Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 12.02.2004., 02:51   #1
Prednosti I Mane Analiticke Filozofije A

Analiza termina i stroga upotreba logičkih pravila glavne su odlike analitičke filozofije. Nasuprot spekulativnim blagoglagoljivim ispoetiziranim pristupima filozofa kao sto su Heidegger, recimo Adorno i dr., jasan i strog filozofski jezik filozofa analitičkog usmerenja pretenduje da svoju metodu nametne kao ključ za ulazak u filozofiju.
Hajte filozofi, šta vi mislite, a?
__________________
nattan

Zadnje uređivanje soadfan : 29.09.2010. at 10:17.
nattan is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2004., 03:04   #2
A cuj ne plediras li mozda na Vitgenstajnovu definiciju o logicko-pojmovnoj masoneriji u vremenu,kako on naziva citavu metafiziku.Semiotika je jedno lice problema.No ne smemo izbeci
tumacenje osnovnim filozofskih pojmova zadatih kroz vreme,poput supstancije,bitka i sl.Takodje ni upasti u zamku samorazumljivog u filozofiji.Svaki pojam mora imati za sebe diskurs svoje upitnosti.Ako je to analiticka filozofija,slazem se sa potrebom iste.
__________________
There's crack in everything,that's how the lights gets in...
Kosmarac is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2004., 03:56   #3
Quote:
Kosmarac kaže:
[Semiotika je jedno lice problema.No ne smemo izbeci
tumacenje osnovnim filozofskih pojmova zadatih kroz vreme,poput supstancije,bitka i sl.Takodje ni upasti u zamku samorazumljivog u filozofiji.Svaki pojam mora imati za sebe diskurs svoje upitnosti.Ako je to analiticka filozofija,slazem se sa potrebom iste. [/B]
Ne radi se o pukoj semiotici. Vec o filozofko logickoj analizi termina
Recimo da imamo filozofski problem . Neka je to pojam supstancije . Analiticki filozof se pita sta podrazumevamo kada kazemo supstancija . Ustvari on ce ga odbaciti kao prevazidjen . To je barkli jos pokazao i pokazao ser kao preteca analiticke metode . Hajde neka to bude materijalna supstancija . Ne mogu iz toga sto vidim neku odredjenu materiju drvo , meso , itd da zakljucim da postoji neka prima materia koja nije nijedna odredjena vec esencijalna a svaka konkretna tek puka akcidencija na telu prve materije . Zaista bi to bio veliki skok u zakljucivanju . Mislim da se i termin supstancije moze posmatrati samo unutar datog istorijskog konteksta . U istoriskom smislu ili smislu nekog uvodjenja u filozofiju . Ali ako smo prihvatili da je taj termin prepustio primat nekim drugim terminima unutar novih teorija zast ga uzimati u obzir kada govorimo o konkretnom filozofskom problemu . U redu je pozivati se na njeha kada nam je cilj opsta slika kretanja filozofije . Ali analiticki filozof ima na umu prvenstveno problemski pristup .
Pa upravo svaki pojam i treba da ima diskurs svoje upitnosti a sto bi jednostavnije rekli treba ga iseci na rezance i videti da li je opravdan
__________________
nattan

