Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti

Društvene znanosti Sociologija, antropologija, etnologija... Podforum: Jezikoslovlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 15.06.2012., 12:56   #21
Quote:
Lastan kaže: Pogledaj post
Ali ima i druge povoljne posljedice, pa je općenito bolja i isplativija opcija.
Vjerojatno si u pravu, ali ne treba zanemariti ni negativne posljedice pretjerane obrazovanosti:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=423679
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2012., 08:57   #22
Quote:
skeptik kaže: Pogledaj post
Vjerojatno si u pravu, ali ne treba zanemariti ni negativne posljedice pretjerane obrazovanosti:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=423679
Dovoljno obrazovano društvo iznaći će i rješenje za te probleme, bez brige.
__________________
···•••··· That’s an easy guess. I’m clearly an annoying person and have problems with both genders. ···•••··· Soulless minion of orthodoxy ···•••···
Pušenje je ovisnost, a pušači smrde. ···•••··· Words to live by: Nie mój cyrk, nie moje małpy. ···•••··· hr.wikipedia i kriplovi ···•••··· 2D:4D = 0.863
···•••··· Detektor sarkazma, razrađen, uščuvan, svježe kalibriran, s atestom, povoljno prodajem ili mijenjam za artikl po dogovoru. ···•••···
Lastan is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.06.2012., 15:07   #23
Upadam pomalo i odgovaram na prva dva posta.

Nije problem demokracija.
Sve bogate i rzavijen zemlje- Švivarska,Švedska, Danska,Kanada,Japad itd, su demokratske zemlje.

Samo SAD i Francuska imaju jake predsjednike, SAD zbog toga da se lakše upravlja 50 saveznih država (on ipak ima veće ovlasti u vanjskoj nego u unutarnjoj politici),a Francuski isključivo zbog promjena koje je uveo de Gaulle.

Što je zemlja siromašnija,slučajno ili ne,ali ima manje demokracije, dakle vođa, čak i obrazovaniji (veliki broj Afričkih diktatora je obrazovan u Engleskoj ili Francuskoj) nisu dobro riješenje
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Kyle Reese is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2012., 23:01   #24
samim time sta si ponudio neko rjesenje imas plus kod mene, a u sustini se ne slazem sa ponudenim jer bi ovaj tvoj sustav doveo do nekog oblika akademikokracije unutar koje bi se opet pojavili podjeljeni blokovi.. ovoga puta utemeljeni na obrazovanju.. i štasi napravio? ništa. di si bio? nigdje.
__________________
Vraćam se odmah!

Godot
deda moroz is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2014., 18:01   #25
Zanimljiva tema, nadjoh je jer je skeptik postirao link na jednoj drugoj temi....

Imam prijedlog za modifikaciju skeptikovog sistema bodovanja. Naime, obzirom da je u jednoj populaciji brj ljudi sa phd puno manji od broja ljudi sa SSS, cijela sema pada u vodu, sa koeficijentimakoji su dati (1.6 vs. 1). Tako da, dzaba sto jedan phd glsasa "ispravno" kad 856 SSS glasa za "zaduzivanje"...
Moj prijedlog bi bio da glasaci, na licu mjesta, dakle u trenutku glasanja, urade nekakav test. Na "testu " ne bi bilo tacnih i netacnih odgovora, vec bi se na osnovu odgovora izracunavala tezina glasa tog glasaca. Svako bi imao zagarantovano tezinu 1, bez da ikako i radi "test". Ostali, koji rade, mogu imati od 1 do recimo neki "normalan" broj, kao npr. 10.
Pitanja na datom testu bi se trebala formulisati tako da preferencija odredjenom politickim partijama nema uticaj, jednostavno da se vidi "zrelost" glasaca.

p.s.
imam viska vremena, i dosadno mi je na poslu
el-ing is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2014., 12:04   #26
Quote:
el-ing kaže: Pogledaj post
Zanimljiva tema, nadjoh je jer je skeptik postirao link na jednoj drugoj temi....

