Religija vs Znanost

[AxMi-24]

To sto drustvenjaci nisu jednako rigorozni ko fizicari i sl neznaci da su popovi odjedanput znanstvenici.

Sem toga ko zna odakle ti svoje znanje o napoleonu vuces. Sigurno neki americki film. A oni su poznati po kvaliteti i promisljenosti

[Tommy Gun]

AxMi-24 je napisao:
To sto drustvenjaci nisu jednako rigorozni ko fizicari i sl neznaci da su popovi odjedanput znanstvenici.

Sem toga ko zna odakle ti svoje znanje o napoleonu vuces. Sigurno neki americki film. A oni su poznati po kvaliteti i promisljenosti

Ima filmova, serija.... Ali ,ne, primjer sam spomenuo jer ga je na isti način nedavno istaknuo prof. Budak (povjesničar, dekan filozofskog fakulteta, nesuđeni ministar znanosti....).

[AxMi-24]

Tommy Gun je napisao:
Ima filmova, serija.... Ali ,ne, primjer sam spomenuo jer ga je na isti način nedavno istaknuo prof. Budak (povjesničar, dekan filozofskog fakulteta, nesuđeni ministar znanosti....).

Eto tip htjeo malo se saliti a ti ga odmah za ozbiljno shvatio. Tsk tsk tsk

[Ame®icano]

Ax-Mi, ipak se tu radi o ozbiljnim salama.

[Jango Fett]

Evo, tema je na prijedlog PBE i odobravanje Pesice prebačena ovdje, a i smatram da bi tu, kao i na filozofiji, trebala biti.

Super je zanimljivo što u naslovu imamo Znanost i Religiju, a nalazi se na Filozofiji, a to upravo pokazuje odnos između ova tri vida naše stvarnosti:

ZNANOST <> FILOZOFIJA <> RELIGIJA

stvarnost <> što je stvarnost? <> stvarnost je ono što želimo da je stvarnost

Ame®icano kaže:
Da li znanstvenik moze biti religiozan?

Neko ko je stvarni znanstvenik, ne bi trebao da vjeruje u nesto sto ne moze biti apsolutno dokazano. Ono sto vidi svojim ocima je ono u sto treba da vjeruje. Naravno, to znaci da religija ostaje po strani... ali takodje i evolucija. To znanosti ostavlja prakticno realno gledanje ne stvari.

Medjutim, u svijetu kakav je danas, mozda je moguce da se bude religiozan i znanstvenik u isto vrijeme, jer postoje znanosti koje polaze od toga da je bog poceo ovaj svijet sa jednim velikim bummm, dok postoje i ostali koji se oslanjaju na realne dokaze.

Sve pravo i istinsko znanje dolazi od Boga.I Bog je taj koji svojim duhom nadahnjuje i daje istinsko znanje.Mnogi veliki znastvanici su bili i vjernici i shvatili da postoji nesto vise od njihovog ogranicenog uma.

S druge strane ne treba zaboraviti da i Sotona posjeduje veliko znanje i da ga prenosi i moze prenijeti i na one koji su otvoreni za njegovo lukavo dosaptavanje.Dakle, postoje i lazni znanstvenici.

[Ame®icano]

Prvo sam pomislio da je od sinosnje casice vise jos uvijek vidim duplo, pa mi se ista tema prividja na vise foruma...

Posto sam ustanovio da ipak ne vidim duplo, zakljucak je da mogu nastaviti sa picem, dok to ne postignem.

Krscanine, uzmimo banalan primjer izolirane djece kojoj bog nikada nije prezentiran, nego su odrasli u okruzenju pitanja i odgovora tipa "zasto i zato". I dijete se sprzi na vruce mlijeko, zakljuci da treba ili cekati da se ohladi ili da puse u njega...

Ko ce njemu dokazati da bog postoji i da se sprzio jer je to bila bozja volja?

S druge strane, drugu grupu djece izoliraj u neki manastir ili vjersku skolu, gdje svi odgovori pocinju i zavrsavaju sa rijecu "bog i amen". Ko ce tom djetetu dokazati da se on sprzio jer nije puhao u mlijeko ili cekao da se ohladi, a ne zato sto je to bila bozja volja?

Samo pitam.