Zadnje uređivanje soadfan : 29.09.2010. at 10:18.
nattan is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2004., 04:12   #4
A cuj Nattan sam pojam materije je uzvisena apstrakcija,slicno pojmu novca.Ima li ista posredovanije od toga i apstraktnije?Dakle otkud je svest o necemu sto omogucavanja kontemplaciju materije,veliki skok u zakljucivanju???????????
Ok je za problemski pristup,ali mislim da si dao los primer.
__________________
There's crack in everything,that's how the lights gets in...
Kosmarac is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2004., 01:46   #5
iz toga sto postoji drvo , metal , meso , kamen . voda ili bilo koja druga KONKRETNA mateija ja ne mogu zakljuciti da postoji MATERIJALNA SUPSTANCIJA koja nije nijedna konkretna materijalna stvar . neka osnovcna materija koja nije nikakava a na koju se kao akcidencije kace drvo metal i t d . postoji materija ali neka konkretna materija i uvek samo konkretna materija . upravo je MATERIJALNA SUPSTANCIJA samo apstraktni pojam koji neopravdano obogacuje nasu ontologiju . nigde na nju ne nailazimo a u pojmu drveta recimo ona nije sadrzana . kada drvo ocistimo od drveta ne ostaje nista . nikakva MATERIJALNA SUPSTANCIJA . to sto smo uspeli da je apstrakujemo ne znaci da ona postoji i to ne mozemo da tvrdimo .
stoga se ne preporucuje upotreba MATERIJALNE SUPSTANCIJE kao ozbiljnog pojma
filozofiju treba ocistiti od pseudoproblema i pseudotermina
__________________
nattan
nattan is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2004., 03:00   #6
A cuj,ako u tvojoj nedovrsenoj indukciji ne postoji pojam materije,ja bi se posluzio anti-dedukcijom.Dakle ako ne postoji materija ne postoji ni drvo kao uopstavanje pojedinacnog drveca,ergo ne postoji ni pojedinacno drvo.
Nadam se da ne tvrdis da ne postoji ni pojam supstancije uopste.Po toj logici sta bi bilo ono sto omogucuje postojanje necega?Ili nista ne postoji i pobices Dekarta.
A cuj,u svom idealizmu ja bih isao toliko daleko da tvrdim da postoji bilo sta imenovano,ili izmastano cak.
__________________
There's crack in everything,that's how the lights gets in...
Kosmarac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2004., 02:32   #7
post scriptum...

reče Moliere jednom "učena budala je gora budala od budale neznalice..." (parafraziram)...

 
Odgovori s citatom
Old 14.02.2004., 03:41   #8
nema nikakve nedovrsene indukcije. ne kazem da ne postoji pojam materije. nego da je uvek neka konkretna materija . kada kazemo recimo sva MATERIJA JE PROTEZNA mi smo obuhvatili bilo koju odnosno svu materiju bez obzira koja konkretno ona bila . ali diferenciraj pojam MATERIJE od pojma MATERIJALNE SUPSTANCIJE onako kako je ona shvacena u tradicionalnoj filozofskoj misli .
__________________
nattan

Zadnje uređivanje adriatic : 16.02.2004. at 10:08.
nattan is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2006., 13:57   #9
"Da li je covjek tek jedan samom sebi neproziran oblik apsolutnog duha?
Svakako da jeste."

E.Fink


Da li je analiticka filozofija tek glupost oslobodjena stida.
Svakako da jeste.
__________________
U ustavu pise da se Hrvatska temelji na partizanskoj borbi.Kad su otisli da odaju pocast na grob vrhovnom komandantu te borbe? Pise u ustavu..Pise i na tarabi sladoled pa je niko ne lize..
Watrous is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.11.2007., 23:18   #10
apriori sam protiv analitičke filozofije. to je sranje. imao sam priliku cijeli seminar slušati jednog profesora koji je pripadnik takve struje u filozofiji, zamorno je i nezanimljivo i apsolutno nema veze s filozofijom...dok je dijalektički pristup doista bolji, navede te na pravo razmišljanje, na zaključivanje, na početak filozofije - pitanje!!! živila dijalektika
__________________
U svijetu od kostiju
Ja sam lubanja od zlata...
Adept is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2010., 23:09   #11
Quote:
nattan kaže: Pogledaj post
Analiza termina i stroga upotreba logičkih pravila glavne su odlike analitičke filozofije. Nasuprot spekulativnim blagoglagoljivim ispoetiziranim pristupima filozofa kao sto su Heidegger, recimo Adorno i dr., jasan i strog filozofski jezik filozofa analitičkog usmerenja pretenduje da svoju metodu nametne kao ključ za ulazak u filozofiju.
Hajte filozofi, šta vi mislite, a?
malo ću pretjerati i zaletit se, ali već pretjerujemo, pa..
što bi bilo u tom slučaju područje djelovanja takve analitičke filozofije, sem seciranja, negiranja i sl. pojedinih "blagoglagoljivih"? neka vrhunska kritika,čisti samoopstojeći supremum uma?
ovako predstavljeno zvuči kao vlastita suprotnost u svojoj idealističkoj težnji.
što bi takva filozofija imala da kaže?