Imam prijedlog za modifikaciju skeptikovog sistema bodovanja. Naime, obzirom da je u jednoj populaciji brj ljudi sa phd puno manji od broja ljudi sa SSS, cijela sema pada u vodu, sa koeficijentimakoji su dati (1.6 vs. 1). Tako da, dzaba sto jedan phd glsasa "ispravno" kad 856 SSS glasa za "zaduzivanje"...
Moj prijedlog bi bio da glasaci, na licu mjesta, dakle u trenutku glasanja, urade nekakav test. Na "testu " ne bi bilo tacnih i netacnih odgovora, vec bi se na osnovu odgovora izracunavala tezina glasa tog glasaca. Svako bi imao zagarantovano tezinu 1, bez da ikako i radi "test". Ostali, koji rade, mogu imati od 1 do recimo neki "normalan" broj, kao npr. 10.
Pitanja na datom testu bi se trebala formulisati tako da preferencija odredjenom politickim partijama nema uticaj, jednostavno da se vidi "zrelost" glasaca.

p.s.
imam viska vremena, i dosadno mi je na poslu
Mislim da ideja sa testom na licu mjesta nije dobra.

Kao prvo, netko pametan koji je glasovao u jutro mogao bi dati "točna" rješenja (tj. ona koju imaju veliku težinu) ostalim svojim frendovima koji će doći glasati kasnije.

Kao drugo, opet imamo problem: Tko je taj koji će određivati što je "zrelo" razmišljanje, tj. koji odgovori imaju veću težinu? I imaš li uopće ideju kako bi ta pitanja mogla izgledati?

Kao treće, to bi značajno poskupilo izbore. Treba ispraviti i ocjeniti sve te testove. To se može pojeftiniti rješavanjem testa preko kompjutera, ali onda treba na glasačkim mjestima osigurati kompjutere, a i dodatno se olakšava varanje sa "točnim" rješenjima koja ti je netko drugi dao.

No može se eventualno raspravljati o drugačijim koeficijentima ...
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2014., 12:14   #27
Quote:
deda moroz kaže: Pogledaj post
samim time sta si ponudio neko rjesenje imas plus kod mene, a u sustini se ne slazem sa ponudenim jer bi ovaj tvoj sustav doveo do nekog oblika akademikokracije unutar koje bi se opet pojavili podjeljeni blokovi.. ovoga puta utemeljeni na obrazovanju.. i štasi napravio? ništa. di si bio? nigdje.
Istina, i dalje bi bila dva bloka. No bolje imati dva bloka "pametnih" nego dva bloka "glupih". Moj sistem nije savršen (niti to pokušava biti), ali mislim da je ipak malo bolji od postojećeg.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2014., 12:17   #28
Quote:
Kyle Reese kaže: Pogledaj post
Upadam pomalo i odgovaram na prva dva posta.

Nije problem demokracija.
Sve bogate i rzavijen zemlje- Švivarska,Švedska, Danska,Kanada,Japad itd, su demokratske zemlje.

Samo SAD i Francuska imaju jake predsjednike, SAD zbog toga da se lakše upravlja 50 saveznih država (on ipak ima veće ovlasti u vanjskoj nego u unutarnjoj politici),a Francuski isključivo zbog promjena koje je uveo de Gaulle.

Što je zemlja siromašnija,slučajno ili ne,ali ima manje demokracije, dakle vođa, čak i obrazovaniji (veliki broj Afričkih diktatora je obrazovan u Engleskoj ili Francuskoj) nisu dobro riješenje
Istina, ima i većih problema od demokracije. No to ne znači da barem dio problema nije i u demokraciji. Moja modifikacija demokracije neće rješiti sve probleme, ali će neke probleme barem ublažiti.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2014., 12:19   #29
Quote:
Lastan kaže: Pogledaj post
Dovoljno obrazovano društvo iznaći će i rješenje za te probleme, bez brige.
Visok stupanj obrazovanosti bi u principu svakako bio puno bolje rješenje od mog, ali taj cilj je puno teže postići. Prednost mog pristupa je taj što ga je lako implementirati.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2014., 14:08   #30
Marshmallow test bi bio idealan za ovo. Tko ga ne zadovolji, jednostavno mu se glas pomnoži s recimo 0.1.

