Uređenje vrta

[peonija]

Eliza kaže:
Peonija,
tvoja je traka vjerojatno plastična. Služi za zaustavljanje erozije trave, čiji rub se često mora podrezivati. Postavlja se brzo i lako.

Najprije trebaš duž ruba travnjaka lopatom zarezati kanalić. Duž njega položi traku i odreži na potrebnu dužinu. Traku labavo uguraj u kanalić. Zatrpaj zemljom i učvrsti istovremeno lagano pritišćući prema dolje. Na kraju poravnaj kuckajući čekićem preko ravnog ruba daščice.

Budući da traka tek malo viri iz zemlje, neće njoj sunce ništa.

Šteta što nije moguće staviti slike, da napravim strip.

Eliza, hvala na uputi. Samo nema šanse da to napravim dok ne padne kiša. Zemlja je tvrda ko kamen. Ne pomaže ni zalijevanje, Ipak moram malo dublje zarezati štihačom taj kanalić. Moram odvojiti tratinicu od povrtnjaka, jer mi trava stalno prodire na najbližu gredicu.

[peonija]

voda
Ovo je već prevršilo svaku mjeru, sunce opet prži, kiše nema. Jedino je jučer navečer temperatura na mom balkonu s 38 pala na 24°C. Barem nešto.
BladeRunneru, ne znam kolko koštaju ti uređaji za navodnjavanje, al znam da to ne smijem ni spomenuti, jer bi me muž u top strpao. I ovako već govori da bacam novac u vodu. A ja kažem baš me briga, ne idem u kazalište, ne idem u restorane itd, i svoj đeparac trošim kako hoću.
trava
Zašto su u tratini samo trave, a uništavate djetelinu, što vam smeta? Baš mora biti tepih? Jel imaš dihondru, to sad kod nas reklamiraju umjesto trave, negdje sam pročitala da je to iz Australije.
glina
Ovaj vrt imam točno 4 godine, i upravo je tako kako kažeš. Tek sad se tlo malo pripitomilo. Kao i pri gradnji kuća kod vas i ja sam morala neke dijelove vrta ostrugati i 40 cm i ispod je ostala glina Kad sam štihala pucala je kao putar kad ga režeš čim ga izvadiš iz frižidera. Užas kak sam se namučila s tim. Ali ja to volim i niš mi nije teško. Radije bih štihala i radila u vrtu cijeli dan nego pola sata brisala dosadnu prašinu. Samo kompjuter volim više od vrta.
povrće
Ja uzgajam skoro svo povrće- ne baš sve zeljarice, jer mi to oduzima puno prostora a ne uspijeva baš najbolje - i ne koristim sintetske pesticide, samo prirodne, bakar i sumpor i samo onoliko koliko je neophodno.Prskam tlo ispod biljka, a manje po biljkama, jer se spore plamenjače i ostalih gljivica nalaza na površini tla i odatle kad je pljusak dospiju na lišće. Radim po uputama njemačkih biovrtlara, a puno savjeta ima i na internetu.
A i dosta novih knjiga ima sada i kod nas o bio uzgoju, pa i to pregledavam .
obrubljivanje
Mogu si mislit kak je to lijepo kad se obrubi s drvom. Negdje sam našla uputu da se mogu koristiti i željeznički pragovi i poluoblice povezane žicom, ali ne znam ima li za kupiti kod nas.I cigle su lijepe kad se fino složi i ukopa. I betonski i glineni rubnjaci i kamen. Samo mora biti sve skladno. Ja ću trakama obrubiti cvjetne gredice, a staze će biti zatravljene. Za malč sam vidje da ima i kod nas za kupit mljevenu koru u vrećama. Bojim se da je to kora od hrvatskih hrastova koje mi izvozimo kao trupce, a Njemci obrađuju i nama prodaju mljevenu koru.

Secundo, kad je kod tebe zadnji put pala kiša?