[Aganor]

"Znanost je bez religije "sakata", a religija bez znanosti slijepa.
Obadvije su od velikog znacaja i moraju ici ruku pod ruku".
/A.Einstein/
Znanost je izisla u svijet da pobjedjuje, sto joj je uspjevalo, ali samo djelimicno,dok se nije u svojim pobjedama konacno i sama pobijedila.
U zelji, da dokaze kako Bog nije existentan, znanost se sama survala u ponor. Dosli smo do tocke, gdje se moraju praviti odlucujuci potezi.
Ja osobno mislim, da znanost (ateisticka) nije u stanju uspostaviti opci moral i opcu etiku, da bi za cijelu znanost i drustvo bili obvezatni. Iz kojih razloga?
Iz vrlo jednostavnih razloga! Naime, svaki znanstvenik mora sam za sebe odluciti, da li bi htio sudjelovati u programima, koji se odnose na ABC- oruzje, kojim se onda moze unistavati covjecanstvo po volji onih, koji te programe narucuju i placaju.
Ovdje je osobni moral i etika od presudnog znacenja, jer oni koji ne rade po jednom moralno-etickom kodexu spremni su na sve. Tu ne postoje tabui!
Sto mislite o ovome!?
Ili ovaj problem ne postoji?

[Dunj@]

Religije nema bez tabua.
Znanosti nema s tabuom.

Jel' dobro ovo.

[eowyn_]

Ja otprilike mislim isto što i Einstein, dakle ovo:
"Znanost je bez religije "sakata", a religija bez znanosti slijepa.
Obadvije su od velikog znacaja i moraju ici ruku pod ruku".
/A.Einstein/

I baš zbog toga što je moja struka u domeni prirodnih znanosti, često zadire i u etiku i moral.

Osim toga mislim da je potrebna multidisciplinarnost; ne medicina, ne filozofija, ne psihologija, ne fizika, ne matematika, ne religija, nego i medicina i filozofija i psihologija i fizika i matematika i religija.
Danas je problem znanstvenika što su vrlo jednoznačno usmjereni; smatraju da je samo njihova znanost dostatna da objasni svijet. Toliko je primjera koji su kroz povjest dokazali da to ne pije vodu.
Leonardo da Vinci je jedan primjer koji je objedinio jedno pod isti koš.
Ali to je moje osobno mišljenje.

[Tufir II]

Pitanje ima li ili nema Boga nema nikakve veze s znanošću. Isto kao što vjerovanje ili nevjerovanje u Boga nema nikakve veze s poštovanjem univerzalnih moralnih vrijednosti (ako tako nešto postoji). Religiozni ljudi mogu biti najveći humanisti, ali mogu raditi i najodvratnije moguće stvari. Isto vrijedi i za ateiste i za znastvenike.

Ne treba nam vjera niti Božije zapovijedi pa da uvidimo (na osnovu jednostavne cost-benefit analize) da je ispravno raditi na uspostavljanju svijeta zasnovanog na suradnji, na nenasilnom rješavanju sukoba i na "miroljubivoj koegzistenciji"

[skeptik]

Tufir II kaže:
Pitanje ima li ili nema Boga nema nikakve veze s znanošću. Isto kao što vjerovanje ili nevjerovanje u Boga nema nikakve veze s poštovanjem univerzalnih moralnih vrijednosti (ako tako nešto postoji). Religiozni ljudi mogu biti najveći humanisti, ali mogu raditi i najodvratnije moguće stvari. Isto vrijedi i za ateiste i za znastvenike.

Ne treba nam vjera niti Božije zapovijedi pa da uvidimo (na osnovu jednostavne cost-benefit analize) da je ispravno raditi na uspostavljanju svijeta zasnovanog na suradnji, na nenasilnom rješavanju sukoba i na "miroljubivoj koegzistenciji"

Potpisujem.

[Aganor]

[QUOTE]eowyn kaže:
[B]Ja otprilike mislim isto što i Einstein, dakle ovo:
"Znanost je bez religije "sakata", a religija bez znanosti slijepa.
Obadvije su od velikog znacaja i moraju ici ruku pod ruku".
/A.Einstein/

I baš zbog toga što je moja struka u domeni prirodnih znanosti, često zadire i u etiku i moral.