Obrazovanje vjerojatno jest proxy za dugoročno razmišljanje, racionalnost i osobnu odgovornost, ali ima i boljih. Kako marshmallow test nije moguće jednostavno provesti na par milijuna birača, predlažem da se koriste financijski podaci. Lako su dostupni i automatski obradivi.
Ako je netko bio u minusu u zadnjih par godina, vrijednost glasa mu se automatski umanjuje. Za svaki kredit koji ima, množi se s 0.5. Ako je uzeo kredit koji ne može vraćati, množi se s 0.01. Može se tu naći još niz relevantnih kriterija, da ne ulazim previše u tehničke detalje.

Dakle, nešto kao kreditni rejting. Ako se netko ponaša kao financijski idiot i živi iznad svojih mogućnosti, očito nije u stanju racionalno dugoročno razmišljati i treba reducirati štetu koju može učiniti društvu, tj. reducirati njegovo pravo glasa.
JPK is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.05.2014., 18:38   #31
Quote:
JPK kaže: Pogledaj post
Marshmallow test bi bio idealan za ovo. Tko ga ne zadovolji, jednostavno mu se glas pomnoži s recimo 0.1.

Obrazovanje vjerojatno jest proxy za dugoročno razmišljanje, racionalnost i osobnu odgovornost, ali ima i boljih. Kako marshmallow test nije moguće jednostavno provesti na par milijuna birača, predlažem da se koriste financijski podaci. Lako su dostupni i automatski obradivi.
Ako je netko bio u minusu u zadnjih par godina, vrijednost glasa mu se automatski umanjuje. Za svaki kredit koji ima, množi se s 0.5. Ako je uzeo kredit koji ne može vraćati, množi se s 0.01. Može se tu naći još niz relevantnih kriterija, da ne ulazim previše u tehničke detalje.

Dakle, nešto kao kreditni rejting. Ako se netko ponaša kao financijski idiot i živi iznad svojih mogućnosti, očito nije u stanju racionalno dugoročno razmišljati i treba reducirati štetu koju može učiniti društvu, tj. reducirati njegovo pravo glasa.
Zanimljiv prijedlog!
Ali neki krediti (npr. za stan ili business) mogu biti i stvar racionalne dugoročne strategije, tako da bi trebalo to malo profiniti.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.

Zadnje uređivanje skeptik : 23.05.2014. at 18:43.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2014., 14:40   #32
a da se koeficijent za iduće izbore korigira i za upjeh vlade (recimo bdp na kraju 4 godine 5% manji glasači za tu vladu recimo 5% manji koeficijent, glasači za oporbu recimo 2/3*5% veći koeficijent). Naravno ovo za sobom povlači i pitanje kako sakriti od javnosti tko je za kog glasao i koliki tko ima koeficijent.

U ovom sistemu bi svi počeli s 1.0. Rezultati vlade bi korigirali koeficijent. Naravno ovo za sobom povlači i obavezno elektronsko glasanje a time i riješenje za skivanja koeficijenta od javnosti. Ako se može napraviti tajno elektronsko glasanje onda se i tajno mogu korigirati keoficijenti na temelju poznatih parametara. Onaj tko ne glasa dobiva za iduće izbore duplo manji koeficijent

bdp je samo primjer za korekciju. može se uvesti i puno drugih parametara za određivanje koeficijenata.
__________________
"When investing", "Timing" is everything. - Fred McAllen
ceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.11.2014., 11:12   #33
Quote:
skeptik kaže: Pogledaj post
Ovo su neka moja razmišljanja (nije copy paste sa neke druge stranice) o kojima bih volio vidjeti mišljenje drugih.



1. Sažetak

Prosvijećeni demokracionizam je prijedlog novog društvenog uređenja koji bi u svojoj osnovi bio hibrid između demokracije i prosvijećenog apsolutizma, na način da bi zadržao dobre strane svakog od ovih sistema, a istovremeno odbacio one loše. Konkretno, to znači da bi se vlast i dalje birala demokratski, putem glasova naroda, ali bi glasovi prosvijećenijih pripadnika naroda imali nešto veću težinu od glasova onih manje prosvijećenih.


