Hrvatska bi sljedeće godine mogla dobiti prvu etičnu banku
HRVATSKA bi uskoro trebala dobiti prvu "etičnu banku". Iako takav koncept bankarstva nije nepoznat u zapadnoj Europi, kod nas se početak rada prve etične banke očekuje početkom 2017. godine.
Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, koja će biti osnivač etične banke, u razgovoru za Index pojašnjava kako funkcioniraju takve financijske institucije.
Što je etična banka i po čemu se razlikuje od klasične banke?
JERAS: Etične banke su banke koje stavljaju fokus na kvalitetno upravljanje resursima zajednice s ciljem povećanja kvalitete života ljudi u toj zajednici. Etična banka mora zadovoljavati cijeli niz kriterija etičnog bankarstva. Najvažniji kriteriji su transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita natrag u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita te usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije. Prilikom odobravanja kreditnog zahtjeva projekt se ocjenjuje iz aspekata financijske održivosti, ali i ekološkog i društvenog učinka te mora biti pozitivno ocijenjen po svim kriterijima kako bi kreditni zahtjev bio odobren. Zbog svega navedenog, etične banke bolje poznaju svoje članove i njihove potrebe, a takav dugoročni partnerski pristup u konačnici rezultira većom stabilnošću etičnih banaka i njihovom manjom izloženosti tržišnim rizicima.
Koje su prednosti za klijente u odnosu na klasično bankarstvo?
JERAS: Prije svega najveća je prednost ta što ste suvlasnik banke i to po modelu "jedan član - jedan glas". To bi značilo da je vi kao član banke ravnopravno kao i ostali članovi donosite strateške na skupštini odluke koje se tiču banke i Zadruge. Vaš glas se čuje. Etična banka će svojim članovima – fizičkim i pravnim osobama – nuditi standardne bankarske usluge koje se neće naplaćivati, a uključuju: vođenje tekućih i žiro računa u domaćoj i stranoj valuti, domaće transakcije, internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, kartično poslovanje.
Također, pružat će se jeftinija mogućnost kreditiranja, a kretati će se u smjeru razvojnih kamatnih stopa, a to je od 1% do najveće 4% kamatne stope te ujedno neće postojati valutna klauzula i osiguravat će se naplata. Kako bi održala povjerenje svojih članova, sve bitne odluke vezane uz banku bit će javno dostupne.
Posljednje, ali ne manje važnost, jeste da će etična banka iza sebe imati infrastrukturu Zadruge. Zadruge će svojim poznavanjem lokalne zajednice i polugama povezivanja, stvarati međuzadrugarsko tržište za plasman proizvoda i utjecati na smanjivanje rizika projekata. Pristup je takav da se preko Zadruge "slušaju" potrebe lokalne zajednice kako bi se iste informacije lakše i preciznije obradile i prilagodile od strane banke prema svojim članovima i njihovoj lokalnoj zajednici.
Tko će biti vlasnici buduće etične banke i kako planirate prikupiti kapital?
JERAS: Vlasnik buduće etične banke će imati samo jednog dioničara, odnosno stopostotnog vlasnika – Zadrugu za etično financiranje (ZEF). To u ovom slučaju znači će biti u vlasništvu svojih članova, fizičkih i pravnih osoba. Prilikom pokretanja projekta željeli smo osigurati ravnopravno i demokratično sudjelovanje članova banke u odlučivanju i upravljanju (jedan član – jedan glas), no prema važećoj zakonskoj regulativi, banke moraju biti dionička društva što znači da dioničari s više kapitala imaju i veća glasačka/upravljačka prava.
Upravo iz tog razloga smo odabrali zadružni model zato što su zadruge i zakonski obavezne donositi odluke po principu demokratičnog upravljanja “jedan član – jedan glas”. Na taj će način svi članovi, bez obzira na visinu financijskih sredstava uloženih u etičnu banku, imati jednako pravo glasa u skupštini, a upravitelj ZEF-a će biti jedini član skupštine etične banke i prenositi banci odluke suvlasnika.
Premda zakonom određeni minimum temeljnog kapitala potrebnog za pokretanje banke iznosi 40 milijuna kuna, iskustva etičnih banaka u okruženju svjedoče o mnogo većim potrebama koje stvara efektivni početak rada banke, a one u našem slučaju – prema projekcijama u poslovnom planu – iznose oko 150 milijuna kuna. Zbog toga potreban iznos namjeravamo prikupiti od članova etične banke – više stotina poduzeća, zadruga, udruga, sindikata, jedinica lokalne samouprave i pojedinaca. Iznos možda djeluje visok, no ako pogledamo koliki iznos građani i poduzeća drže na računima komercijalnih banaka u obliku štednje (krajem 2015. radilo se o oko 257 milijardi kuna), jasno je da je već samo vrlo malen dio tog iznosa (manje od jednog promila!) dovoljan za ostvarenje našeg cilja.