Osim toga mislim da je potrebna multidisciplinarnost; ne medicina, ne filozofija, ne psihologija, ne fizika, ne matematika, ne religija, nego i medicina i filozofija i psihologija i fizika i matematika i religija.
Danas je problem znanstvenika što su vrlo jednoznačno usmjereni; smatraju da je samo njihova znanost dostatna da objasni svijet. Toliko je primjera koji su kroz povjest dokazali da to ne pije vodu.
Leonardo da Vinci je jedan primjer koji je objedinio jedno pod isti koš.
Ali to je moje osobno mišljenje.
__________________________________________________ _

Tvoje misljenje je vrlo dobro. Iz jednostavnog razloga, jer je covjek "homo religiosus".
Tu onda nemozemo bez toga, jer znanost nije u stanju dati rjesenja na sva pitanja!
top:

[Tufir II]

Aganor kaže:
Iz jednostavnog razloga, jer je covjek "homo religiosus".
Tu onda nemozemo bez toga, jer znanost nije u stanju dati rjesenja na sva pitanja!
top:

Ovo je najvažnija stvar, iako se ne slažem da nam religija nudi adekvatne odgovore. Mislim da je problem u tome što i ne možemo dati odgovore na sva pitanja koja možemo postaviti. Ljudski um je takav kakav je, jer je dizajniran procesom prirodne selekcije i njegova određena obilježja su pridonosila uspješnom preživljanju i reprodukciji naših predaka. A znanost, umjetnost i ostalo su nus-produkt toga dizajna. Nismo bogovi, puni smo ograničenja i ne možemo znati sve. Neka pitanja (npr postoji li Bog i kakav je) jednostavno su izvan dosega ljudskog uma i samim time izvan dosega znanosti, a ja ne vidim bilo kakav drugi put spoznaje osim znanstvene.

[Aganor]

[QUOTE]Tufir II kaže:
[B]Pitanje ima li ili nema Boga nema nikakve veze s znanošću.
__________________________________________________ __

Ovdje ti tvrdis ono sto nema nikakvog smisla. Ovo pitanje mozda nebi trebalo imati najvise veze sa znanoscu, ali je kao pitanje jedno od najrelevantnijih u zivotu, pa je onda znanstvenog karaktera. Ti ne "kuzis" puno stvari, kako meni izgleda. To su ateisticke floskule bez racionalnog razmisljanja. I filozofija je znanost, a ona se bavi metafizikom! I teologija je znanost, a ona se takodjer bavi metafizikom i transcenedentalnoscu.
A covjek je po prirodi "homo religiosus". On stvara kulturu, ali religioznog karaktera, neovisno da li se tu radi o prirodnim religijama ili monoteizmu. Ateisticka kultura ne postoji, niti je mogla da se razvije. Sve kulture su religioznog karaktera. Znanost se mora baviti ovim pitanjem, ali su ateisti pokusali Boga proglasiti mrtvim. Medjutim, u onome u cemu su uspjeli, je da su oni svi ili pomrli, ili ce slijediti sudbinu istih. A ovo pitanje ostaje uvjek znanstveno!


__________________________________________________ _
Isto kao što vjerovanje ili nevjerovanje u Boga nema nikakve veze s poštovanjem univerzalnih moralnih vrijednosti (ako tako nešto postoji). Religiozni ljudi mogu biti najveći humanisti, ali mogu raditi i najodvratnije moguće stvari.
__________________________________________________ __


Moguce je da ovdje imas pravo, ali samo utoliko, ako smatras sve religije ispravnim. Ukoliko se pak priklonis jednoj, koja zastupa i zahtjeva univerzalizam u svom ucenju, to onda postaje nesuvislo.
Oni ljudi, koji kazu da su vjernici, a krse zakone i postulate svoje religije, onda nemaju prava da se takvim smatraju. To je iskljucivo.

__________________________________________________ __
Isto vrijedi i za ateiste i za znastvenike.
__________________________________________________ _


Sto bi to bilo, sto bi za ove gore navedene vrijedilo isto, kao i za religiozne ljude? Ti mjesas sve u jedan lonac, i ne diferenciras stvari, ili ih poistovjecijes, i time pausaliziras. Jedan znanstvenik moze biti religiozan i dobar covjek. Ali, jedan nereligiozan i dobar znanstvenik koji producira biolosko ili kemijsko oruzje nemoze biti dobar vjernik, tj. ispravno religiozan covjek To se iskljucuje.
Zato i jesu vase ateisticke isprazne floskule pravi put u stranputicu.