2. Zašto nam treba novo društvo?

Većina će se složiti da je demokracija vjerojatni najbolji društveni sistem u kojem je čovječanstvo ikad živjelo. Pa čemu onda mijenjati nešto što je dobro?

Jednostavno - zato što ni demokracija nije savršena, i ona ima svojih mana. Npr. Grčka kriza o kojoj u posljednje vrijeme puno slušamo, u svojoj biti posljedica je slabih strana demokracije.

Vrlo pojednostavljeno, demokracija je sistem u kojem odlučuje većina. U praksi, to najčešće znači da je demokracija sistem u kojem odlučuju - PROSJEČNI. Očito je da to ne može biti idealno. Puno bolje bi bilo kad bi umjesto prosječnih odlučivali NAJBOLJI.

Na sreću, u demokratskoj praksi to je malo kompliciranije. U praksi, narod (čitaj: prosječni) izabire tko su ti - po njihovom mišljenju - najbolji, a onda ti izabrani dalje manje-više samostalno donose buduće odluke. Iako ti izabrani vjerojatno nisu stvarno najbolji, ipak nema sumnje da su barem malo iznad-prosječni. (Npr. iako u vladi možda ne sjede najbolji ekonomisti u zemlji, ipak tamo sjede neki koji o ekonomiji znaju nešto više od prosječnog stanovnika.) Dakle, čak i u demokraciji većinu odluka ne donose prosječni nego iznad-prosječni. I to je dobro.

Pa ipak, jednu od ključnih odluka - odluku o tome tko su ti nadprosječni - u demokraciji donose prosječni. Ne bi li bilo još bolje kad bi i tu ključnu odluku također donosili nadprosječni?

Problem demokracije biti će još jasniji na konkretnom primjeru - primjeru Grčke. (Zapravo primjer o kojem ću govoriti odnosi se na mnoge više-ili-manje demokratske zemlje, uključujući i Hrvatsku, ali primjer Grčke je najočitiji.) Prosječan stanovnik pučanstva nije sklon razmišljati jako dugoročno. Stoga će glasati za onu vlast koja će ispuniti njegove želje SAD i ODMAH. No jedini način da se nečije materijalne želje ispuni sad i odmah je - kupovina na DUG. Stoga se vlada, da bi udovoljila svojim biračima, mora zaduživati. Jer ako to ne učini, narod će ih srušiti s vlasti i izabrati nekog drugog tko će ispuniti njihove želje - dakle zadužiti se. Drugim rječima, demokracija je sistem koji kao rezultat nužno vodi na zaduživanje države. U početku je to naravno dobro za narod, jer ispunjava njihove kratkoročne želje. No dugoročno, ako se u zaduživanju prijeđe neka granica, to može donijeti - a vrlo često i donosi - više štete nego koristi. Grčka je najbolji primjer, ali nažalost, sasvim sigurno ne i jedini.


3. Ima li alternative demokraciji?

Kao što smo vidjeli, unatoč mnogim prednostima demokracije, i ona ima svojih nedostataka. Postoji li nešto bolje?

Jedna očita alternativa demokraciji - koja je u velikoj mjeri zapravo suprotna demokraciji - jest prosvijećeni apsolutizam. Osnovna ideja prosvijećenog apsolutizma je da o svemu odlučuje jedan manji broj prosvijećenih individualaca, tj. onih koji najbolje znaju što je za narod dobro.