[peonija]

BladeRunner kaže:
Da li prezive? Itekako. A cak znaju ranije procvjetati, ako je zima preblaga. Prosle zime mi je procvjetala modra perunika, pa onda opet u ljeto.
Imao sam do prosle zime banane. Jednu vrstu azijskih malih secernih banana. Rodilo je kao mutavo, ali mi se nikako ne svidja to bilje. Kada je vjetrovito, iscijepaju im se listovi, a kada zahladi, pocrne. A ako dodje malo mraza, pocne plodovima kora crniti i odrvenjavati, zato sam ih morao staviti u vrecu sa rupicama. Jedan grozd tih plodova, imao je preko 15 kg.
Stablo banane je zeljasto i mekano, puno vode. Moje su narasle jedno 3 metra visine. Bananina palma se reze kada rodi, jer to joj je kraj zivota. Drugi problem sa bananama je sto tjeraju mlade izdanke velikom brzinom i u velikom broju. Oni jos uz to i brzo rastu. Pustis li ih samo par dana, pri bazi budu debeli do 10 cm.
E da se opet vratim na temperature. Ja sam nekih 30-40km udaljen od mora (veliki grad). Kada je kod mene prekjucer bilo oko 1 iznad nule, uz more je bilo 9. Tamo nema frke za banane i ostalo tropsko bilje.
Kod nas u parkovima rastu fikusi. To su prekrasna stabla, nepravilnog oblika debla i ogromnih krosnji. Ima ih od tzv. obicnih fikusa (kakav i ja imam u tegli ispred vrata), do onih sa velikim, tamnozelenim, gumiranim liscem, kakvi se drze u sobama doma.
Fikusi mogu uspijevati na otvorenom samo ako su zime blage. Isto vrijedi i za agrume. Ja imam mandarinku u vrtu.

Eh, blago tebi, BladeRunneru, tamo svo cvijeće uspijeva! Klima mi se čini slična mediteranskoj, kao na našim otocima, no još malo toplija kad rastu i banane.
Imam fikus koji ljeti držim na balkonu i lijepo se razgranao u mali grm. Nije ogolio kak se to obično dogodi kod nas ako ga stalno držiš u sobi. Treba mu zraka. Kakvi su cvjetovi na stablima? Jel miriše? Vidjela sam jedno slično stablo na Lošinju s velikim bijelim cvjetovima, ali nisam baš sigurna da je to fikus.

[Eliza]

BladeRunner kaže:
Koliko takve stvari kostaju doma?

270 Kn.

[peonija]

Eliza, kaj košta 270 kuna?

[Eliza]

PEONIJA kaže:
Eliza, kaj košta 270 kuna?

Bunt šlaufa za navodnjavanje kap-po-kap. Još +15 kn za priključak na vodovod.

[peonija]

Kolko je dugačak taj šlauf? Već imam običan kaj sam prije kupila i onaj mali rasprkivaš kaj se vrti, ali to nije dobro za povrće, jer mi šprica po lišću. A i nije dobro da zalijevam s vodom iz vodovoda direktno. Mora malo odstajati u bačvi da se ispari klor.
Jel imaš kane? Kak ih spremaš po zimi?

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:

BladeRunneru, ne znam kolko koštaju ti uređaji za navodnjavanje, al znam da to ne smijem ni spomenuti, jer bi me muž u top strpao. I ovako već govori da bacam novac u vodu. A ja kažem baš me briga, ne idem u kazalište, ne idem u restorane itd, i svoj đeparac trošim kako hoću.

Ja na srecu nemam te probleme, ali zato moram upotrijebiti dosta samokontrole kada kupujem kompjuterske komponente.

Zašto su u tratini samo trave, a uništavate djetelinu, što vam smeta? Baš mora biti tepih?

Zato sto se djetelina jako brzo rasiri na racun trave, tako da trave skoro nista ne ostane. Nisam siguran da li je to stoga sto je trava niska, ili ne.
Treba tepih, jer ove nase trave, prilagodjene klimi, izgledaju ocajno prestanes li ih kositi, i vjerovala ili ne, teren se pocne ogoljavati, ukolik one kosis.

Jel imaš dihondru, to sad kod nas reklamiraju umjesto trave, negdje sam pročitala da je to iz Australije.

