Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.03.2013., 22:18   #1
Tema za kratka pitanja [Pročitati prvi post]

Moderatorski uvod:

Dragi forumaši, mnogi od vas se ustručavaju otvarati temu da bi postavili neko jednostavno pitanje, pa stoga otvaramo ovu temu. Na njoj možete postavljati pitanja na koja očekujete brz odgovor. Ovo nije tema za rasprave, te ako vaše pitanje poteže za sobom raspravu, potrebno je ipak otvoriti zasebnu temu.

Također uzmite u obzir da je za neka pitanja prikladniji podforum "Kutak za školarce i studente", gdje ćete brzo dobiti odgovore na pitanja koja su predmet standardne naobrazbe. Posebno na Kutku valja istaknuti podforum "Upomoć, spašavajte" gdje se rješavaju hitne stvari iz srednjoškolskog i fakultetskog programa.

Dakle, shvatite ovu temu kao brzopoteznu temu, po principu: kratko i jasno pitanje - kratak i jasan odgovor. U slučaju da odgovarate na nečije pitanje, pripazite da bude jasno kome i na što odgovarate, te quotajte pitanje ukoliko je to potrebno, da ne bi bilo zabune.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.

Zadnje uređivanje Frogger : 27.03.2013. at 12:24.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 03:26   #2
Pitanje u vezi sile, brzine, energije i sl.

Znači, recimo da imamo dva auta B kategorije koji se kreću jedan prema drugome. Jedan auto vozi 100km/h dok drugi vozi 200km/h. U trenutku kada se frontalno sudare, koji bi auto tj. vozač, po vama, imao više izgleda da prođe bolje u odnosu na drugi auto tj. drugog vozača, nebitno je što bi vjerojatno oboje možda bili mrtvi, ili bi pak oboje jednako najebali.

Ja ću objasniti svoje mišljenje, a vi ako smatrate da je krivo, ili da nešto zanemarujem, objasnite i potkrijepite nečime.

Po meni bi auto koje vozi 200km/h manje stradalo čisto radi toga jer auto od 200km/h će prenjeti veću količinu sile i energije na auto od 100km/h, nego što će auto od 100km/h prenjeti autu od 200km/h.

Ako bi aute nacrtali brzine (100km/h = 1 cm) onda auto od 100km/h ćemo crtati s lijeva na desno 1 cm, a drugi auto ćemo nastaviti tamo gdje je prethodna brzina završila crtajuci brzinu od 200km/h u smjeru u kojim se ona kreće, a to bi bilo s desna na lijevo. Ostaje nam rezultanta brzina od 1 cm u smjeru kojim se kreće auto od 200km/h, što bi po meni značilo da je to auto prenjelo veću brzinu, a i samim time vecu energiju autu koji je imao manju brzinu.

Sve ostale koje sam pitala to pitanje, rekli su da bi jednako nastradali, što bi po njima značilo da je jednostavno svejedno vozis li ti 10km/h i sudariš se s nekim tko ide 150km/h jer će svejedno oboje jednako najebati u tom frontalnom sudaru.
drvece420 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 10:51   #3
Brzine automobila su brzine u odnosu na cestu. Budući da prilikom sudara djeluje ista sila na oba auta, a baš ta sila je jedino bitna, onda nije bitno što jedan auto u ima veću ili manju brzinu u odnosu na cestu.