Zadnje uređivanje soadfan : 29.09.2010. at 10:17.
anotherone is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2010., 17:38   #12
bilo kakav ekstrem nije dobrodošao, niti terminološka definiranost sve stavljanja u kalupe, a niti iracionalnost bez nikavih uporišnih točki
gareton is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2010., 05:30   #13
Quote:
Adept kaže: Pogledaj post
apriori sam protiv analitičke filozofije. to je sranje. imao sam priliku cijeli seminar slušati jednog profesora koji je pripadnik takve struje u filozofiji, zamorno je i nezanimljivo i apsolutno nema veze s filozofijom...dok je dijalektički pristup doista bolji, navede te na pravo razmišljanje, na zaključivanje, na početak filozofije - pitanje!!! živila dijalektika
Da li su iskustva s tim profesorom jedini i isključivi razlog zašto smatraš da je analitička filozofija sranje? Da li je moguće da je zamornost i nezanimljivost svojstvo tog profesora, a ne analitičke filozofije?

Kažeš da te dijelaktički pristup navede na pravo razmišljanje i zaključivanje?
Ali kakvo bi to bilo zaključivanje koje ne poštuje pravila formalne logike? A poznavanje i primjena formalne i neformalne logike upravo je značajka analitičkih filozofa.

Smatram da bi analitička filozofija trebala biti zastupljenija i u srednjim školama i na fakultetima (fakultet u Rijeci je po meni hvalevrijdan primjer).
Jer tako se postiže da veći broj učenika sa sklonostima i sposobnostima za matematiku, logiku i znanost, upisuje filozofiju, dok je sada slučaj da je veliki broj takvih učenika zaobilazi u širokom luku. I ja sam takav primjer, da sam bio upućeniji u analitičku filozofiju u srednjoj školi, vrlo je vjerovatno da bih upisao filozofiju u Rijeci, umjesto matematike u Zagrebu koju sada studiram.
__________________
Blind commitment to a theory is not an intellectual virtue: it is an intellectual crime. - Imre Lakatos
Rokul is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2010., 19:25   #14
Quote:
Rokul kaže: Pogledaj post
Ali kakvo bi to bilo zaključivanje koje ne poštuje pravila formalne logike? A poznavanje i primjena formalne i neformalne logike upravo je značajka analitičkih filozofa.
Bi li ovdje trebala doći množina, poznavanje ''logika''?
Formaliziranje ponekad dolazi tek nakon produktivnog mišljenja - npr. Cipra na svoj ''metafizički'' način (koji, pretpostavljam, uglavnom može izazvati tek podsmijeh kod analitičara) razvije jedan ''nov'' način mišljenja o vremenu u Metamorforzama, a onda Kovač to formalizira. (Nema nažalost online, objavljeno u ovoj knjizi.)
Quote:
Smatram da bi analitička filozofija trebala biti zastupljenija i u srednjim školama i na fakultetima (fakultet u Rijeci je po meni hvalevrijdan primjer).
Jer tako se postiže da veći broj učenika sa sklonostima i sposobnostima za matematiku, logiku i znanost, upisuje filozofiju, dok je sada slučaj da je veliki broj takvih učenika zaobilazi u širokom luku. I ja sam takav primjer, da sam bio upućeniji u analitičku filozofiju u srednjoj školi, vrlo je vjerovatno da bih upisao filozofiju u Rijeci, umjesto matematike u Zagrebu koju sada studiram.
Što se tiče srednjih škola, slažem se. Mislim da je povijesni pristup pogrešan, posljedica projekcije jedne upitne zamisli o progresu na filosofiju, pa se Platon i Aristotel uče prije Locke-a, kao da je ovaj napredak u odnosu na njih. Puno bi bilo bolje da se polazi od onih shvaćanja koja su učenici do četvrtog razreda usvojili kao neupitna - dakle, od suvremenih stavova o svijetu - i da se iz njih dolazi do filosofskih problema. Novi gimnazijski učbenik Tomislava Reškovca puno bolje pomiruje povijesni i problemski pristup nego Kalinov, koji uostalom i ima naslov Povijest filosofije. Vrijedi reći da je guru svih povijesno orijentiranih filosofa, Hegel, i sam bio ravnatelj gimnazije, i da se u njegovoj gimnaziji NIJE učila povijest filosofije, nego se pristupalo problemski, iz ondašnje suvremenosti. Ja zainteresiranima uvijek preporučim naprije Nagela, Što sve to znači?, gdje o povijesti filosofije nema ni slova.
Ipak, izvan škole a za sebe samoga, svakome bih preporučio da ozbiljno čita ponekog autora koji je vremenski ili kulturno jako udaljen od nas. To omogućuje jedno spasonosno iskakanje iz suvremenih samorazumljivosti, čime i suvremenost postaje prozirnijom.
__________________
nagovor na filosofiju