Ima ovdje vise vrsta nadomjestaka za travu, ali dok bih ih mogao koristiti u vrtu otraga iza kuce, naprijed sigurno nebi proslo. Otraga kuce, u vrtu, imam vrlo malu travnu povrsinu. Ovo je interesantna zemlja. Ovdje se ne kupuje kuca da bi u njoj zivio 20 godina, vec komad nekretnine kojem se otprilike svakih 7-10 godina vrijednost udvostrucuje, nakon sto se odbije dio izgubljen inflacijom. Prosjecan Australac mijenja kucu svakih 5-6 godina. Cijene nekretninama u Sydney-u su za nevjerovati.
E u takvom okruzenju se moras drzati nekih pravila igre. Ispred kuce mora biti travni tepih. Na srecu, u mom slucaju, povrsine pokrivene tratinom su znatno smanjene u korist otoka i poluotoka sa grmljem, travom i ostalim biljem. Ukoliko nije velika susa, spricalice mi zalijevaju travu svaka 3 dana, u trajanju od po pola sata. Mi imamo vodu za pice i recikliranu vodu koja se koristi samo za zalijevanje vrtova (ali ne i povrca), te kao voda u vodokotlicima. Travu ne zalijevam ni puno, ni cesto, ali je zato njegujem na taj nacin da joj ojacam korijen i time omogucim da crpi vlagu iz dubine, a ne samo sa povrsine.

glina
Ovaj vrt imam točno 4 godine, i upravo je tako kako kažeš. Tek sad se tlo malo pripitomilo. Kao i pri gradnji kuća kod vas i ja sam morala neke dijelove vrta ostrugati i 40 cm i ispod je ostala glina Kad sam štihala pucala je kao putar kad ga režeš čim ga izvadiš iz frižidera. Užas kak sam se namučila s tim. Ali ja to volim i niš mi nije teško. Radije bih štihala i radila u vrtu cijeli dan nego pola sata brisala dosadnu prašinu. Samo kompjuter volim više od vrta.

Dobar stos za tako nesto je onda iskopati rovove za odvod suvisne vode i nasuti ih tucanikom ili istucanom ciglom i komadicima betona, pa to onda pokriti slojem plodne zemlje.
Ja sam na taj nacin reciklirao polomljeni gradjevinski materijal na
koji sam naisao dok sam prekopavao vrt.
Rad u vrtu mi je relaksacija nakon cijelog tjedna visenja pred kompacem. Iako volim kompjutere i imam doma vrlo interesantno umrezenje i opremu, a to mi je i struka, ipak mi je rad u vrtu puno drazi.

povrće
Ja uzgajam skoro svo povrće- ne baš sve zeljarice, jer mi to oduzima puno prostora a ne uspijeva baš najbolje - i ne koristim sintetske pesticide, samo prirodne, bakar i sumpor i samo onoliko koliko je neophodno.Prskam tlo ispod biljka, a manje po biljkama, jer se spore plamenjače i ostalih gljivica nalaza na površini tla i odatle kad je pljusak dospiju na lišće. Radim po uputama njemačkih biovrtlara, a puno savjeta ima i na internetu.
A i dosta novih knjiga ima sada i kod nas o bio uzgoju, pa i to pregledavam .

Pa i nasi pesticidi su uglavno dobiveni od bilja, ali ih to ne cini nista manje otrovnima. Osim toga, koliko god da dolazi do biorazgradnje, ipak se jos uvijek dio toga uspije unijeti u organizam. Znam da to smijesno zvuci, ali kada sam zpricam tocno znam sto je zavrsilo na bilju, pa me to smeta, a kada sam komercijalno trovan, onda ne znam, pa sam sebe zavaravam.

obrubljivanje
Mogu si mislit kak je to lijepo kad se obrubi s drvom. Negdje sam našla uputu da se mogu koristiti i željeznički pragovi i poluoblice povezane žicom, ali ne znam ima li za kupiti kod nas.

Ja sam u staroj kuci imao oba sistema. Za nepravilne otoja sam koristio poluoblice povezane zicom, a za velike ravne povrsine, poluoblice od par metara duljine, ucvrscene kolcicima. Problem obllica je sto trav aipak pusti vrijezu ispod njih, a rijetko ispod cementa i cigle.
Ima pun oljudi koji koriste zeljeznicke pragove i to izgleda vrlo efektno, ukoliko imas zemljiste koje pada na jednu stranu i/ili veliki vrt. U svakom slucaju, to je koristan nacin za recikliranje zeljeznickih pragova.

