Cijene nekretnina (I)

[zabotinski]

lidija10 kaže:

No dobro, našla ja argumenat i za raniju diskusiju (ulazak u EU- Mađarska):" ...u Mađarskoj je cijena poljoprivrednog zemljišta s ulaskom u EU porasla za 800 posto."

Dobro, vidim da u pocetku diskusije nije bilo definirano na koje nekretnine mislis ti, a na koje mislim ja. Ja sam uglavnom govorio o stanovima u ZG, dakle ne o nekretninama na Jadranu i svakako ne o poljoprivrednom zemljistu. I da, zaista ce cijena poljprivrednog zemljista i kod nas ici gore kad se jednom dozvoli kupnja strancima jer je kod nas cijena poljoprivrednog zemljista daleko ispod cijene u EU.

[lidija10]

zabotinski kaže:

Dobro, vidim da u pocetku diskusije nije bilo definirano na koje nekretnine mislis ti, a na koje mislim ja. Ja sam uglavnom govorio o stanovima u ZG, dakle ne o nekretninama na Jadranu i svakako ne o poljoprivrednom zemljistu. I da, zaista ce cijena poljprivrednog zemljista i kod nas ici gore kad se jednom dozvoli kupnja strancima jer je kod nas cijena poljoprivrednog zemljista daleko ispod cijene u EU.

drago mi je da ste se vratili - ponavljam dio sa prethodne stranice i umoljavam za vaš komentar;

Prošle je godine, unatoč procvatu stanogradnje (porastu ponude), došlo do daljnjeg rasta cijena nekretnina, na što je presudno utjecala, uz nesmanjenu potražnju za stanovima, i veća dostupnost stambenih kredita od strane banaka uz sve niže kamatne stope. Međutim, cijene su u drugom dijelu godine dosegle kritičnu granicu koja prelazi kupovnu moć građana, te je došlo do stagnacije pa dijelom i smanjivanja cjenovnih razina (mnoge agencije već godinama tvrde da su nekretnine precijenjene).

Kontinuirano viša potražnja od ponude stanova („u Zagrebu se traži oko 50 tisuća stanova, a gradi ih se godišnje 8500“), od prošle se godine počela mijenjati. Ogroman prošlogodišnji porast građevinskih radova osigurao je dovoljan rast ponude da zaustavi rast cijena. U istom smjeru djelovao je i porast ponude POS-ovih stanova, iako je baš ovih dana najavljeno i njihovo poskupljenje za 7,7% (prema izmjenama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa sadašnjih € 910 a € 980 po m2).

Kako se do kraja ove godine (raniji podaci o izdanim građevinskim dozvolama za 2007) planira izgraditi čak do 30 tisuća stanova (uz zadovoljavanje dijela potražnje i starogradnjom) lako je za pretpostaviti da će postojeća potražnja biti gotovo zadovoljena, a time i zaustavljen daljnji porast cijena. Istovremeno, trebala bi se dogoditi i tržišna diverzifikacija u kojoj će cijena se stanova na atraktivnim lokacijama i kvalitetnim gradnjama, ako ne rasti, svakako održati, dok će lošije lokacije gubiti na cijeni. Sve iznijeto pretpostavlja neizmijenjenu domaću i ino-potražnju.

Situacija na Jadranu je malo drugačija. Kao ograničavajući faktor rasta cijena djeluje nesigurnost zbog nedostatka urbanističkih planova. Iz tog razloga vjerojatno dio potražnje „stagnira“, odnosno čeka donošenja novih GUP-ova, kada bi se mogao „probuditi“ i utjecati na rast cijena.

[ssvemirac]

'...jer ako prozivedes stan za 800 eura ni 1100 eura prodajne cijene nije lose ak to sve brzo ide...'

Ovih 800 ojra ti je za male i srednje objekte, cijena kvadrata u izgradnji ide jos dolje kad gradis objekte sa 50+ stanova, a tek 500+. Bez obzira na cijenu zemljista, projekte, dozvole, masineriju itd...