Kada se očekuje početak rada etične banke i koliko klijenata / članova planirate imati na početku?
JERAS: Početak rada banke očekuje se po prikupljanju dovoljne količine temeljnog kapitala (gore navedenih 150 milijuna kuna) i dobivanju licence od HNB-a, a to pak ovisi o brzini širenja mreže članova Zadruge za etično financiranje jer –što više članova, to veći temeljni kapital. Trenutak stjecanja preduvjeta (licencu) za početak rada procjenjujemo na kraj 2016. godine, dok operativni rad očekujemo početkom 2017. godine. Planirani broj članova s kojim bi zajedno sa prikupljenim temeljnim kapitalom predali u HNB se očekuje više od 1000 članova (pravnih i fizičkih). Međutim, očekujemo veliku "navalu" novih članova čim banka dobije licencu od strane HNB-a.
Koje sve usluge će nuditi etična banka i može li ovaj tip banke potpuno zamijeniti klasično bankarstvo?
JERAS: Etična banka će nuditi većinu usluga kao i sve ostale banke (kako za pravne tako i za fizičke), međutim, te će usluge biti definirane na način koji je sukladan njezinim vrijednostima i ciljevima. To znači da će se etična banka, primjerice, fokusirati na povoljno financiranje razvojnih projekata, a neće poticati kreditiranje potrošnje (nenamjenske kredite) niti će nuditi mogućnost minusa na tekućim računima.
Konkretno, etična banka će svojim članovima – fizičkim i pravnim osobama – nuditi standardne bankarske usluge koje se neće naplaćivati, a uključuju: vođenje tekućih i žiro računa u domaćoj i stranoj valuti, domaće transakcije, internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, kartično poslovanje te ostale standardne bankarske usluge i usluge specifične za etičnu banku, koje će se naplaćivati u skladu s njihovim realnim troškovima: inozemne transakcije, kreditiranje uz fleksibilan pristup instrumentima osiguranja, individualni pristup svakom projektu i prilagođavanje financijske usluge potrebama člana, savjetodavnu pomoć u planiranju i poslovanju, pomoć i savjetovanje pri pristupu bespovratnim sredstvima i razvojnim fondovima financiranim iz javnih izvora (HR i EU fondovi, HBOR, EBRD, EIF, EFSE,…).
Što se tiče zamjene za klasično bankarstvo, mislimo da ne. Etična banka će imati svoju model poslovanja dok klasične banke imaju svoj model poslovanja.
Koliko je ovaj tip bankarstva razvijen u svijetu i kakva su iskustva?
JERAS: Etično bankarstvo kao pojam definirala je Federacija europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA), osnovana 2001. godine od strane šest banaka: Crédit Coopératif (Francuska), Caisse Solidaire du Nord Pas-de-Calais (Francuska), Crédal (Belgija), Hefboom (Belgija), Banca Etica (Italija) i TISE (Poljska).
Danas FEBEA broji 27 financijskih institucija (13 etičnih banaka, šest zadružnih štedionica, pet investicijskih fondova i tri zaklade) koje posluju prema načelima etičnog bankarstva, a imaju zajedničku godišnju bilancu od oko 30 milijardi eura i okupljaju više od 530 000 klijenata i suvlasnika. Zadruga za etično financiranje primljena je u članstvo FEBEA-e 13. svibnja 2014. godine.
Nadalje, ako u obzir uzmemo i banke koje nisu članice FEBEA-e, a rade na principima vrlo sličnima etičnom bankarstvu, tada vidimo da se radi o mnogo većem broju institucija koje zauzimaju itekako značajan udio na razini svjetskog bankarskog sektora. Primjerice, Global Alliance for Banking on Values (GABV) globalna je organizacija koja okuplja 28 banaka s više od 20 milijuna klijenata širom svijeta.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/h...ku/886485.aspx
Još nije pokrenuta ali bi trebala biti do lipnja...
Također Etična banka je samo dio slagalice, unutar ZEF-a (Zadruga za etično financiranje) postoje bezbrojne mogućnosti kao naprimjer umrežavanje među članovima (kojih sad trenutno ima oko 900), znači ako imate OPG, ZEF vam omogućava plasman proizvoda kroz restorane i hotele koji su također članovi zadruge. Bit je da i kupac i proizvođač budu zadovoljni bez da ih netko odere ili prevari. Dakle ako ste pravna osoba, možete kroz ZEF izvući sredstva iz EU fondova, tražiti savjet u poslovanju (postoje sekcije turizma, poljoprivrede, IT...) dobiti know how, umrežavanje te jeftino kreditiranje kroz ebanku... Stvari su zapravo jednostavne, funkcioniraju u europi već odavno samo treba preslikati kod nas... ako to mogu talijani, francuzi, španjolci i dr. možemo i mi
Linearni mod
