totalno evolucijski ne prilagodi. ovi sto budi zaplivali prema marsu nece prezivit duze od 10godina.

ali ljudi zele osiguran buducnost. tako a ce naseljenje ubrzo poceti.

koji materijali. za sad gledano po vrijednosti koja je na zemlji. moguce ce se vrijednost kasnije po kolonijama varirat. bit ce inflacija haha.. dok ne dode univesal coin.

[el-ing]

A kako rijesiti problem uticaja bitno razlicite gravitacije na ljude u uslovima dugorocnog boravka?
Na sta ce ti ljudi liciti?

P.S.
Pada mi na pamet jedino da ce zene imati dobre sise i u 50-oj...

[MillionMan]

el-ing kaže:

A kako rijesiti problem uticaja bitno razlicite gravitacije na ljude u uslovima dugorocnog boravka?
Na sta ce ti ljudi liciti?

P.S.
Pada mi na pamet jedino da ce zene imati dobre sise i u 50-oj...

nikako. 10g starosti i umri. i to je pitanje.

rotirajuci gradovi a baze s privremena boravista. za narod koji bude tu zivio ce sigurno trebati drugaciji uvjeti. testiranje u vakumu na zemlji, po mom nije isto sto i testiranje negdje na mjesecu. ima tu puno vise faktora koji utjecu na covjeka..

[MillionMan]

''Koji god..Recimo jedan masivni asteroid sadrži oko 10^19 kg željezne rude, to bi bilo dosta za nekoliko milijuna godina proizvodnje na sadašnjoj razini. A nije da ima samo željeza..

Zlato, kobalt, mangan, platina, ...svašta ima.''

u pravilu, asteroid je bolja opcija od planeta u solarnom sustavu za kopanje ruda? mislis da je vise asteroida u plastu mars - saturn ili iza plutona?


''Moja pretpostavka je da će kolonizacija polako krenut iz novca/energije tj. iz rudarenja.
Naime, padom cijene transporta te rastom cijene pojedinih energenata moguće je da će doći do točke gdje će biti ekonomski prihvatljivo poslat nekakvu ekipu za trajnije naseljavanje. Svemirski rudari mogli bi ih nazvat. ''

moje bi pitanje bilo sto ce na zemlji toliko metalurgije? i zasto narusavati prirodu na zemlji


''b) slati visoko vrijedan konačni produkt u neku međustanicu, možda u zemljinu orbitu''

bas me zanima kako bi izgledala topionica metala u svemiru

[wand_1]

MillionMan kaže:

''Koji god..Recimo jedan masivni asteroid sadrži oko 10^19 kg željezne rude, to bi bilo dosta za nekoliko milijuna godina proizvodnje na sadašnjoj razini. A nije da ima samo željeza..

Zlato, kobalt, mangan, platina, ...svašta ima.''

u pravilu, asteroid je bolja opcija od planeta u solarnom sustavu za kopanje ruda? mislis da je vise asteroida u plastu mars - saturn ili iza plutona

Da, asteroid je najbolja opcija za rudarenje i da, vjerojatno su asteroidi u asteroidnom pojasu daleko bolje rješenje za to nego objekti transneptunskog pojasa i to iz više razloga...

moje bi pitanje bilo sto ce na zemlji toliko metalurgije? i zasto narusavati prirodu na zemlji

Ako gledaš linearno, naravno, to nam nije potrebno. Bitnije je da bi efikasno svemirsko rudarenje donijelo velike količine rude, što bi automatski jako rušilo cijenu konačnog proizvoda, posebno ako uzmemo u obzir nove tehnologije.

[Huricanechaser]

lettow kaže:

Evo, zanima me vaše mišljenje o tome koji planet našeg sunčevog sustava ima najveće šanse za dobit čovjeka kao stalnog gosta u sljedećih recimo stotinjak godina.

Mars

lettow kaže:

Moja pretpostavka je da će kolonizacija polako krenut iz novca/energije tj. iz rudarenja.
Naime, padom cijene transporta te rastom cijene pojedinih energenata moguće je da će doći do točke gdje će biti ekonomski prihvatljivo poslat nekakvu ekipu za trajnije naseljavanje. Svemirski rudari mogli bi ih nazvat.

Titan je krcat metanom, ima energije koliko oces, iako izgleda da lagano nestaje
...

lettow kaže:

Druga verzija ovog plana mogao bi biti razvoj AI gdje bi bilo puno jeftinije poslat nekakakv kopački robotizirani automatizirani stroj koji će nabavljat i procesuirat energent (dotičnu rudu) na mjestu te:
a) slati visoko vrijedni konačni produkt na zemlju
b) slati visoko vrijedan konačni produkt u neku međustanicu, možda u zemljinu orbitu

Ovo je i najizglednija opcija, niti nemora bit AI nego isprogramirana kombinacija stroja i kompjutera

lettow kaže:

Koji planeti su po vašem mišljenju pogodni za ovakve oblike naseljavanja ?

U nasem suncevom sustavu nijedan osim eventualno Marsa

lettow kaže:

Možda smatrate da je neki drugi sunčev sustav pogodniji za koloniziranje i da je najbolje u startu krenut tim putem ?

Svakako da bi to bila najizglednija opcija, samo jos nemamo mogucnosti da dospijemo do tamo...

