Rosseta - 'ljudi' na kometu

[okapoaN]

Šteta.

[Klibicl]

Kao što je netko već rekao, ako je svemir toliki zapravo nezamislivo velik a mi jedini oblik života u njemu, to bi bilo veliko traćenje prostora

[okapoaN]

Rosettina kamera OSIRIS zabilježila je gibanje Philaea do prvog touchdowna, na slici je vidljivo gdje se Philae nalazi u sjeni u jednom trnutku, no njegova lokacija još uvijek nije utvrđena - podaci bi uskoro trebali biti poznati.

Title OSIRIS spots Philae drifting across the comet
Released 17/11/2014 3:00 pm
Copyright see below
Description

These incredible images show the breathtaking journey of Rosetta’s Philae lander as it approached and then rebounded from its first touchdown on Comet 67P/Churyumov–Gerasimenko on 12 November 2014.

The mosaic comprises a series of images captured by Rosetta’s OSIRIS camera over a 30 minute period spanning the first touchdown. The time of each of image is marked on the corresponding insets and is in GMT. A comparison of the touchdown area shortly before and after first contact with the surface is also provided.

The images were taken with Rosetta’s OSIRIS narrow-angle camera when the spacecraft was 17.5 km from the comet centre, or roughly 15.5 km from the surface. They have a resolution of 28 cm/pixel and the enlarged insets are 17 x 17 m.

From left to right, the images show Philae descending towards and across the comet before touchdown. The image taken after touchdown, at 15:43 GMT, confirms that the lander was moving east, as first suggested by the data returned by the CONSERT experiment, and at a speed of about 0.5 m/s.

The final location of Philae is still not known, but after touching down and bouncing again at 17:25 GMT, it reached there at 17:32 GMT. The imaging team is confident that combining the CONSERT ranging data with OSIRIS and navcam images from the orbiter and images from near the surface and on it from Philae’s ROLIS and CIVA cameras will soon reveal the lander’s whereabouts.

The insets are provided separately via the blog: OSIRIS spots Philae drifting across the comet

[stipsa123]

Sto ne rotira komet da bi se robot nasao na suncevoj strani ,jel dovoljno vrimena ima da se napune baterije dok je na toj suncevoj strani ,il je bas neka rupa?

[okapoaN]

Komet ne rotira oko svoje osi poput Zemlje (ne izmjenjuje se dan-noć).

Na ovom izvrsnom linku nalazi se animacija Rosettina cijela putovanja, kao i njena trenutna lokacija u Sunčevu sustavu. Izvrsno prikazuje cijeli njezin put. Ovo jednostavno morate pogledati, tek nakon što ovo pogledate shvatite koja je veličina i težina ove misije. Koliko je ljudski mozak 'jak'. Imamo li granica, zaista!? Fasciniran sam ovom misijom, baš kao i nama samima.


WHERE IS ROSETTA? - obavezno pogledati


Na današnji dan 19.11.2014. Rosetta je od Zemlje udaljena 515.077.585 km, od Sunca 440.920.967 km, a od lansiranja do danas prešla je 6.562.622.026 km, trenutna brzina kometa iznosi 18,60 km/s.

Fascinantno.

[Lozimka]

okapoaN kaže:

WHERE IS ROSETTA? - obavezno pogledati

Ovo je predivno. Da ti pamet stane.

[maxpayne]

Znači nema šanse da se Philae opet nekako pokrene?

Btw. jeli ovo istina:
http://www.foxnews.com/science/2014/...ts-atmosphere/

[haram]

Organske molekule u svemiru nisu ništa novo ni čudno.

Complex organic molecule found in interstellar space

[okapoaN]

Evo i na našem jeziku:

Otkriće podupire teoriju da su život na Zemlju presadili asteroidi i kometi na kojima su bili primitivni oblici života

Lander Philae otkrio je na kometu 67P/Čurjumov-Gerasimenko vodu i organske molekule koje su ključne za život, priopćila je Europska svemirska agencija (ESA). Do uzbudljivog je otkrića Philae, koji je u međuvremenu “usnuo” jer su se njegove baterije istrošile, došao uz pomoć uređeja COSAC, jednog od 20 landerovih sofisticiranih instrumenata.

Pitanje nastanka

- COSAC je bio u stanju ‘omirisati’ atmosferu i detektirati prve organske molekule nakon slijetanja na komet. Analiza spektra i idenitifikacija molekula se nastavlja - priopćeno je iz Njemačkog svemirskog centra (DLR) koji je napravio uređaj COSAC. Iako znanstvenici tek trebaju razaznati o kakvim se zapravo molekulama radi, otkriće organskih tvari na kometu moglo bi dovesti i do novih spoznaja o početku života na Zemlji. Pitanje nastanka života na Zemlji danas se smatra jednom od najvećih znanstvenih zagonetki.
‘Primordijalna juha’

U glasovitom eksperimentu iz 1953. američki je znanstvenik Stanley Miller pokazao da su osnovni kemijski blokovi života, poput aminokiselina, mogli nastati u uvjetima koji su vladali na Zemlji prije oko 3,8 milijardi godina. Tada je rođena teorija da su oceani bili “primordijalna juha” u kojoj je rođen život. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pak, znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe lansirali su teoriju panspermija. Prema toj teoriji, život su na Zemlju iz svemira presadili asteroidi i kometi na kojima su se nalazili primitivni oblici života. Hoyle je jednom duhovito ustvrdio da je vjerojatnost da je život sam od sebe “niknuo” na Zemlji vjerojatna kao i to da se iz materijala bačenih na smetište uz pomoć snažnog tornada sastavi Boeing 747.