I cigle su lijepe kad se fino složi i ukopa. I betonski i glineni rubnjaci i kamen. Samo mora biti sve skladno. Ja ću trakama obrubiti cvjetne gredice, a staze će biti zatravljene. Za malč sam vidje da ima i kod nas za kupit mljevenu koru u vrećama. Bojim se da je to kora od hrvatskih hrastova koje mi izvozimo kao trupce, a Njemci obrađuju i nama prodaju mljevenu koru.

Ovdje ti je neki frajer dosao na ideju da napravi i patentira masinu za izradu betonskih rubova, razlicitih profila. Sa time se obogatio preko noci. Princip je vrlo jednostavan. U rezervoar se stavi smjesa od pijeska i cementa, pomijesana sa oksidom u boji, tako da se mogu dobiti razlicite boje obruba. I onda se to vozi po zemlji i smjesa izlazi van kao kada istiskujes kremu na tortu i pises slova po torti. Jako lijepo izgleda.
Znas sto neki ovdje rade? Poloze na stazu velike betonske kvadrate od 60x60 cm, a onda izmedju njih u razmake od 4-5 cm zasiju nadomjestke za travu ili mondo gras. Izgleda krvavo.

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
Eh, blago tebi, BladeRunneru, tamo svo cvijeće uspijeva! Klima mi se čini slična mediteranskoj, kao na našim otocima, no još malo toplija kad rastu i banane.
Imam fikus koji ljeti držim na balkonu i lijepo se razgranao u mali grm. Nije ogolio kak se to obično dogodi kod nas ako ga stalno držiš u sobi. Treba mu zraka. Kakvi su cvjetovi na stablima? Jel miriše? Vidjela sam jedno slično stablo na Lošinju s velikim bijelim cvjetovima, ali nisam baš sigurna da je to fikus.

To je blagoslov ove klime, ali to ima i losu stranu. Topla klima i nedostatak prave zime pogoduju razvoju velikog broja biljnih i zivotinjskih parazita. Znam da je tesko shvatiti zasto su ovdje puzevi tako veliki problem, ali vjeruj mi, ovo se ne moze usporedivati sa onim doma. Samo moras zivjeti sa tim i stalno se boriti. Najgori su paraziti koji su dovedeni sa drugih strana svijeta, jer nemaju prirodnih neprijatelja.

Nisam nikada vidio fikus u cvatu. Ali stabla fikusa su fantasticna Osim sto su im debla jako razvedena, tako da im presjek izgleda poput vrlo zivahne amebe, krosnje im jako idu u sirinu, pokrivajuci, doslovno na stotine kvadratnih metara, a da istovermeno ne odu i u jednaku visinu. Tako nesto ne sadis u vrt, jer imaju ogromno korijenje i prave stetu.

[BladeRunner]

Eliza kaže:
Bunt šlaufa za navodnjavanje kap-po-kap. Još +15 kn za priključak na vodovod.

Ukoliko mislimo na istu cijev, mi imamo za kupiti role cijevi od dosta tvrdog crnog PVC-a promjera 12 i 19 mm. Ima i sirih, ali za vrtove su ovo standardni profili . Rola kosta oko 5-6 A$ i dugacka je 18m. Moj tajmer je kostao nekih $A100, ali i bez njega se moze.
Najvise novaca ode na spricalice i one mnogobrojne kapalice, jer koliko grmova i stabalaca, toliko i kapalica. Kad mi stablo dovoljno izraste, uklanjam kapalicu, jer korijen je otisao dovoljno duboko da moze zam doci do vlage. U rupicu od kapalice, utisne se poseban plasticni cepic. Posto je moj sistem automatski, podijeljen je na zone. Moj tajmer ima 6 zona, ali ja ih koristim 4.
Svaka zona se otvara i zatvara sa solenoidom. Svaki solenoid kosta oko, mislim, $A15.

Jedan $A je oko 4 Kn.

[peonija]

BladeRunner kaže:

Ja na srecu nemam te probleme, ali zato moram upotrijebiti dosta samokontrole kada kupujem kompjuterske komponente.

.

To ti dođe na isto! Napast je napast!