Ako ja tebe udarim čekićem u glavu dok stojiš na mjestu, ili ako te udarim čekićem u glavu dok letiš avionom brzinom do 600 km/h, ili ako te udarim čekićem u glavu dok Zemlja kruži oko Sunca brzinom od par kilometara u sekundi, ili ako te udarim čekićem u glavu dok sunčev sustav kruži oko središta naše galaksije.... kada će te najjače zaboljeti?
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 11:12   #4
Što se tiče primarnog sudara, svejedno je.
Razlika bi eventualno mogla potjecati od sekundarnog sudara, u smislu da bi onaj sporiji nakon primarnog sudara mogao još udariti i u zaštitnu ogradu, treći auto, ili slično.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 14:47   #5
Ispričavam se radi moderatoru/administratoru radi ustručavanja, nisam znala gdje bih se mogla ukljuciti u neku raspravu sa sličnim temama, pa sam otvorila novu.

vamvam
Quote:
Ako ja tebe udarim čekićem u glavu dok stojiš na mjestu, ili ako te udarim čekićem u glavu dok letiš avionom brzinom do 600 km/h, ili ako te udarim čekićem u glavu dok Zemlja kruži oko Sunca brzinom od par kilometara u sekundi, ili ako te udarim čekićem u glavu dok sunčev sustav kruži oko središta naše galaksije.... kada će te najjače zaboljeti?
Ne želim protezati sad ovo u raspravu, no ja mislim da ovo što ti kažeš je sasvim drugačija stvar. Radi se o kinetičkoj energiji čekića kojim ti upravljaš s namjerom da me udaris dok ja mirno sjedim, stojim - nebitno. Ja mislim da to ima razlike, tako da ono. Isto tako bi drugačije bilo ako bih ja trčala ili bila u pokretu.

Ovdje sa autima se radi iskljucivo o dvije kinetičke energije različitog iznosa sila i brzina. Po meni, jedan od jakih dokaza da će se auto od 100km/h više razbiti, unišiti od ovog drugog je formula kinetičke energije (Ek= (m*v^2)/2) gdje govori da što je veća brzina, veća je i energija. Kad se sudare auti, svaki auto prenese određenu količinu energije drugom autu, tako da auto od 100km/h prenese manju energiju, nego što je auto od 200km/h prenjelo njemu. Zato bih voljela ako bi netko na takav način mogao objasniti da će biti jednako, jer ja ne vidim kako dvije različite sile i energije mogu imati jednak ucinak. Jedini faktori koji su bitni su dvije sile različitog iznosa, dvije energije različitog iznosa i dvije brzine različitog iznosa.

Edit: ne znam kako da ubacim ime od koga sam uzela quote, pa sam samo napisala iznad, da ne bi bilo zabune.
drvece420 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 14:56   #6
Na koju foru sile mogu biti različitih iznosa? Sila kojom prvo tijelo djeluje na drugo tijelo je po iznosu jednaka sili kojom drugo tijelo djeluje na prvo tijelo.
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 15:01   #7
Bitna je međusobna brzina dva auta, svejedno je da li jedan stoji a drugi vozi 200 km/h ili oba voze 100 km/h jedan prema drugome. A što se tiče predavanja energije, oba će primit istu količinu energije, naprosto zato što u svakom trenutku jedan na drugog djeluju jednakom silom, prema Newtonovom trećem zakonu mehanike.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 15:01   #8
Ako se ti i ja vozimo u autu i ja sjedim iza tebe. Auto ide brzinom od 100 km/h. Ja tebi bacim kokošje jaje u glavu i pogađam te sa u potiljak. Ako sam jaje bacio brzinom od 20 km/h, onda je ukupna brzina jajeta 120 km/h jer jaje se nalazi u autu koji putuje sa 100 km /h.

No, ako ti sjediš iza, a ja sjedim napred, i ja opet bacim jaje tebi u glavu, sada jaje ima ukupnu brzinu 80 km/h jer se jaje giba u smjeru koji je suprotan od brzine gibanja automobila.