U teoriji zvuči dobro, ali problem je u praksi. Iako je u povijesti bilo nekoliko dobrih primjera prosvijećenog apsolutizma, loših primjera je bilo daleko više. Ne zbog toga što je bio "prosvijećen", nego zbog toga što je bio APSOLUTIZAM. Kad čovjeku daš apsolutnu vlast, postoji velika opasnost da će prije ili kasnije doći u iskušenje da tu vlast i zloupotrijebi za vlastitu korist, čak i ako prije dolaska na vlast nije pokazivao takve sklonosti. (Postoje i prigodne poslovice, kao što su "Prilika čini lopova." i "Ako želiš nekog stvarno upoznati, daj mu vlast!") A čak i ako se odupre takvom iskušenju, i u potpunosti zadrži dobre namjere, još uvijek ostaju ključna pitanja prosvijećenog apsolutizma: Može li jedan manji broj idividualaca baš uvijek znati što je najbolje za narod? Nije li narod taj koji najbolje zna što je dobro za njega samog? Ili drugim rječima, zašto bi netko drugi odlučivao što je dobro - za mene?

Dakle, vidimo da ni apsolutizam - kao suprotnost demokraciji - nije idealan, čak ni kad se radi o prosvijećenom apsolutizmu. Štoviše, iz iskustva znamo da je u praksi prosvijećeni apsolutizam najčešće gori od demokracije. Znači li to da demokracija nema alternativu, da unatoč tome što nije savršena ne postoji ništa bolje?

Ne znači! Kako to obično biva, kad imamo dva suprotna pristupa problemu od kojih nijedan nije savršen, rješenje valja potražiti u kompromisu između ta dva ekstrema. U ovom slučaju, to bi bio kompromis između demokracije i prosvijećenog apsolutizma. Taj kompromis, koji ovdje želim predložiti, nazvati ću - PROSVIJEĆENI DEMOKRACIONIZAM.


4. Osnovne ideje prosvijećenog demokracionizma

Što je prosvijećeni demokracionizam? U prvom redu, to je oblik demokracije u kojem narod bira vlast na izborima, nakon čega vlast do isteka mandata sama donosi odluke, baš kao i u svakoj drugoj demokraciji. Jedina razlika u odnosu na tradicionalnu demokraciju je da izbori, tj. tehnika brojanja glasova, izgledaju malkice drugačije. Dok u tradicionalnoj demokraciji svaki glas vrijedi jednako, u prosvijećenoj demokraciji to ne bi bilo tako. Glasovi onih prosvijećenijih bi vrijedili malo više od onih manje prosvijećenih.

Prva pitanja koja se nameću su: A tko bi to, i po kojim kriterijima, određivao tko je više a tko manje prosvijećen? Ne bi li bilo koji konkretan kriterij "provijećenosti" automatski bio diskriminirajući i nepravedan prema jednom velikom broju ljudi? I ne bi li onda takav sistem, u odnosu na tradicionalnu jedan-čovjek-jedan-glas demokraciju, napravio više štete nego koristi?

Prije nego odgovorim na ta ključna pitanja, dozvolite mi da prvo pojasnim prednosti takvog sistema. Promotrimo primjer pretjeranog zaduživanja države. Kao što smo vidjeli, državu na pretjerano zaduživanje prisiljava većina koja nije sklona razmišljati jako dugoročno. No u svakoj zemlji postoji i znatan broj onih koji jesu skloni razmišljati dugoročno. Npr. ima onih koji se neće zadužiti kako bi kupili nešto što im baš i nije nužno. Ima i onih koji će od svoje plaće nešto i uštediti, kako bi si u budućnosti mogli ispuniti neku želju veću i važniju od sitnih svakodnevih želja. Ima i onih koji će radije pet godina živjeti skromnim i nimalo lakim studentskim životom kako bi kasnije u budućnosti imali bolji posao i plaću, nego se odmah nakon srednje škole zaposliti za kakvu-takvu plaću jer im je "već dosta i učenja i mučenja". Iako se čini da su takvi u manjini, ima ih. I to ne malo. Stoga, kad bi se takvim glasačima na izborima pridjelila samo mala prednost u odnosu na druge glasače, moguće je da bi u konačnici bila izabrana upravo takva vlast koja bi strategiju više bazirala na dugoročnim ciljevima a manje na onim kratkoročnim. A kad bi se to dogodilo, vjerojatno bi nam svima bilo bolje. Ne samo onima koji su glasali za takvu vlast nego i onima koji nisu. Npr. Grcima bi danas sigurno bilo puno bolje da su barem u zadnjih deset godina (a vjerojatno i puno duže) imali takvu vlast. Ali eto, nisu!