[peonija]

BladeRunner kaže:

Ovo je interesantna zemlja. Ovdje se ne kupuje kuca da bi u njoj zivio 20 godina, vec komad nekretnine kojem se otprilike svakih 7-10 godina vrijednost udvostrucuje, nakon sto se odbije dio izgubljen inflacijom. Prosjecan Australac mijenja kucu svakih 5-6 godina. Cijene nekretninama u Sydney-u su za nevjerovati.
E u takvom okruzenju se moras drzati nekih pravila igre. Ispred kuce mora biti travni tepih.

Bože, bože, kaj se ljudi svašta zmišljavaju. Pa vrt nije soba. Zašto ne bi bio malo prirodniji? Pa i djetelina je lijepa kad se redovito kosi.Ne ide mi to u glavu.

[peonija]

BladeRunner kaže:

Mi imamo vodu za pice i recikliranu vodu koja se koristi samo za zalijevanje vrtova (ali ne i povrca), te kao voda u vodokotlicima.

E, to je pametno. Mi još uvijek razlijevamo pitku vodu iz vodovoda i ne gospodarimo kak treba jer mislimo da su izvori pitke vode neiscrpni.
Ljudi ne koriste dovoljno bunare i pumpe. A neznam koliko su i jesu li uopće očuvane guštirne na otocima.
Kad smo već kod vode, jučer i danas je napokon palo malo kiše i nije tako vruće kao dosad. Ali to je sitnica, jer kod nas prava kiša nije pala od prošle jeseni.

[peonija]

BladeRunner kaže:



Ovdje ti je neki frajer dosao na ideju da napravi i patentira masinu za izradu betonskih rubova, razlicitih profila. Sa time se obogatio preko noci. Princip je vrlo jednostavan. U rezervoar se stavi smjesa od pijeska i cementa, pomijesana sa oksidom u boji, tako da se mogu dobiti razlicite boje obruba. I onda se to vozi po zemlji i smjesa izlazi van kao kada istiskujes kremu na tortu i pises slova po torti. Jako lijepo izgleda.
Znas sto neki ovdje rade? Poloze na stazu velike betonske kvadrate od 60x60 cm, a onda izmedju njih u razmake od 4-5 cm zasiju nadomjestke za travu ili mondo gras. Izgleda krvavo.

Ploče za hodanje postavljaju i kod nas, ali ovo s ovom mašinom je za krepat. Frajer je pravi maher. Treba se sjetit tak nešto napraviti!!!!

[peonija]

BladeRunner kaže:
Najgori su paraziti koji su dovedeni sa drugih strana svijeta, jer nemaju prirodnih neprijatelja.

Vjerojatno botaničarima koji su razvlačili biljke s jednog kontinenta na drugi to uopće nije palo napamet da će s biljkama raznijeti i kukce i bakterije i gljivice itd...
Zanima me onaj pauk i gušter o kojem si govorio da jede puževe. Znaš li latinska imena da ih mogu naći na netu?
Slušala sam o Darwinu kako je bio fasciniran biljem u Americi kad je došao tamo prvi put. Jer nešto tako predivno u Europi ne možeš vidjeti.

[peonija]

BladeRunner kaže:
Ali stabla fikusa su fantasticna Osim sto su im debla jako razvedena, tako da im presjek izgleda poput vrlo zivahne amebe, krosnje im jako idu u sirinu, pokrivajuci, doslovno na stotine kvadratnih metara, a da istovermeno ne odu i u jednaku visinu. Tako nesto ne sadis u vrt, jer imaju ogromno korijenje i prave stetu.

Zamisli, a mi ih uzgajamo u lončićima. Još kad onako žalosno stabljika ogoli!
Velike fikuse, one liraste s malo valovitim lišćem vidjela sam u atriju jednog hotela u Makedoniji. Bili su stvarno prekrasni, prava stabla.
Kad smo kod fikusa, na moj mali fikus u loncu neki dan se doselila zelena gatalinka. Smjesti se na list u sjeni i čuči na njemu cijeli dan. Ima ih i u vrtu, najčešće na lišću kana gdje uvijek ima malo vode. Čula sam da se na njihovu vlažnu kožu lijepe virusi i slično iz zraka. Jako su lijepe, onako zelene, a po noći se šeću po zidu kuće i love hranu.