U oba slučaja će jaje pogoditi tebe s brzinom od 20 km/h. Tvoja brzina u odnosu na zemlju je uvijek 100 km/h jer sjediš u autu. Brzina jajeta uu odnosu na zemlju je jednom 120 km/h, a drugi put je 80 km/h. Od svih nabrojanih brzina, koje brzine su bitne da bi se odredila jačina udarca?
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 16:01   #9
Na foru jer auti nemaju iste mase će biti različite sile. No, tu je moja greška, izvinjavam se jer sam nedovoljno objasnila.

drvece420
Quote:
Ako bi aute nacrtali brzine (100km/h = 1 cm) onda auto od 100km/h ćemo crtati s lijeva na desno 1 cm, a drugi auto ćemo nastaviti tamo gdje je prethodna brzina završila crtajuci brzinu od 200km/h u smjeru u kojim se ona kreće, a to bi bilo s desna na lijevo. Ostaje nam rezultanta brzina od 1 cm u smjeru kojim se kreće auto od 200km/h, što bi po meni značilo da je to auto prenjelo veću brzinu, a i samim time vecu energiju autu koji je imao manju brzinu.
Ovaj auto koji ide brze ce jos mozda i gurati auto koji ide slabije u njegovom smjeru koji se krece radi te rezultante tj. prijenosa energije, a onda ce se odjebati po akciji-reakciji. Brže auto će dominirati nad sporijim.


Isto kao kad bacis pikule jednu u drugu, idu nekom brzinom, sudare se i odmaknu se jedna od druge. Isto tako i ovo. Sudarit će se, napravit će štetu i odmaknuti se. Samo što će brzi auto napraviti veću štetu manjem jer ima veću energiju koju ce prenjeti nego ovaj manji sto ce prenjeti brzem. Ako ćemo već o usporedbama.

Kuzim da ce biti akcija-reakcija tj. da ce se odbiti auti.
Ali u toj jednoj stotinki sudara kad se oni sudare i kad imaju kontakt, auto koji je brzi ce napraviti veću stetu sporijem autu jer on sa svojih 200km/h dominira nad 100km/h.


pri izracunu masa je bila 800kg, a brzine su bile 200 i 100 km/h i dobila sam:
Eb=16 000 000 J
Es=4 000 000 J

Znači kinetička energija brzeg auta je veća 4 puta od kinetičke energije sporijeg automobila.
Kako vama moze biti jednako? Po vama dođe isto ako se vozis u leru i ides 10km/h recimo, i naletis na auto koji ide 150km/h, isto cete najebat, oboje biste umrli, jel?
drvece420 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 16:54   #10
Quote:
drvece420 kaže: Pogledaj post
Na foru jer auti nemaju iste mase će biti različite sile. No, tu je moja greška, izvinjavam se jer sam nedovoljno objasnila.
Sila će biti ista bez obzira da li auti imaju iste mase ili nemaju. Kada slon udari miša, sila kojom slon djeluje na miša je ista kao i sila kojom miš djeluje na slona. No, budući da miš ima manju masu, onda će ta sila učiniti da miš odleti. Slon ima veliku masu pa ta sila neće slona niti pomaknuti. Ali sila je ISTA.
vamvam is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2013., 23:11   #11
drvece420, buni te šta se postavljaš u sustav tla, sa kojeg se vidi da jedno auto vozi ovakvom a drugo onakvom brzinom. Ali tlo nije bitno, ono ne sudjeluje u sudaru. Možeš se isto tako postavit u bilo koji drugi sustav, npr kao motorist koji vozi paralelno s ovim što ide 200km/h, njemu će izgledat da se ovaj ne miče i da mu je kinetička energija nula.
Zato se najbolje postavit u sustav jednog od auta, reć ja stojim, a ovaj drugi nalijeće na mene. Tu vidiš kolika je ukupna količina gibanja, a ona ostaje očuvana. Iz tog sustava gledaš i kolika je ukupna kinetička energija prije i poslije sudara, razlika tih dviju je otišla u lom i nered.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2013., 18:32   #12
Quote:
drvece420 kaže: Pogledaj post
Znači, recimo da imamo dva auta B kategorije koji se kreću jedan prema drugome. Jedan auto vozi 100km/h dok drugi vozi 200km/h. U trenutku kada se frontalno sudare, koji bi auto tj. vozač, po vama, imao više izgleda da prođe bolje u odnosu na drugi auto tj. drugog vozača, nebitno je što bi vjerojatno oboje možda bili mrtvi, ili bi pak oboje jednako najebali.