A zašto nisu? Nisu jer narod to nije htio. Nisu jer je narod htio trošiti više nego što ima. Nisu jer je narod htio 13-tu i 14-tu plaću. Nije jer je narod htio uživati u različitim beneficijama. I uživao je, dok je trajalo. A sad to dolazi na naplatu. A cijena koju plaćaju (i koju će još godinama otplaćivati) puno je veća od onog što su za tu cijenu u prošlosti dobili.

Drugim rječima, ono što narod želi nije uvijek i najbolje za narod. Kao što roditelji često znaju bolje od svoje djece što je za djecu najbolje, tako i prosvjećeniji članovi društva često mogu bolje od ostalih znati što je najbolje za društvo u cjelini. Prosvijećeni demokracionizam je sistem u kojem bi mišljenje takve prosvjećenije manjine više došlo do izražaja, od čega bi u konačnici profitirala ne samo ta manjima nego i preostala većina.
Skeptik, rekao si:
"Vrlo pojednostavljeno, demokracija je sistem u kojem odlučuje većina. U praksi, to najčešće znači da je demokracija sistem u kojem odlučuju - PROSJEČNI. Očito je da to ne može biti idealno. Puno bolje bi bilo kad bi umjesto prosječnih odlučivali NAJBOLJI."

Skeptik možeš li malo pojasniti tko su ti najbolji, na koga si mislio?
I zašto misliš da bi upravo svi ti najbolji bolje vodili nego proječni, u kojem kontekstu, jer problem je u tome što kad-tad, bez obzira o kojem sistemu govorili, kad-tad će sistem raditi za sebe, a ne za pojedinca (kao što to kapitalizam danas čini), što naravno to uništava pojedinca (i prosječne i ispod-prosječne)?
Možeš li malo pojasniti na što si sve točno mislio?
Hyper-man is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.11.2014., 14:24   #34
Quote:
skeptik kaže: Pogledaj post
Ovo su neka moja razmišljanja (nije copy paste sa neke druge stranice) o kojima bih volio vidjeti mišljenje drugih.



1. Sažetak

Prosvijećeni demokracionizam je prijedlog novog društvenog uređenja koji bi u svojoj osnovi bio hibrid između demokracije i prosvijećenog apsolutizma, na način da bi zadržao dobre strane svakog od ovih sistema, a istovremeno odbacio one loše. Konkretno, to znači da bi se vlast i dalje birala demokratski, putem glasova naroda, ali bi glasovi prosvijećenijih pripadnika naroda imali nešto veću težinu od glasova onih manje prosvijećenih.
Ništa sporno.

Samo recimo, što ćemo s neotesanim, zatucanim i sl. pripadnicima obrazovane "elite"? Skidamo li glas za krkanluk/neotesanstvo unatoč obrazovanju?

Quote:
2. Zašto nam treba novo društvo?

Vrlo pojednostavljeno, demokracija je sistem u kojem odlučuje većina. U praksi, to najčešće znači da je demokracija sistem u kojem odlučuju - PROSJEČNI. Očito je da to ne može biti idealno. Puno bolje bi bilo kad bi umjesto prosječnih odlučivali NAJBOLJI.
Po nekim mojim razmišljanjima, ne da odlučuju prosječni, već ispodprosječni. Jer su oni najbrojniji/najglasniji.


Quote:
Jedna očita alternativa demokraciji - koja je u velikoj mjeri zapravo suprotna demokraciji - jest prosvijećeni apsolutizam. Osnovna ideja prosvijećenog apsolutizma je da o svemu odlučuje jedan manji broj prosvijećenih individualaca, tj. onih koji najbolje znaju što je za narod dobro.
Ovo bi bilo idealno, kad bi ti uistinu prosvijećeni i obrazovani intelektualci u prvom redu HTJELI baviti se političkim pitanjima i odlučivati o uređenju zemlje. Ne znam koliko top znanstvenici, profesori, liječnici... uopće imaju ambicija baviti se ovim.