Zadnje uređivanje nitko drugi : 21.11.2010. at 19:33.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2010., 04:40   #15
Quote:
nattan kaže: Pogledaj post
filozofiju treba ocistiti od pseudoproblema i pseudotermina
Upravo tako... filozofija je najbolja kada se bavi razlučivanjem problema od semantičko-kulturoloških stranputica .. poput determinizma
__________________
Mind Over Matter WikiLeaks Operation Payback
If being sarcastic means you're rude .. does being obvious mean you're stupid?
shamantrixx is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2010., 23:00   #16
Svakako se slažem da bi problemski pristup proučavanju filozofije u srednjoj školi bio bolji od sadašnjeg povijesnog pristupa. Idealno predavanje filozofije po meni bi bilo u obliku dijaloga, nastavnik propituje učenike o nekim njihovim vjerovanjima i stavovima, zatim uvodi problem koji dovodi ta vjerovanja i stavove u pitanje, traži se od učenika da se osvrnu na problem, uvode se postupno kroz razgovor gledišta nekih filozofa na taj problem. Najprije se pokušava što bolje razumjeti, kroz pitanja i odgovore, gledište dotičnog filozofa, zatim slijedi osvrt na filozofov pristup, učenici nude svoje komentare, osvrte, rješenja, uvode se nova gledišta, problem se proširuje (povezuje s problemima sličnog sadržaja) i produbljuje (traže se nova problematična mjesta već definiranog problema). U tom smislu rad po Nagelovoj knjizi mogao bi biti vrlo probitačan.
Nažalost malo je profesora koji su bilo sposobni bilo zainteresirani za ovakav pristup, jer on ipak traži volju, trud, pripremu i strpljenje.

Smatram da je dobra ideja i to da se svakom učeniku zada jedna ili dvije, njemu primjerene (s obzirom na njegove interese i intelekutalne kapacitete) filozofske lektire.

Ja sam išao u matematički smjer gimnazije, moj razred bio je pun izvrsnih matematičara i logičara, ali za filozofiju su rijetki od njih bili zainteresirani. Smatram da bi puno njih bilo zainteresiranije da se primjerice predavao Lakatosov koncept istraživačkih programa u filozofiji znanosti ili pak Aristotelove Kategorije i Nagovor na filozofiju uz pojašnjavanje za naše vrijeme tako čudnog, ali ipak uz dobro razjašnjenje, jasnog i preciznog govora. Da su se čitala neka Senekina pisma, da se izlagao Russellov Logički atomizam, dakle tako neke stvari, koje netko nadaren za logiku bez sumnje može lako i jasno shvatiti, umjesto što smo derali po Hegelu, Nietscheu, površnom pregledu rasprave između empirizma i racionalizma ...