Ja ću objasniti svoje mišljenje, a vi ako smatrate da je krivo, ili da nešto zanemarujem, objasnite i potkrijepite nečime.

Po meni bi auto koje vozi 200km/h manje stradalo čisto radi toga jer auto od 200km/h će prenjeti veću količinu sile i energije na auto od 100km/h, nego što će auto od 100km/h prenjeti autu od 200km/h.

Ako bi aute nacrtali brzine (100km/h = 1 cm) onda auto od 100km/h ćemo crtati s lijeva na desno 1 cm, a drugi auto ćemo nastaviti tamo gdje je prethodna brzina završila crtajuci brzinu od 200km/h u smjeru u kojim se ona kreće, a to bi bilo s desna na lijevo. Ostaje nam rezultanta brzina od 1 cm u smjeru kojim se kreće auto od 200km/h, što bi po meni značilo da je to auto prenjelo veću brzinu, a i samim time vecu energiju autu koji je imao manju brzinu.

Sve ostale koje sam pitala to pitanje, rekli su da bi jednako nastradali, što bi po njima značilo da je jednostavno svejedno vozis li ti 10km/h i sudariš se s nekim tko ide 150km/h jer će svejedno oboje jednako najebati u tom frontalnom sudaru.
Šteta po čovjeka u sudaru dvaju auta je određena maksimalnom deceleracijom tijekom sudara koja je pak određena međusobnom brzinom automobila, masama automobila (veća masa manja deceleracija -> manja posljedica i obrnuto), duljinom zaustavnog puta (koliko je dugačka hauba), kvalitetom deformacije te haube što znači da bi usporenje trebalo biti što jednoličnije bez trzanja.

Ili u prijevodu, šteta će biti to veća ako je međusobna brzina automobila veća, ako imaš lakši auto s kraćom haubom i ako je konstrukcijski loše napravljen pa ne upija energiju ravnomjerno (loše je prošao na NASCAR testu).

Zakon akcije i reakcije kaže da kolikom silom prvo tijelo djeluje na drugo, istom takvom djeluje i drugo na prvo. Pošto su sile iste, akceleracije će ovisiti o masama. Što je masa manja akceleracija je veća, a time i šteta.

Nema potrebe uvoditi nefizikalne pojmove kao što je "dominacija".
Nije sudar sado-mazo seks.
__________________
Greenov zakon o raspravi:
"Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite."
El Ninho is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2013., 18:45   #13
Quote:
Frogger kaže: Pogledaj post
drvece420, buni te šta se postavljaš u sustav tla, sa kojeg se vidi da jedno auto vozi ovakvom a drugo onakvom brzinom. Ali tlo nije bitno, ono ne sudjeluje u sudaru. Možeš se isto tako postavit u bilo koji drugi sustav, npr kao motorist koji vozi paralelno s ovim što ide 200km/h, njemu će izgledat da se ovaj ne miče i da mu je kinetička energija nula.
Zato se najbolje postavit u sustav jednog od auta, reć ja stojim, a ovaj drugi nalijeće na mene. Tu vidiš kolika je ukupna količina gibanja, a ona ostaje očuvana. Iz tog sustava gledaš i kolika je ukupna kinetička energija prije i poslije sudara, razlika tih dviju je otišla u lom i nered.
Meni je sudare najlakše računati iz sustava centra mase.
Bili to auti, kuglice ili relativističke čestice.
Drugi je laboratorijski sustav (cesta je referentni sustav), a tek treći mi je sustav jednog od tijela.