Quote:
Može li jedan manji broj idividualaca baš uvijek znati što je najbolje za narod? Nije li narod taj koji najbolje zna što je dobro za njega samog? Ili drugim rječima, zašto bi netko drugi odlučivao što je dobro - za mene?
Ako ti nisi obrazovan u nekim područjima ključnima za boljitak i opstojnost zemlje, kako ti možeš znati što je najbolje za tebe?

Ovdje moramo po strani staviti osobna prava i slobode (za koje naravno, sam pojedinac zna što je najbolje za njega), no iste nitko ni ne spori, niti bi ih u drugačijem pravnom uređenju zemlje trebalo modificirati.

Ako gledamo druga pitanja, npr. razvoj zemlje (gospodarski, znanstveni, sociološki, i na tuzemnom, ali i međunarodnom planu) sigurno da manji broj individualaca, ali obrazovanih, potkovanih individualaca u raznim poljima, zna bolje od (ispodprosječnog) naroda što za njega jest bolje. Jedan znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjima sigurno bolje zna od prosječnog laika gdje i kako usmjeriti novac, u koja istraživanja ulagati, u kojem smjeru voditi zemlju na znanstvenom planu.


Znači, ostaviti osobne izbore i slobode po strani; to treba ostati netaknuto vanjskog utjecaja. Za sva ostala pitanja, top-stručnjaci bi trebali samostalno odlučivati bez uplitanja volje naroda.


Quote:
4. Osnovne ideje prosvijećenog demokracionizma

Što je prosvijećeni demokracionizam? U prvom redu, to je oblik demokracije u kojem narod bira vlast na izborima,
Kakvu vlast? Bira vlast kao i do sada (a vidimo kakva je "vlast"), pa onda vlast po svom nekom osobnom (mutnom) nahođenju bira kvazi stručnjake koji će nas voditi?

To mi i nije baš plodonosno.
Ono što se čini bolje jest prelazak na predsjednički sustav. Dakle, narod bira predsjednika (jedan od tih top stručnjaka o kojima sam gore napisala), a on, kao glavni u toj skupini prosvijećenih i obrazovanih top predstavnika, dalje sastavlja skupinu koja će voditi zemlju.

Parlamentarno tijelo - potpuno ukinuti. Tj. modelirati ga tako da ono čini samo ta skupina top znanstvenika/stručnjaka. Ukinuti političke stranke i opcije - gledano s perspektive razvoja zemlje, političke stranke postaju skroz nebitne.

Ukratko, prijeći na prosvijećeni apsolutizam, u kojem predsjednik ima zadnju, u kojem je on na čelu skupine stručnjaka koja se brine o razvoju zemlje na svakom planu. Možda ovo zvuči kao totalitarizam, no nije tako, jer bi predsjednika, a i skupinu, vodile pacifističke metode anti-politikanstva i profiterstva, s ciljem napretka i razvoja društva.

Zadnje uređivanje Meadow : 27.11.2014. at 14:29.
Meadow is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.01.2015., 17:38   #35
Quote:
Meadow kaže: Pogledaj post
Po nekim mojim razmišljanjima, ne da odlučuju prosječni, već ispodprosječni. Jer su oni najbrojniji/najglasniji.
Hoćeš reći da distribucija značajno odudara od Gaussove?
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.01.2015., 23:56   #36
Nema ništa od prosvijećenog demokracionizma. Evo zadnjih dana je jako aktuelna ekonomska znanost.
Ali unatoč akademskim titulama pale su teške riječi: http://www.tportal.hr/biznis/politik...ke-rijeci.html
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2015., 11:32   #37
Pogledajte ova 2 zadnja posta na temi, to je istina jel to savršena demokracija dame i gospodo? Čemu vi nas učite, to su sve prazne floskule, postoji samo pravednost i nepravednost. Pogotovo onaj zadnji post, je dokaz. Patvorenost, sve je patvorenost. https://www.forum.hr/showthread.php?t=42009&page=22
Forumaško is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:21.