Jos veci apsurd kojemu se posvecuje premalo paznje jesu cijene starogradnje, dakle, no comment.

Dobro, 1100 ojra za prosjek je ipak malo preoptimisticno, ali da vec sad ima manevarskog prostora za osjetan pad (1300 - 1400 Eur prosjek), to je sigurno.

Lijepa nasha je ipak poznata po tome da se u njoj ne mogu bas sasvim aplicirati pravila trzista i trzisne utakmice, pa tako niti u gradnji nece doci do osjetnijeg (za nas kupce povoljnijeg) pomaka prosjecne cijene u iducih 5 godina, ali s druge strane nece biti niti novog, umjetno napumpanog porasta od 100% u zadnjih 5 godina.

Osim ako...

...krajnja karika u lancu (sam kupac) ne odluci nesto poduzeti, a oko koje se zapravo sve i vrti. Zato lipi moji - juz d fors!

A) Kriticna masa potraznje na trzistu najednom odluci obustaviti svoju 'potragu' na 6 mjeseci. Ne mozemo reci da svima gori pod petama.

B) Ovako cemo: uz malo imaginacije, koordinacije, te nekoliko prepaid brojeva na lageru, dovoljna masa te iste potraznje moze uz konstantan trud nakon cca. 1 godine uzrokovati pad cijena.

A) + B) je takodjer moguce uz pametnu strategiju

Dakle, toliko o teoriji/utopiji, a sada se vratimo u praksu - ovo je ipak vrlo specificna geografska sirina i duzina.

[lidija10]

ssvemirac kaže:

'...jer ako prozivedes stan za 800 eura ni 1100 eura prodajne cijene nije lose ak to sve brzo ide...'

Dakle, toliko o teoriji/utopiji, a sada se vratimo u praksu - ovo je ipak vrlo specificna geografska sirina i duzina.

Bravo, evo još diskutanata - dakle, ipak ću pitanje preusmjeriti sa teorije pa da vidimo razmišljanja;

"Porast kamatne stope za jedan postotak znači pad prosječnog maksimalnog stambenog kredita za prosječnog uposlenika od približno 12 posto, odnosno pad potražnje za stambenim prostorom od 12 posto. Građevinska industrija, isto će kao i stanovništvo pretrpjeti troškove zbog rasta kamatnih stopa, što će u uvjetima snažnog i nerealnog rasta cijene zemljišta stvoriti dodatan pritisak na rast cijena stambenog prostora. U konačnici će s jedne strane potražnja padati, a s druge će strane biti sve skuplje graditi stanove. U takvim tržišnim uvjetima moguća su dva rezultata.

Prvo, ako građevinska industrija u uvjetima rastuće cijene zemljišta i rastućih nameta ipak uspije racionalizirati poslovanje i spustiti cijene, bit će moguće izbjeći znatniji pad prodaje.

Drugo, ako građevinska industrija podigne cijene stanova u uvjetima rastućih troškova, samo će ubrzati pad prodaje stanova, koji će biti pokrenut manjim kreditnim mogućnostima građana. Međutim, činjenica da je izbjegnut pad cijena u kratkom roku ne znači da u srednjem roku, kada se nagomilaju režijski troškovi, neće biti prisiljeni rušiti cijene da bi prodali stanove i platili dugove proizašle iz dotadašnjeg redovitog poslovanja."

[lidija10]

ssvemirac kaže:

'Jos veci apsurd kojemu se posvecuje premalo paznje jesu cijene starogradnje, dakle, no comment.

Evo i na temu starogradnje - dakle utjecaj rasta kamatnjaka za stambenjake;

"Sekundarno tržište stanova na isti će način kao i primarno pretrpjeti pad prodaje prouzročen padom kupovne moći građana. Kao i građevinska industrija, prodavatelji rabljenih stanova imat će dvije mogućnosti: držati cijenu i dugo čekati ili spustiti cijenu i prodati brže. Za razliku od građevinske industrije koja gradi stanove posuđenim kapitalom i ima redovne troškove poslovanja, prodavatelji rabljenih stanova koji nemaju pritisak gomilajućeg duga i kojima se zbog čekanja neće nagomilavati troškovi, bit će skloniji čekanju, nego rušenju cijena.