Nego, jesi primijetio da je samo pitanje vremena kada će teme prerasti u raspravu bez obzira koliko se tome suprotstavljali?
__________________
Greenov zakon o raspravi:
"Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite."
El Ninho is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2013., 20:57   #14
Iskreno, ne želim da sad ispada da tu otkrivam toplu vodu ili da pametujem, a svjesna sam da nemam neko dovoljno znanje da se može mjeriti s vašim i da sad govorim kako je vaše nešto krivo, ali ne znam, meni jednostavno logičkim razmišljanjem ne ide u glavu da bi šteta mogla biti jednaka na oba auta ako su brzine različite. Tipa, onaj jedan primjer o brzinama u leru do 15km/h i kad netko ide 150km/h što sam navela ako biste ga objasnili, a nitko se nije toga dotakao, no nema beda.

Ljude koje sam pitala, nekolicina se slozila samnom, a neki se ne slazu i spominjali su mi te neke sustave (referentni mislim da je bio) što meni za sad nije poznato o čemu se radi.

Prirodno mi se nameće taj zakljucak da bi trebalo biti različito stanje vozila nakon sudara, ne znam zasto, ali eto. Nekako mi se cini ne-fer da jednako najebu ako i nisu jednaku silu/energiju/bilošta ulozili oboje. Nadam se da me razumijete.
Ne znam, možda i ja nešto nisam predvidjela i navela kao opasku, a da bi to bilo važno za odgovor i bolje razumijevanje zadatka, ali no dobro, šta je-tu je.

Ta neka nelogičnost što mi ne da mira jest, kad crtam brzine auta u grafičkom rješenju, ostane mi rezultanta brzina od bržeg auta u smjeru njegova kretanja od x km/h. Gdje "nestane" ta brzina što je nastala oduzimanjem tj. zbrajanjem dviju brzina auta?

Idem za arhitektonskog tehničara i tamo radimo sa statikom, i uvijek nam je sustav u ravnotezi kad nemamo tog "viška" kao što je taj "višak" u toj x brzini, pa mi i zato ne ide u glavu kako nešto kad nije u ravnotezi, ima jednak učinak na oba predmeta/tijela/auta.
drvece420 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2013., 21:40   #15
Quote:
El Ninho kaže: Pogledaj post
Meni je sudare najlakše računati iz sustava centra mase.
Bili to auti, kuglice ili relativističke čestice.
Drugi je laboratorijski sustav (cesta je referentni sustav), a tek treći mi je sustav jednog od tijela.
Ae, u stvari sad kad razmislim, u dvodimenzionalnim sudarima i ja idem uvijek preko centra mase, ali odavno nisam rješavao sudare pa mi je ostalo u sjećanju da kod jednodimenzionalnih volim sjest u jedno od auta

Quote:
Nego, jesi primijetio da je samo pitanje vremena kada će teme prerasti u raspravu bez obzira koliko se tome suprotstavljali?
Je, ali još uvijek smo dobri, dok nema dvije i više rasprava koje se isprepliću
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2013., 22:03   #16
@drvece420

pa bit će podjednaka šteta (u prvom postu je pretpostavljeno da su slični auti, B kategorija vozila.)
Objasnili smo već ja i wand kako je zbog zakona akcije i reakcije sila kojom jedno auto djeluje na drugo jednka sili kojom drugo auto djeluje na prvo, u svakom trenutku. To je ono šta čini štetu, to je prijenos kinetičke energije s jednog auta u kinetičku energiju, krš i toplinu drugog auta.
wand je također spomenuo slona i miša. Naravno da će tebi iz referentnog sustava tla izgledat da je brže auto "odbacilo" sporije, ili da je teže auto "odbacilo" lakše auto (ovdje doduše govorimo o podjednakim autima, vidi prvi post), ali u stvarnosti sile su jednake i istovremene, događaju se na istom prostoru i, pošto su auti jednaki, šteta će bit jednaka. Sporije auto će jednako brzine oduzet bržem autu, kao što će i brže auto "dodat" brzine sporijem u suprotnom smjeru.
Tvoje razmišljanje navodi na zaključak kako statično auto (koje ništa nije "uložilo" u sudar, kako kažeš) uopće ne može naškodit autu koje se kreće, ali naravno da nije tako. Zamisli fiću koje se sa sto na sat spuca u parkirani tenk.