[peonija]

BladeRunner kaže:
Ukoliko mislimo na istu cijev, mi imamo za kupiti role cijevi od dosta tvrdog crnog PVC-a promjera 12 i 19 mm. Ima i sirih, ali za vrtove su ovo standardni profili . Rola kosta oko 5-6 A$ i dugacka je 18m. Moj tajmer je kostao nekih $A100, ali i bez njega se moze.
Najvise novaca ode na spricalice i one mnogobrojne kapalice, jer koliko grmova i stabalaca, toliko i kapalica. Kad mi stablo dovoljno izraste, uklanjam kapalicu, jer korijen je otisao dovoljno duboko da moze zam doci do vlage. U rupicu od kapalice, utisne se poseban plasticni cepic. Posto je moj sistem automatski, podijeljen je na zone. Moj tajmer ima 6 zona, ali ja ih koristim 4.
Svaka zona se otvara i zatvara sa solenoidom. Svaki solenoid kosta oko, mislim, $A15.

Jedan $A je oko 4 Kn.

A, to je za mene prekomplicirana oprema. Danas sam čula da ima cijevi samo s rupicama kroz koje polako kaplje voda na gredice s povrćem. Nema sapnica. Ako bude svake godine ovakvo vrijeme morat ću razmisliti kako riješiti problem vode. Preteško je nositi kante i šteta je trošiti pitku vodu iz vodovoda za cvijeće.

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
Bože, bože, kaj se ljudi svašta zmišljavaju. Pa vrt nije soba. Zašto ne bi bio malo prirodniji? Pa i djetelina je lijepa kad se redovito kosi.Ne ide mi to u glavu.

Djetelina izraste brze i puno je vislja od trave, pa onda smijesno izgleda, a kako se siri, tako je i trave sve manje.
Drugi problem nastaje, ako odlucis ne ubijati djetelinu, ubrzo se pojavi i djetelini slican korov "creeping oxalis" (oxalis corniculata).

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
Vjerojatno botaničarima koji su razvlačili biljke s jednog kontinenta na drugi to uopće nije palo napamet da će s biljkama raznijeti i kukce i bakterije i gljivice itd...
Zanima me onaj pauk i gušter o kojem si govorio da jede puževe. Znaš li latinska imena da ih mogu naći na netu?
Slušala sam o Darwinu kako je bio fasciniran biljem u Americi kad je došao tamo prvi put. Jer nešto tako predivno u Europi ne možeš vidjeti.

Ne samo da su sa biljkama doneseni paraziti, vec su i mnoge uvezene biljke postale prava posast.

Web adresa za plavoustog gustera (lijepa slika i kratak opis na Engleskom):

http://wildcare.webone.com.au/lizardbluetongue.htm

Web adresa za pauka lovca (huntsman spider) je:

http://www.austmus.gov.au/factsheets...an_spiders.htm

Prva slika predstavlja vrstu o kojoj sam ja pisao, iako se i jos par drugih moze naci u Sydneyu i okolici.

Vrtni puzevi, koji ovdje cine najvise stete, zapravo su uvezeni iz Europe. Nedavno su pronadjeni, unatoc vrlo rigoroznoj kontroli, uvezeni gigantski africki puzevi. To je veliko cudo i ima stravican efekat na bilje.
Ima i puzeva koji jedu puzeve, ali posto jedu i gujavice, nisam bas odusevljen njima. Kod sebe ih, doduse, jos nisam vidio.
Web adresa sa slikom i podacima je ovdje:

http://www.museum.vic.gov.au/forest/...ons/snail.html

[Eliza]

BladeRunner kaže:
Drugi problem nastaje, ako odlucis ne ubijati djetelinu, ubrzo se pojavi i djetelini slican korov "creeping oxalis" (oxalis corniculata).

Je li to možda ovakva "djetelina"? Meni se ovog ljeta ispred kuće pojavila, nije mi jasno otkud. Nitko je nije posijao, a raste k'o luda i kod mene i kod susjeda na jednoj maloj parceli blizu kuća. Jako se brzo širi i zahvaća prostor između betonskih opeka, kojima je dvorište djelomično obloženo.
Nisam je pokušavala odstraniti, jer izgleda neuobičajeno i čak lijepo. Najprije sam mislila da su je susjedi posijali. Kada sam ih pitala, rekli su mi da su bili uvjereni da sam to ja učinila.