U konačnici je moguće da građevinska industrija bude sklonija rušenju cijena, nego prodavatelji rabljenih stanova i da dođe do divergencije u cijenama te da rabljeni stanovi postanu skuplji nego novi. Navedena "divergencija" prodavatelja na sekundarnom bi tržištu mogla pomoći kratkotrajno građevinskoj industriji jer će porasti sklonost kupnji novog stana, ali u dugom roku prisilit će i prodavatelje sekundarnih stanova, ako žele prodati, na spuštanje cijena i normalizaciju stambenog tržišta."

[ssvemirac]

U svemu imas pravo, ali jednostavno nece to tako brzo, pogotovo ako se primjeni na hrvatsko trziste. Osim toga, zanima me sad. Sad se nista ne moze, a osjecam se ko kreten sto kupujem gajbu u ovom periodu, no kakav izbor postoji: cekati min. 10 godina, da cijene dosegnu vrhunac, pa da padnu na istu razinu kao sad i na kraju nekih eventualnih 20% ispod? Budimo realni, cener godina zivota kosta puno vise. Sami smo si dopustili ovakvu situaciju, jedino sam na to htio skrenuti paznju, no to ne znaci da tako mora biti i u buduce.

[lappino]

lidija10 kaže:

...Kao i građevinska industrija, prodavatelji rabljenih stanova imat će dvije mogućnosti: držati cijenu i dugo čekati ili spustiti cijenu i prodati brže.
...

Đizs, nuklearna fizika...

[lidija10]

ssvemirac kaže:

U svemu imas pravo, ali jednostavno nece to tako brzo, pogotovo ako se primjeni na hrvatsko trziste. Osim toga, zanima me sad. Sad se nista ne moze, a osjecam se ko kreten sto kupujem gajbu u ovom periodu, no kakav izbor postoji: cekati min. 10 godina, da cijene dosegnu vrhunac, pa da padnu na istu razinu kao sad i na kraju nekih eventualnih 20% ispod? Budimo realni, cener godina zivota kosta puno vise. Sami smo si dopustili ovakvu situaciju, jedino sam na to htio skrenuti paznju, no to ne znaci da tako mora biti i u buduce.

I ja se sa tobom uglavnom slažem, osim u dijelu razmišljanja da je naše tržište toliko "specifično" da se na njega ne mogu primijeniti opće ekonomske postavke i istraživanja što se dogodilo primjerice u našem susjedstvu, odnosno kakve su opće prognoze građevinskih aktivnosti u Europi (da ne odemo predaleko).

Dakle, po čemu misliš da je Hrvatska, odnosno naši ljudi (potražnja) toliko različita od drugih kod kojih su se slični procesi isto dogodili ("stambena izgradnja u Europi opet je osnažila od 2003") ili za koje postoje vrlo slične prognoze kao i za nas?

[Corto]

