Hrvatska gramatika, pomoć

[grijota]

Molim pomoć, student sam prve godine na Filozofskom Hrvatski i Engleski. Imam ispit iz jezični vježbi, znači gramatika, morfologija uglavnom.
Ako znate neke internet stranice ili neke pdf skripte ili tako nešto, javite. jer ne znam kako ih drugačije proć ove Jezične vježbe

THX

[Abyssus]

Molim te, reci mi da si stranac.

[grijota]

nisam stranac. mislim da više ne mogu da prođem taj ispit zbog profesora, al sad baš želim naučit. tako da molim samo korisne savjete.

[Abyssus]

Pa dohvati gramatiku, bilo koju i obavezno pravopis, jer iz priloženog imaš mnogo, mnogo problema za jednog studenta kroatistike, da ne budem bezobrazna.

Čitaj i uči, nema tu skriptica, gramatiku i pravopis u ruke.

[grijota]

i ja mislim, danas sam radio ispit, nadam se da cu proc, sutra su rezultati..

[croatish7]

grijota kaže:

Molim pomoć, student sam prve godine na Filozofskom Hrvatski i Engleski. Imam ispit iz jezični vježbi, znači gramatika, morfologija uglavnom.
Ako znate neke internet stranice ili neke pdf skripte ili tako nešto, javite. jer ne znam kako ih drugačije proć ove Jezične vježbe

THX

mislim da bii mogao posudit knjigu...
neki udzbenik za srednju skolu etc.
uostalom nie tesko...

[croatish7]

fon fon 2- Dragica Dujmović Markusi
tezak, babic- gramatika hrvatskoga jezika

[grijota]

hvala svima. POLOŽIO SAM!!!!! učio iz gramatike Težak Babić.

[Shain]

@ Yeo

croatish7 kaže:

Težak, Babić- Gramatika hrvatskoga jezika

Težak-Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, 13. izdanje, Zagreb, 2003. - Vrlo je pregledna i lako razumljiva, nije preopširna, a sadrži dovoljno za opće obrazovanje. Odlična je osnova za prelazak na opširnije i kompliciranije gramatike.

[Yeo]

Shain kaže:

@ Yeo


Težak-Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, 13. izdanje, Zagreb, 2003. - Vrlo je pregledna i lako razumljiva, nije preopširna, a sadrži dovoljno za opće obrazovanje. Odlična je osnova za prelazak na opširnije i kompliciranije gramatike.

Ok, hvala. A od tih opširnijih i kompliciranijih, koje su dobre?

[Shain]

Yeo kaže:

A od tih opširnijih i kompliciranijih, koje su dobre?

Dvostruko je opširnija:
Eugenija Barić i dr.: "Hrvatska gramatika", Zgb, 2005. - Poznata je i po nazivu "Priručna gram. hrv. knjiž. jezika" (prema prvom izdanju 1979).

[Shain]

Yeo kaže:

A od tih opširnijih i kompliciranijih?

Najveća je gramatika koju je objavila HAZU. Sastoji se od četiri knjige:

1. Stjepan Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zgb, 2006.
2. Stjepan Vukušić i dr.: Naglasak u hrvatskom književnom jeziku, Zgb, 2006.
3. Stjepan Babić: Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Zgb, 2002.
4. Radoslav Katičić: Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zgb, 2002.

To je gramatika na kojoj su autori i urednici radili više od 40 godina. U njoj smo prvi put dobili cjelovitu tvorbu riječi a fonetiku i sintaksu opisanu suvremenom metodologijom.

[ball]

Koji je točan poredak padeža u hrvatskom jeziku?
A)nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instumental ili
B)nominativ, akuzativ, genitiv,dativ,lokativ, instrumental, vokativ?

[Shain]

ball kaže:

Koji je točan poredak padeža u hrvatskom jeziku?
A)nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instumental ili
B)nominativ, akuzativ, genitiv,dativ,lokativ, instrumental, vokativ?

Točan je poredak onaj koji si učio u školi.