__________________________________________________ _
Ne treba nam vjera niti Božije zapovijedi pa da uvidimo (na osnovu jednostavne cost-benefit analize) da je ispravno raditi na uspostavljanju svijeta zasnovanog na suradnji, na nenasilnom rješavanju sukoba i na "miroljubivoj koegzistenciji"
__________________________________________________ __


Ite kako nam to treba! Jer meni nije poznato, da se je igdje u svijetu uspjela etablirati potpuno negativna religija! Iz jednostavnog razloga, jer u drustvu to nije moguce! Zlo bi iskorijenilo sve, i na koncu i samo sebe.
A "miroljubive koegzistencije", bez ineteraktivnih Bozijih zakona nema. To je iskljucivo, jer ateizam nije uspio uspostaviti vlastiti moral i etiku. Sve izlazi iz religioznog razmisljanja. Neki smatraju, da je i ateizam jedna vrsta religije, ali ja mu to poricem, ukoliko nije materijalistickog poroijekla.
Miroljubiva koegzistencija dolazi iz pravilno zivljene religije. A to je etoloski dokazano. Sve dolazi iz religije! OK?

[adriatic]

Aganor kaže:
Ja osobno mislim, da znanost (ateisticka) nije u stanju uspostaviti opci moral i opcu etiku, da bi za cijelu znanost i drustvo bili obvezatni. Iz kojih razloga?

Znanost je a-teistička jer se ne bavi pitanjem božje egzistencije.
Ona nije ni teistička ni anti-teistička. Jednostavno, kako je davno rečeno, "ta joj hipoteza nije potrebna"

Etika je grana filozofije pa ni to nije u domeni znanosti.
Bitno je razlikovati heteronomnu (teističku) etiku i autonomnu (humanu) etiku.
Prvi je izbor svakog čovjeka hoće li biti ovca (robot, programirani stroj i sl) ili biće slobode.
Ovo drugo podrazumjeva odgovornost.
Za prvo je dovoljna poslušnost.

Naravno da svaki čovjek mora sam odlučiti hoće li surađivati u proizvodnji zla ili ne.
Kako bi to mogao netko drugi umjesto njega odlučiti?

Čovjek nije homo religiosus, već homo sapiens sapiens.

[-Watashi!i!i!i-]

Znanost nemre pobit religiju a ni obrnuto. Znanost je znanje o materjalnom a religija je duhovna.

Meni je vrlo glupo kad neko prica o bogu, dushi i zivotu poslje zivota a javi se pametnjakovic i proba to izmjerit

[Aganor]

[QUOTE]Tufir II kaže:
[B]Ovo je najvažnija stvar, iako se ne slažem da nam religija nudi adekvatne odgovore.
__________________________________________________ __


Sto ti smatras pod adekvatnim odgovorima? Religija nudi OBJAVU. Sve ostalo je stvar vjere. Medjutim, kako bi si olaksao religiozni zivot, ti mozes razglabati i filozofirati o tome, ili to isto, gdje je to moguce; podvrci empirijskim ispitivanjima.

__________________________________________________ __
Mislim da je problem u tome što i ne možemo dati odgovore na sva pitanja koja možemo postaviti.
__________________________________________________ _


Ovo je vrlo pametno!
ACK!

__________________________________________________ _
Ljudski um je takav kakav je, jer je dizajniran procesom prirodne selekcije i njegova određena obilježja su pridonosila uspješnom preživljanju i reprodukciji naših predaka.
__________________________________________________ __


Kada bi mi samo mogao dati definiciju ljudskog uma, onda bi mogli prodiskutirati o tome! Ovako ja ovu recenicu smatram potpuno deplasiranom.

__________________________________________________ __
A znanost, umjetnost i ostalo su nus-produkt toga dizajna.
__________________________________________________ __


Kojega dizajna? Da li bi mogao malo elaborirati?

__________________________________________________ _
Nismo bogovi, puni smo ograničenja i ne možemo znati sve.
__________________________________________________ _


ACK!