Već smo rekapitulirali da se sve svodi na tržište, dakle na ponudu i portažnju. A to zapravo ima podlogu u psihologiji ljudi.
Oni koji se bave ulaganjima/dionicama i malo se educirali, znaju što to znači. Znam da se nemože direktno uspoređivati burze i tržište nekretnina, ali u biti se oboje svode na iste principe. Jedino što se na burzama ciklusi puno brže odvijaju.
Jedno od pravila je da kada svi, pa čak i oni potpuno neupućeni, navale kupovati neke određene dionice, vrijeme je za prodaju. To se npr dešavalo krajem 90-tih za vrijeme Internet balona, kada je i "ordinary Joe" dizao kredit u banci da bi kupio dionice tehnoloških firmi.
Znamo što se desilo.
Koliko smo puta vidjeli na ovom forumu u stilu "imam 20 god, primam 2500 kuna mjesečno, kupujem si stan, gdje je najlakše dobiti kredit od 130% vrijednosti stana, tako da imam i za namještaj. Pomozite, uopće se ne kužim u to". Kod nas je postao hit kupovati stan, ako imaš 25 godina i još nisi kupio stan onda si stvarno luzer.
Ovdje se isto može čuti, ljudi bi trebali znati što rade kada preuzimaju obavezu plaćanja 3/4 plaće na 30 god. Je, to lijepo zvuči, ali je vrlo, vrlo daleko od stavarnosti.
Kao prvo, u školi se uopće ne dobiva ekonomsko/financijsko obrazovanje. Klinci nemaju pojma što je novac.
Drugo, ne samo klinci/mladi, nego niti većina odraslih nema pojma o tome, jer nisu imali to prilike naučiti. Zapravo se još uvijek vuku repovi od bivšeg sistema, kada to i nije bilo tako bitno.
S vremenom će se to morati savladati, nažalost puno će to mrati naučiti na svojim greškama.
Daklem, sada kada svi hoće ili razmišljaju o kupovini stana, vrijeme je za prodaju (ako imaš što). S vremenom će punio njih i to prepoznati pa će
htjeti prodati. Znam, neki će reći da ljudi neće prodavati jer žive u tim stanovima, ali ako se ne varam, nedavno na nekakvom sajmu građevinarstva je bilo diskusija na kojima je iznesena zanimljiva činjenica da je barem 50% kupovina stanova u Zagrebu špekulatiovno, dakle ne za vlastito stanovanje nego za zaradu, iznajmljivanje,..... Kada takvi skuže da bi cijene mogle padati, naravno da će pokušati unovčiti već ostvarenu zaradu.

To je tržišni ciklus, koji se ponavlja. Samo je pitanje vremena, odnosno koliko traju te faze. Za tržište nekretninama se može reći da je prilično tromo i da faze traju godinama.

.

[zabotinski]

Corto kaže:

htjeti prodati. Znam, neki će reći da ljudi neće prodavati jer žive u tim stanovima, ali ako se ne varam, nedavno na nekakvom sajmu građevinarstva je bilo diskusija na kojima je iznesena zanimljiva činjenica da je barem 50% kupovina stanova u Zagrebu špekulatiovno, dakle ne za vlastito stanovanje nego za zaradu, iznajmljivanje,..... Kada takvi skuže da bi cijene mogle padati, naravno da će pokušati unovčiti već ostvarenu zaradu.
.

Ovoaj podatak o postotku stanova kupljenih u cilju stvaranja dodatne vrijednosti, ili kako ti kazes spekulacije, je kljucan za predvidjanje kuda ce stvari krenuti u bliskoj buducnosti i kojom dinamikom ce se to desavati. Ne znam da li je podatak o 50% tocan, ali ako jest onda bi stvari mogle ici i brze nego sto su neki na ovoj (ili onoj staroj) temi predvidjali. Nazalost, do tog podatka je izuzetno tesko doci..

[zabotinski]

lidija10 kaže:

drago mi je da ste se vratili - ponavljam dio sa prethodne stranice i umoljavam za vaš komentar;

Prošle je godine, unatoč procvatu stanogradnje (porastu ponude), došlo do daljnjeg rasta cijena nekretnina, na što je presudno utjecala, uz nesmanjenu potražnju za stanovima, i veća dostupnost stambenih kredita od strane banaka uz sve niže kamatne stope. Međutim, cijene su u drugom dijelu godine dosegle kritičnu granicu koja prelazi kupovnu moć građana, te je došlo do stagnacije pa dijelom i smanjivanja cjenovnih razina (mnoge agencije već godinama tvrde da su nekretnine precijenjene).

Kontinuirano viša potražnja od ponude stanova („u Zagrebu se traži oko 50 tisuća stanova, a gradi ih se godišnje 8500“), od prošle se godine počela mijenjati. Ogroman prošlogodišnji porast građevinskih radova osigurao je dovoljan rast ponude da zaustavi rast cijena. U istom smjeru djelovao je i porast ponude POS-ovih stanova, iako je baš ovih dana najavljeno i njihovo poskupljenje za 7,7% (prema izmjenama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa sadašnjih € 910 a € 980 po m2).