Što se tiče statike, nije ovo baš statički problem - ali opet, sile su u ravnoteži za vrijeme sudara.
A kad je riječ o neelastičnom sudaru, što je kod auta redovito slučaj, nisu to bilijarske kugle niti gumene lopte, onda imaš razliku između ukupne kinetičke energije prije i poslije sudara. Tu je i ta "nedostajuća brzina" o kojoj pričaš.
Ta razlika kinetičkih energija se pretvorila u energiju deformacija i lomljave i šrapnele i toplinu.

Referentni sustav je naprosto koordinatni sustav koji uzimaš da bi u njemu riješila zadatak. To može biti i taj "mirni" sustav tla, kad već tako rješavaš, ali možeš uzet i neki koji se kreće, ovisi šta ti je draže i šta ti više paše. Kod sustava centra mase ili sustava jednog od auta neke stvari će bit jednake nuli pa ćeš brže riješit.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.

Zadnje uređivanje Frogger : 28.03.2013. at 22:10.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2013., 15:36   #17
Quote:
drvece420 kaže: Pogledaj post
Iskreno, ne želim da sad ispada da tu otkrivam toplu vodu ili da pametujem, a svjesna sam da nemam neko dovoljno znanje da se može mjeriti s vašim i da sad govorim kako je vaše nešto krivo, ali ne znam, meni jednostavno logičkim razmišljanjem ne ide u glavu da bi šteta mogla biti jednaka na oba auta ako su brzine različite. Tipa, onaj jedan primjer o brzinama u leru do 15km/h i kad netko ide 150km/h što sam navela ako biste ga objasnili, a nitko se nije toga dotakao, no nema beda.

Ljude koje sam pitala, nekolicina se slozila samnom, a neki se ne slazu i spominjali su mi te neke sustave (referentni mislim da je bio) što meni za sad nije poznato o čemu se radi.

Prirodno mi se nameće taj zakljucak da bi trebalo biti različito stanje vozila nakon sudara, ne znam zasto, ali eto. Nekako mi se cini ne-fer da jednako najebu ako i nisu jednaku silu/energiju/bilošta ulozili oboje. Nadam se da me razumijete.
Ne znam, možda i ja nešto nisam predvidjela i navela kao opasku, a da bi to bilo važno za odgovor i bolje razumijevanje zadatka, ali no dobro, šta je-tu je.

Ta neka nelogičnost što mi ne da mira jest, kad crtam brzine auta u grafičkom rješenju, ostane mi rezultanta brzina od bržeg auta u smjeru njegova kretanja od x km/h. Gdje "nestane" ta brzina što je nastala oduzimanjem tj. zbrajanjem dviju brzina auta?

Idem za arhitektonskog tehničara i tamo radimo sa statikom, i uvijek nam je sustav u ravnotezi kad nemamo tog "viška" kao što je taj "višak" u toj x brzini, pa mi i zato ne ide u glavu kako nešto kad nije u ravnotezi, ima jednak učinak na oba predmeta/tijela/auta.
Mislim da znam što tebi kvari logiku i goni te na pametovanje.
Ti u razmišljanje uključiš i trenje automobila s cestom nakon sudara. Nakon što se automobil brzine 100 km/h zaleti u mirujući ti imaš osjećaj da su oba stala i da je onaj koji miruje "nakupio" na sebe energiju onog gibajućeg. Ako su istih masa, neposredno nakon sudara gibajućem autu će brzina pasti na 50 km/h dok će mirujući dobiti brzinu od -50 km/h (ide unatrag). Oba automobila su u istom vremenu doživjela promjenu brzine od 50 km/h, što će reći istu akceleraciju, što će pak reći istu silu, što će pak reći istu štetu.