__________________________________________________ __
Neka pitanja (npr postoji li Bog i kakav je) jednostavno su izvan dosega ljudskog uma i samim time izvan dosega znanosti, a ja ne vidim bilo kakav drugi put spoznaje osim znanstvene.
__________________________________________________ __


Spoznaja preko religiozne OBJAVE. Spoznaje, koje dobivamo putem znanosti, nisu istinski iskazi. Dokaz su Teorije, koje se uvjek mogu modificirati. Znanost nudi znanje, a da li je to onda i istinska spoznaja, ostaje da se vidi!
To da znanost nemoze dokazati ili opovrgnuti Boziju Existenciju, nije od relevantnosti, kako se i sam mozes uvjeriti, jer teorije nisu ISTINE! OK? Bog je pitanje vjere. Samo i iskljucivo.
A da ga mi nemozemo spoznati, na osnovi naseg ogranicenog razuma, upravo je dokaz, da je paradigma o BOGU MISTERIJ i tako mora ostati. Ako bismo bili u stanju Boga spoznati u njegovu Bitku, onda bi on bio nizi od nas u intelektualnom pogledu.
A povjerenje u teoretska ucenja znanosti, iziskuje daleko vise vjere u tu nauku, nego li recimo vjera u BOGA.

[Tufir II]

Ovo pitanje mozda nebi trebalo imati najvise veze sa znanoscu, ali je kao pitanje jedno od najrelevantnijih u zivotu, pa je onda znanstvenog karaktera.

Relevantno u životu? Kojem životu - životu pojedinca (npr kakvi su mi planovi u idućoj petoljetki, hoći li se ženiti ili zarediti itd) ili društva (što s Irakom, što s privredom) - sve sama znanstvena pitanja Relevantnost pitanja ne čini pitanje znanstvenim.

Ti ne "kuzis" puno stvari, kako meni izgleda.

Ovo ti se inače zove argumentum ad hominem i nema nikakvu "relevantnost".

A covjek je po prirodi "homo religiosus". On stvara kulturu, ali religioznog karaktera, neovisno da li se tu radi o prirodnim religijama ili monoteizmu.

Ovo opet nema veze sa znanošću, osim kao još jedan fenomen koji se može znanstveno istraživati - posao za sociologe, antropologe, etnologe, psihologe itd.

Miroljubiva koegzistencija dolazi iz pravilno zivljene religije. A to je etoloski dokazano. Sve dolazi iz religije! OK?

Etološki dokazano? Joj.

Aganore, stavovi (i iskustva) u vezi neznanstvenih pitanja stvar su pojedinca. To što neki znanstvenik vjeruje ili ne vjeruje nema veze sa znanošću kao sustavom empirijski potvrđenih činjenica, hipoteza i teorija. Znanosti ne treba religija. A di li svakom pojedinom čovjeku ili društvu u cjelini treba neki oblik religije, sasvim je drugo pitanje.

[Tufir II]

Aganor kaže:


Tufir: Ljudski um je takav kakav je, jer je dizajniran procesom prirodne selekcije i njegova određena obilježja su pridonosila uspješnom preživljanju i reprodukciji naših predaka.

Aganor: Kada bi mi samo mogao dati definiciju ljudskog uma, onda bi mogli prodiskutirati o tome! Ovako ja ovu recenicu smatram potpuno deplasiranom.

Tufir: A znanost, umjetnost i ostalo su nus-produkt toga dizajna.

Aganor: Kojega dizajna? Da li bi mogao malo elaborirati?

Aganor: Spoznaja preko religiozne OBJAVE.

1. Defincija uma: Nema jednostavne definicije (ali mogao bi danima pisati što ko misli pod time), ali ukratko (i grozno neprecizno) um je skup naših psiholoških kapaciteta, koji nam omogućavaju da percipiramo, pamtimo, mislimo, osjećamo itd. Ovi kapaciteti odgovaraju određenim mozgovnim funkcijama. Mozak je oblikovan procesom biološke evolucije i u tome smislu posjeduje određeni dizajn kao i drugi organi.
2. Dizajn mozga i nus-produkti. Ovdje stvarno nemam vremena za opširnije pisanje, a sve prekratko će vjerojatno biti nerazumljivo. Npr, jezik je možda nastao u procesu evolucije kao adaptacija na problem komunikacije, ali kasnije, kroz kulturu omogućuje stvaranje poezije - to je nus-produkt.
3. Objava KOJE religije? Koja je istinita objava? Starozavjetna sa osvetoljubivim Bogom ili Novozavjetna sa Bogom ljubavi i milosrđa? Islam? Budizam? Druge religije? Koji je kriterij?