[Nosonja_]

Što se tiče gljivica i algi one bi mogle uspjeti samo na Veneri, samo zašto bi ih uopće slali? Recimo pustimo balone s algama u Venerinoj atmosferi, kakve koristi? Da je pustit 100 000 balona, opet ne vidim neku korist, nešti količine kisika od algi.....

[wand_1]

Nosonja_ kaže:

Što se tiče gljivica i algi one bi mogle uspjeti samo na Veneri, samo zašto bi ih uopće slali?

Srednja temperatura na površini Venere je 450-500 stupnjeva Celzija, a tlak oko 90 puta veći nego na Zemlji.

Recimo pustimo balone s algama u Venerinoj atmosferi, kakve koristi? Da je pustit 100 000 balona, opet ne vidim neku korist, nešti količine kisika od algi....

Baloni? Ne znam baš...vjetrovi u Venerinoj atmosferi su oko 350 km/h..

[MillionMan]

jel danasnji teleskopi, jel povecanje toliko dobro da mogu slobodno reci tamo nema zivota? npr da gledamo zvjezdiste zodijaka?

meni nekako ovo unutar solarnog sustava vise nije nepoznanica. kroz 200g ce to biti kao high way. sto ide poslje plutona?

kako bi opsiali zbog cega je metoeorit bolji kao ruda. jer je nastao od sudara i kao takav je samo odletio u svemir. dok je neka planeta rashladena, na nju je puno prasine palo i ono sto je na njoj ostalo trazi puno kopanja za razliku od meteorita (ili planeta je ne prilagodno komponirana za imati neke koristi od nje)

na zvjezde je ne moguce se spustati, one su sve aktivne i po smrt ljudskom organizmu?!

[UrchinStar47]

MillionMan kaže:

bas me zanima kako bi izgledala topionica metala u svemiru

Po O'Neilovom planu kolonizacije, izgledalo bi nekako ovako:


Naravno, ovo bi ukljucivalo prostor za zivljenje za oko 10000 ljudi.

[wand_1]

MillionMan kaže:

jel danasnji teleskopi, jel povecanje toliko dobro da mogu slobodno reci tamo nema zivota? npr da gledamo zvjezdiste zodijaka?

Ne, teleskopi nam nisu tako dobri, ali će s vremenom postajati bolji. Moći ćemo i na daleko detektirati ako negdje u nekom dalekom planetarnom sustavu ima života.

To će sigurno ići neizravnim metodama, tipa otkrića kojih plinova ima u atmosferama planeta sličnih Zemlji, otkrića da na nekom udaljenom planetu dominiraju molekule određene (preferirane) kiralnosti itd.

Naravno, moguće su i nešto izravnije optičke metode, kao što je korištenje gravitacijske leće Sunca (misija FOCAL)

meni nekako ovo unutar solarnog sustava vise nije nepoznanica. kroz 200g ce to biti kao high way.

Pa još i u Sunčevu Sustavu ima dosta nepoznanica..

sto ide poslje plutona?

Transneptunski pojas i Oortov oblak, mjesta koja nisu baš obećavajuća za istraživanje života..

kako bi opsiali zbog cega je metoeorit bolji kao ruda.

Blizu je, dostupan, relativno je lako njima manipulirati i sadrži ogroman postotak čiste rude visoke kvalitete.

jer je nastao od sudara i kao takav je samo odletio u svemir.

Ogromna većina asteroida nisu nastali u sudarima, nego su nastali zajedno sa sunčevim sustavom, kao planetezimali.

dok je neka planeta rashladena, na nju je puno prasine palo i ono sto je na njoj ostalo trazi puno kopanja za razliku od meteorita (ili planeta je ne prilagodno komponirana za imati neke koristi od nje)

Tako je, geološki asteroid je jednostavan, a planet kompliciran. Planet treba kopati da bi pronašao i izdvojio rudu, a kod asteroida je to puno lakše.

na zvjezde je ne moguce se spustati, one su sve aktivne i po smrt ljudskom organizmu?!

Da, na zvijezde se nema smisla spuštati. Osim što bi bilo pogubno za nas, a i našu letjelicu/sondu samo spuštanje ne bi imalo nikakve koristi.

[Nosonja_]

wand_1 kaže:

Srednja temperatura na površini Venere je 450-500 stupnjeva Celzija, a tlak oko 90 puta veći nego na Zemlji.



.

Pa bili bi u balonima, znači na visinama di su manje temperature i pritisak, samo opet nikakve koristi od toga,,,,

[wand_1]

Nosonja_ kaže:

Pa bili bi u balonima, znači na visinama di su manje temperature i pritisak, samo opet nikakve koristi od toga,,,,

Da, ništa od toga, jer su i tamo temperature uglavnom iznad 100 stupnjeva, vjetar puše 300 na sat itd.

Ne postoje nikakvi ozbiljniji planovi za teraformiranje Venere. Tamo bi, negdje na vrhovima oblaka možda mogle živjeti neke vrste ekstremofila, ali to nam sad nije zgodno niti za istraživanje niti za teraformiranje.

Imamo mi još jako puno posla i na Zemlji s istraživanjem života. Najvažnija otkrića o životu u Svemiru mogu doći upravo otkrićima vezanim za život na naem planetu.