Kako se do kraja ove godine (raniji podaci o izdanim građevinskim dozvolama za 2007) planira izgraditi čak do 30 tisuća stanova (uz zadovoljavanje dijela potražnje i starogradnjom) lako je za pretpostaviti da će postojeća potražnja biti gotovo zadovoljena, a time i zaustavljen daljnji porast cijena. Istovremeno, trebala bi se dogoditi i tržišna diverzifikacija u kojoj će cijena se stanova na atraktivnim lokacijama i kvalitetnim gradnjama, ako ne rasti, svakako održati, dok će lošije lokacije gubiti na cijeni. Sve iznijeto pretpostavlja neizmijenjenu domaću i ino-potražnju.

Situacija na Jadranu je malo drugačija. Kao ograničavajući faktor rasta cijena djeluje nesigurnost zbog nedostatka urbanističkih planova. Iz tog razloga vjerojatno dio potražnje „stagnira“, odnosno čeka donošenja novih GUP-ova, kada bi se mogao „probuditi“ i utjecati na rast cijena.

Vidim da je netko marljivo procitao vecinu clanaka koji su izasli u novinama u posljednje vrijeme Ne znam sta bih trebao dodatno komentirati, vecinu stvari smo vec prozvakali i svatko je dao svoje misljenje. Da, i ja se slazem ce nekim vrlo kvalitenim nekretninama na dobrim lokacijama mozda i dalje rasti cijena ili barem stagnirati, ali pitanje je sto je to kvalitetna nekretnina na dobroj lokaciji. Ja bih rekao da su to npr. kuce u Jurjevskoj ili ona vila - bivsa francuska ambasada, ili nesto tome slicno, ali nikako tu ne ubrajam "urbane vile" u Sestinama, ili nedajboze stanove na Tresnjevci. Sad slijedi linc

[demosten]

zabotinski kaže:

Ovoaj podatak o postotku stanova kupljenih u cilju stvaranja dodatne vrijednosti, ili kako ti kazes spekulacije, je kljucan za predvidjanje kuda ce stvari krenuti u bliskoj buducnosti i kojom dinamikom ce se to desavati. Ne znam da li je podatak o 50% tocan, ali ako jest onda bi stvari mogle ici i brze nego sto su neki na ovoj (ili onoj staroj) temi predvidjali. Nazalost, do tog podatka je izuzetno tesko doci..

Ovo je dao mislim zavod za statistiku a prenjele su novine. Ne znam koliko je to istinito i točno (statistika kako se interpretira) ali činjenica jest da postoji dio stanova koji se kupuju s tom namjerom.

[ssvemirac]

lidija10 kaže:

Dakle, po čemu misliš da je Hrvatska, odnosno naši ljudi (potražnja) toliko različita od drugih kod kojih su se slični procesi isto dogodili ("stambena izgradnja u Europi opet je osnažila od 2003") ili za koje postoje vrlo slične prognoze kao i za nas?

Ponavljam, nije upitno da si u pravu - prije ili kasnije, nase ce trziste najvjerojatnije biti PRISILJENO reagirati po logicnim principima, ali kada i u kojoj mjeri...

Ali, Lidija10, 'danas' (sc. slijedecih 18 mjeseci) je bila kljucna rjec u prethodnom post-u.

Oprosti mi, ali imam neki cudan feeling. Izrazito si usmjerena u ovom topicu, Gazda je to dobro rekao, nesto u stilu 'mislim da je Lidija novinarka' zato i ugodan vikend!

[marlboro men]

Cijene stanova bi trebale pasti u bliskoj budućnosti. Dakle čekaj.

Glede EU. To ne predstavlja apsolutno nikakvu promjenu iz razloga što su naše nekretnine
1. dostupne i pokupovane od stranaca koji su ih htjeli kupit već odavno
2. već skuplje nego u zemljama EU

Još jedna stvar je ta da bi eventualnim ulaskom u EU (ja sam osobno protiv ulaska u to čudo ) kamate banaka mogle doseć i njihov nivo (EU) a to bi značilo jeftiniju kupnju na kredit

[lappino]

Aaaaaarghhhhh!!!!!111One! Cijene lete u nebo! Spašavaj se ko može! Tj. kupuj danas, sutra ćeš prodavat bubreg i jetru za kvadrat!