Nakon sudara, auti će se zaustaviti uslijed trenja kotača i ceste za nekih 15-ak metara ali ta akceleracija je nekoliko redova veličina manja od one tijekom sudara i zanemariva je.

Ako idu jedan prema drugome brzinom od 50 km/h, nakon sudara će stati i oba će imati istu promjenu brzine od 50 km/h. Čak će im i promjena kinetičke energije biti jednaka.
__________________
Greenov zakon o raspravi:
"Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite."
El Ninho is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.03.2013., 02:01   #18
A, eto, hvala vam onda na objašnjenju i strpljenju.

Znam da nije statika, ali čisto po principu, ako je u ravnotezi - jednako je, sam išla i to mi nije išlo u glavu kako može biti tako, a nije jednako. I još taj "višak" me bunio, pa eto, svašta ti dođe kao zaključak.
drvece420 is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.03.2013., 20:09   #19
ja neznam jednu stvar, a treba mi za članak, valjda sam pogodio temu.

znači imam video: https://www.youtube.com/watch?v=aa_1Galj3nI koji govori o najtišoj sobi na svijetu, veli da je sound level -9.4 decibela...kak se to prevodi, kako decibeli uopće mogu bit u minusu? jel to zvučna izolacijska moć, Rw?
zeroO is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.03.2013., 20:42   #20
Nije to zvučna izolacijska moć, nego razina zvuka u sobi. Zvuk su valovi tlaka, praktički mehanička energija. Snaga zvučnog vala raste s kvadratom amplitude. Ljudsko uho je u normalnim uvjetima osjetljivo na jako širok dijapazon snage zvuka, od šapta u gluhoj noći pa do urlanja motora od boinga. Ovo je po snazi koju primamo razmaknuto za mnogo redova veličine. Zato je prikladnije koristit logaritamsku skalu umjesto linearne. Uostalom, tako i naš mozak funkcionira, naš osjećaj jačine zvuka je logaritamski.
Tu se uzima standardno decibelna skala
http://en.wikipedia.org/wiki/Decibel
gdje je porast snage signala na 10 puta jači izražen kao prirast od 10 dB. U logaritamskoj skali omjeri se pretvaraju u razlike, kao što broj 100 pišemo kao 10^2, a 10 000 kao 10^4, onda je njihov omjer 100, kad pogledaš eksponente, zapravo 10 na razliku eksponenata, tj 10^(4-2).
Prikladnije je dakle radit s eksponentima, odnosno na logaritamskoj skali. Naravno, onda imamo i da eksponenti mogu bit i negativni, ako je nešto tiše od onoga što uzimamo kao bazu, gdje je 0 dB. To je standardni prag čujnosti za prosječno ljudsko uho, ne znam sad napamet kako se definira, ali prag čujnosti nije fiksna veličina.
Naše uho povećava i smanjuje osjetljivost ovisno o razini zvuka koji do nas dopire. Zato ne možemo čut šta nam neko govori ako pored njega neko buši beton, a nemamo problema da ga čujemo ako je okolina tiha.
U nekoj uobičajenoj tišini od 0 dB uvijek ima zvukova, pa ni tada uho neće bit osjetljivo koliko može bit. Ali ako imamo ovakvu sobu koja je izolirana od vanjskog svijeta i gdje su sve refleksije zvučnih valova prigušene i preusmjerene pomoću geometrije i materijala zidova, onda imamo još mirniji zrak i jačina zvuka u njemu je ispod 0 dB. Tada se sluh toliko izoštri da možemo čut šum krvotoka u ušima i koješta drugo.
__________________
Nije svaki žabac žaba! Recimo Kermit je bičva.
Frogger is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:47.