Otkriće landera Philae komentirali su i hrvatski znanstvenici.

- Samo otkriće kompleksnih molekula nije iznenađenje jer smo i ranije znali za njihovo postojanje na kometima. No, detalji te kemije vjerojatno će biti zanimljivi. Ono što je iznenađenje jest sama površina kometa koja izgleda čvrsta kao led, a ne nešto krhko - kaže dr. Dejan Vinković, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva iz Čakovca.

I dr. Dario Hrupec, fizičar Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, smatra da vijest o otkriću organskih molekula na kometu nije posve neočekivana.
Kemijska evolucija

- Zahvaljujući spektroskopiji, već dulje znamo da u svemiru ima organskih molekula. No, analiza podataka prikupljenih sondom Philae mogla bi potvrditi hipotezu da kemijska evolucija na Zemlji nije počela od nule nego da su složene organske molekule stigle iz svemira, konkretno da su donesene nekim kometom koji je nekad davno bio pao na Zemlju - istaknuo je Hrupec.

Podsjetimo, lander Philae sastavni je dio 1,3 mlrd. eura vrijedne europske misije Rosetta koja je lansirana 2004. kako bi se istražilo jesu li kometi mogli donijeti spojeve važne za život na Zemlji.

Izvor: Jutarnji list

Mislim..još uvijek nemaju ništa novo i zapanjujuće.

[mestar]

okapoaN kaže:

WHERE IS ROSETTA? - obavezno pogledati


Na današnji dan 19.11.2014. Rosetta je od Zemlje udaljena 515.077.585 km, od Sunca 440.920.967 km, a od lansiranja do danas prešla je 6.562.622.026 km, trenutna brzina kometa iznosi 18,60 km/s.

Fascinantno.

Vou, stvarno je fascinantno, hvala za link!
Ovo kruženje par godina ranije je zbog ubrzanja sa što manje energije pretpostavljam?

[okapoaN]

Rosetta je morala postignuti određenu brzinu, činila je to triput iskorištavajući gravitacijsko polje Zemlje i jednom gravitacijsko polje Marsa.

Zanima me samo zašto nisu razmišljali baš o tamnoj strani kometa i osigurali se nekako po tom pitanju..mislim takva misija, i desi se ovakva banalna stvar. Krajnje nedopustivo.

[Kerefek76]

okapoaN kaže:

Zanima me samo zašto nisu razmišljali baš o tamnoj strani kometa i osigurali se nekako po tom pitanju..mislim takva misija, i desi se ovakva banalna stvar. Krajnje nedopustivo.

To meni također ne ide u glavu. Što nisu mogli za tako bitnu misiju osigurati mali termonuklearni članak koji bi davao struju. Stvar nije nova i upotrebljvali su to još prije 40 godina za sonde (tipa Voyageer i slične koje još funkcioniraju) . Pa bi Phile mogao raditi i u mrklom mraku.

[Shamrock_One]

http://nucleardiner.com/2014/11/15/w...lae-given-rtg/

[just curious]

Postoje li ikakve sanse da sondu obasja sunce i napuni baterije? Postoji li neki vremenski rok za koji baterije moraju biti napunjene da ne bi prestale biti skroz u funkciji?

[Kerefek76]

just curious kaže:

Postoje li ikakve sanse da sondu obasja sunce i napuni baterije? Postoji li neki vremenski rok za koji baterije moraju biti napunjene da ne bi prestale biti skroz u funkciji?

To nitko ne zna sa sigurnošću ali postoji velika mogućnost. Uz to postoji mogućnost da lander odleti ili odskoći uslijed plinovitih gejzira koji bi se mogli pojaviti približavanjem Suncu i otapanjem kometa.

[okapoaN]

Umišljena Rosetta nas časti selfijem

just curious kaže:

Postoje li ikakve sanse da sondu obasja sunce i napuni baterije? Postoji li neki vremenski rok za koji baterije moraju biti napunjene da ne bi prestale biti skroz u funkciji?

Nisam baš siguran. Svaki akumulator vremenom gubi na efikasnosti i po meni je pitanje hoće li ikada išta više biti od Philaea.

Kerefek76 kaže:

To nitko ne zna sa sigurnošću ali postoji velika mogućnost. Uz to postoji mogućnost da lander odleti ili odskoći uslijed plinovitih gejzira koji bi se mogli pojaviti približavanjem Suncu i otapanjem kometa.

Moguće, samo... nadam se da neće završiti negdje kod Voyagera

[The_End]

U ovu srijedu, 11.3. , u zvjezdarnici će biti Radonićev update o misiji Rosetta.

ofkors da se ide.

[Lowryder]

Malo dobrih vijesti:

The European Space Agency says the comet probe Philae has woken up seven months after scientists lost contact.

Philae, a 100kg robot lab, was dropped on to the surface of Comet 67P by mothership, Rosetta, last November after a 10-year trek.

Philae's mission was to unveil the secrets of comets which some experts believe may hold the secrets to how the Solar System was formed.

https://uk.news.yahoo.com/europes-co...9.html#N8TD6FU

Željno iščekujemo daljnji razvoj događaja.

[The_End]

Danas je u 18h predavanje u Tehnickom gdje ce Radonic updejtat s novim saznanjima oko Philea i misije opcenito.
Svratite...ja budem.

[mamut mamojeb]

The_End kaže:

Danas je u 18h predavanje u Tehnickom gdje ce Radonic updejtat s novim saznanjima oko Philea i misije opcenito.
Svratite...ja budem.

Možeš nam prenesti nekoliko zanimljivosti, ako imaš vremena, naravno.