U nekim je gramatikama i drukčije. U hrvatskoj gramatici Mihaly Munkacsyja (Budimpešta, 1920) vokativ je posljednji padež, a nakon nje u gramatici Josipa Hamma (Zagreb, 1967). Oni izdvajaju vokativ od ostalih padeža jer se u hrvatskom jeziku kao i u većini indoeuropskih vokativ isključuje iz konstrukcije rečenice. On je poput umetnute rečenice, zato se i odvaja zarezima. Već ga neki antički gramatičari nisu unosili u popis padeža.

[ball]

Shain kaže:

Točan je poredak onaj koji si učio u osnovnoj školi.

U nekim je gramatikama i drukčije. U hrvatskoj gramatici Mihaly Munkacsyja (Budimpešta, 1920) vokativ je posljednji padež, a nakon nje u gramatici Josipa Hamma (Zagreb, 1967). Oni izdvajaju vokativ od ostalih padeža jer se u hrvatskom jeziku kao i u većini indoeuropskih vokativ isključuje iz konstrukcije rečenice. On je poput umetnute rečenice, zato se i odvaja zarezima. Već ga neki antički gramatičari nisu unosili u popis padeža.

Ja sam učila poredak pod A), a sad se uči ovaj drugi. Navodno na završnom ispitu u osnovnoj školi priznaju isključivo ovaj drugi. Zanima me je li to negdje zabilježeno ili nečija proizvoljna odluka.

[maturin]

Mislim da se NAGDLIV poredak smatra suvremenijim, nekako je trendy. Kao, više odgovara jeziku jer su u N i A u dosta slučajeva isti, kao i A i G, a D i L su naravno isti padež, samo s prilogom. S druge strane NGDAVLI je klasik, prepisivan valjda iz jedne u drugu gramatiku još od prve latinske gramatike prije 1000+ godina.

[ball]

maturin kaže:

Mislim da se NAGDLIV poredak smatra suvremenijim, nekako je trendy. Kao, više odgovara jeziku jer su u N i A u dosta slučajeva isti, kao i A i G, a D i L su naravno isti padež, samo s prilogom. S druge strane NGDAVLI je klasik, prepisivan valjda iz jedne u drugu gramatiku još od prve latinske gramatike prije 1000+ godina.

Misliš na lokativ s prijedlogom? Znači, ni ti ne znaš službenu varijantu?

[maturin]

Prijedlogom, naravno. Trebali su ti smišljači prijevoda gramatičkih naziva više vodit računa o interferenciji. Ne znam koja je službena varijanta u školama, u moje vrijeme se učila NGDAVLI, a kad sam godinama kasnije čitao komparativne slavenske gramatike koje su pisali Ameri vidio sam da se tamo rabi uglavnom NAGDLIV.

[ball]

maturin kaže:

Prijedlogom, naravno. Trebali su ti smišljači prijevoda gramatičkih naziva više vodit računa o interferenciji. Ne znam koja je službena varijanta u školama, u moje vrijeme se učila NGDAVLI, a kad sam godinama kasnije čitao komparativne slavenske gramatike koje su pisali Ameri vidio sam da se tamo rabi uglavnom NAGDLIV.

Ma i nije to bez veze, prilagati možeš s obje strane, predlagati samo ispred. Nešto drugo mene "ždere". Čini mi se da u nas ne znaš ni tko pije ni tko plaća. Kako će dijete naučiti gramatiku kad je interpretira tko kako hoće. Ne postoji veza osnovne i srednje škole. U osnovnoj izbacili dobar dio gradiva, a u srednjoj o tome nemaju pojma. Rezali gradivo u osnovnoj kao škarama, malo odavde, malo odande. Npr. više se ne uče uzročne rečenice, ali se zato uče predikatne. Mislim, koje više i češće koristimo? Samo predikat je rečenična jezgra pa nije zgodno izbacit predikatne rečenice. Tko li se samo time bavi? Ja bih mu zabranila taj posao.

[Abyssus]

ball kaže:

Npr. više se ne uče uzročne rečenice, ali se zato uče predikatne.

To nije istina.

ball kaže:

Mislim, koje više i češće koristimo?

Ajme, svašta. Pa to su dvije različite podjele, ne miče se jedna nauštrb druge. A omjer korištenja gotovo je jednak, samo što ljudi ne znaju prepoznati da ih rabe. I svako dijete veli - pjesma je kad se pjeva.