I to ti objave na naslovnici. I to prvog aprila
Međutim, Novi list je već ispunio kvotu za travanj-nj-nj-nj šalu, pa će ovo ekipa povjerovati za ozbiljno.

Enivej, nemam papirnato izdanje. Je li stvarno piše šta pametno u tekstu, ili su i tamo ovakve nebuloze?

[marlboro men]

lappino kaže:

Aaaaaarghhhhh!!!!!111One! Cijene lete u nebo! Spašavaj se ko može! Tj. kupuj danas, sutra ćeš prodavat bubreg i jetru za kvadrat!

I to ti objave na naslovnici. I to prvog aprila
Međutim, Novi list je već ispunio kvotu za travanj-nj-nj-nj šalu, pa će ovo ekipa povjerovati za ozbiljno.

Enivej, nemam papirnato izdanje. Je li stvarno piše šta pametno u tekstu, ili su i tamo ovakve nebuloze?

Baš sam sad to i ja pročitao. Malo je teško ić uspoređivat Rim, Pariz i London sa Zg. Evo samo jedan citat članka koji nosi naslov " 7000 eura za kvadrat stana"
"Prema istraživanju internetskog portala Global Property Guide ispada da prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 2.215 eura, dok se recimo u središtu Bruxellesa stanovi nude po 2.150 eura po kvadratu ili primjerice u Budimpešti po 1.792 eura. "

Taj članak je vrlo moguće pisao neki panjković, odmah nakon što je napisao članak o uzgoju račica ili neš slično

[lidija10]

marlboro men kaže:

Glede EU. To ne predstavlja apsolutno nikakvu promjenu iz razloga što su naše nekretnine
1. dostupne i pokupovane od stranaca koji su ih htjeli kupit već odavno
2. već skuplje nego u zemljama EU

Još jedna stvar je ta da bi eventualnim ulaskom u EU (ja sam osobno protiv ulaska u to čudo ) kamate banaka mogle doseć i njihov nivo (EU) a to bi značilo jeftiniju kupnju na kredit

Evo još malo na temu EU (nikako da se oko toga složimo);

Prema istraživanju internetskog portala Global Property Guide, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 2.215 eura, dok se recimo u središtu Bruxellesa stanovi nude po 2.150 eura po kvadratu ili primjerice u Budimpešti po 1.792 eura.

Za stanovnike EU-15 koji imaju tri i pol puta veće plaće od hrvatskih građana, u prosjeku vrijedi »jedna plaća po kvadratu« kod kuće, a u novim i budućim članicama kupovna moć im raste. Iako su stambeni kvadrati u središtima europskih metropola vrtoglavo skupi, u manjim gradovima razvijenih EU-zemalja cijene nisu tako napuhane, a standard je još uvijek nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj. Stoga je razumljivo da se Europljanima nekretnine u Hrvatskoj još uvijek čine bagatelno jeftine. Dakle, iako je Hrvatska uspostavila reciprocitet pri kupnji nekretnina s većinom Europskih zemalja, pri čemu je nedavno to omogućeno i Talijanima i Slovencima, očito je da je strancima iz razvijenih zemalja Europske unije puno lakše kupovati u Hrvatskoj, nego što je hrvatskim građanima na Zapadu. Upravo iz te nejednakosti proizlaze predviđanja analitičara da će cijene stambenog prostora i dalje rasti dok se ne izjednače s prosjekom EU-a.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, 2009. bi se trebalo u potpunosti liberalizirati tržište nekretnina, no ono je već liberalizirano kroz bilateralne reciprocitete ili i ranije, zaobilaženjem zakona. No, i do uspostave reciprociteta stranci su na lak način dolazili do hrvatskih nekretnina. Moguće je osnovati firmu i preko nje kupovati nekretnine bez ikakve posebne dozvole, a može se koristiti i leasing, pri čemu se nekretnina formalno samo koristi do trenutka legalizacije kupoprodaje. Jako popularno je i sklapanje ugovora o zajmu, pri čemu kupac tobože posudi novac prodavatelju pri čemu se odmah i uknjiži na nekretninu na ime hipoteke. Nevraćanje zajma aktivira hipoteku i evo stranca u posjedu nekretnine!

Usprkos tome što u teoriji postoji reciprocitet ili nekakva simetrija pri kupnji nekretnina stranaca u Hrvatskoj i hrvatskih građana u inozemstvu, taj tobožnji reciprocitet u sebi zapravo krije brutalnu asimetriju, pri čemu se zapadnim državljanima naše (nama skupe) nekretnine još uvijek čine bagatelno jeftine, pa svojim tri do četiri puta većim dohotkom povećavaju potražnju za nekretninama u Hrvatskoj. U javnosti se prodaja nekretnina strancima stalno prikazuje kao pitanje nacionalnog ponosa i rasprodaje imovine, što je deplasirano u odnosu na to da je zapravo riječ o rasprodaji životnog standarda, pri čemu je izvjesno samo to da će rasti cijene, što je u konačnici inflacija, iako se nekretnine prikazuju kao imovina. No, o tome hoće li i kada hrvatskim građanima porasti plaće kako bi i oni uhvatili taj »europski« standard - nitko ne govori. I što su onda Hrvati - euroskeptici ili europroleteri?

[Corto]

To je sve ok, ali ipak pitanje je ZAŠTO???
Ako izuzmemo more, zašto bi neki evropljanjin kupovao npr stan na Trešnjevci?? Jest da je stanovniku Pariza ili Londona tih tričavih 2200-2500 €/m2 jeftino u odnosu na ono što oni tamo moraju platiti, ali zašto bi on to napravio? Ako već ima viška love, npr. Prag je i ljepši i duplo jeftiniji, slično kao Budimpešta i Bratislava.
Analogno tome, zamislite samo kako su jeftine nekretnine u Africi. Ili, nemojmo ići tako daleko, koliko od vas/nas razmišlja o kupovini nekretnine npr u Srbiji ili Makedoniji?
Činjenica da je u Zagrebu cijena kvadrata manja nego u nekim evropskim gradovima, uopće ne znači da će se cijene izjednačiti. Uostalom , one su u nekim slučajevima već i više. Moj vlastiti primjer: -prije dvije godine sam kupio stan u Beču, 58 m2, sada je star 10 godina, dakle novogradnja, 100 m od metroa i jednog shoping centra. Kvart je ala Novi Zagreb. Platio sam ga manje nego što bi sličan stan koštao u Novom Zagrebu.

[Melita8]

lidija10 kaže:

Hvala na zanimljivom razmišljanju, osobito vezano na situaciju u Americi koja mi je nepoznata. Ali što je sa nesmanjenom domaćom potražnjom za stanovima u Zagrebu primjerice, pa kad se tome za par godina (kad uđemo u EU) pridruži inozemna?

A inozemci će biti ludi za našim stanovima?!

[lidija10]

Corto kaže:

To je sve ok, ali ipak pitanje je ZAŠTO???
Ako izuzmemo more, zašto bi neki evropljanjin kupovao npr stan na Trešnjevci?? Jest da je stanovniku Pariza ili Londona tih tričavih 2200-2500 €/m2 jeftino u odnosu na ono što oni tamo moraju platiti, ali zašto bi on to napravio?

Moj vlastiti primjer: -prije dvije godine sam kupio stan u Beču, 58 m2, sada je star 10 godina, dakle novogradnja, 100 m od metroa i jednog shoping centra. Kvart je ala Novi Zagreb. Platio sam ga manje nego što bi sličan stan koštao u Novom Zagrebu.

Možda se odgovor na pitanje zašto bi stranci kupovali nekretnine kod nas krije u vašem odgovoru zašto ste kao stranac kupovali nekretninu u Beču?