Wittgenstein nikad nije čitao Hegela, a što njemu fali?
__________________
Blind commitment to a theory is not an intellectual virtue: it is an intellectual crime. - Imre Lakatos
Rokul is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2010., 17:21   #17
Quote:
Rokul kaže: Pogledaj post
Wittgenstein nikad nije čitao Hegela, a što njemu fali?
Volio bih da znam više i o jednome i o drugome, pa da odgovorim na ovo tvoje pitanje (premda je, pretpostavljam, retoričko) jednim ogledom o tome što bi Wittgenstein mislio da je čitao Hegela (i obratno). Ipak, i u nedostatku primjerenog znanja, neke mi misli padaju na pamet (možda budu poticajne nekome bolje upućenom da ih opovrgne ili nadopuni).

Rani Wittgenstein je slavan po svom oštrom odvajanju ''onoga o čemu se može govoriti jasno'' od ''onoga o čemu valja šutjeti'', naime ''onoga mističnoga''. Pod jasnim govorom podrazumijeva prvenstveno govor prirodnih znanosti, a u nejasno, i stoga ono o čemu valja šutjeti, ubraja i etiku i umjetnost i religijske teme itd.

Hegel, pak, umnost vidi u svemu, za njega nema ničega ''mističnoga'', ničega o čemu ne bi bio moguć govor, i to ne bilo kakav, nego strogi, znanstveni govor. Naravno, da bi obuhvatio baš sve, njegov pojam strogosti i znanstvenosti se očito ne će podudarati s Wittgensteinovim. Naime, formalni i fiksirani razum ne može odgovoriti zahtjevima života koji je u stalnom gibanju, stoga je potrebno jedno drugačije mišljenje. Ono se može razumjeti polazeći od dijaloga (kojeg i sam nalaziš za primjeren oblik filosofske prakse): kao što se u dijalogu zbivaju obrati i promjene perspektiva, sporovi i izmirenja, nadilaženja i usvajanja stavova, slično se događa u svemu mišljenju. I ne samo to, nego, budući da je sva zbilja umna, slično se događa i u povijesnim svjetovima. Zato Hegel smatra da je ne samo živo mišljenje ''dijalektično'', nego da je i živa zbilja takva. Otud svako mišljenje ima svoju povijest koja ga je oblikovala.

Mišljenje kasnog Wittgensteina, kao i njegova filosofska praksa, izrazito su dijalogični. On, kako se meni čini, odustaje od oštrog razlikovanja onoga što je ''jasno'' i onoga što nije. U nekom kontekstu može biti savršeno jasno i ''daj to'', kao što se u nekom drugom neki naizgled jednoznačni matematički iskaz može pokazati dvosmislenim. No, ako ''jasnoća'' nije neko svojstvo samog iskaza, nego je uvjetovana kontekstom, onda u igru ulazi povijesno postali svijet života koji uopće omogućuje smislenost iskaza. A to znači da i čisto ''problemski'' pristup u nekom trenutku mora uzeti u obzir i ''povijest'' koja je dovela do tog problema. Odnosno, zanemarivanje te povijesti znači ujedno i prihvaćanje sadašnjega svijeta života kao samorazumljivoga.
__________________
nagovor na filosofiju
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.03.2016., 17:30   #18
Quote:
Rokul kaže: Pogledaj post
Wittgenstein nikad nije čitao Hegela, a što njemu fali?
Naletio na citat, pa se sjetio ovoga... Evo citata:

''“Hegel seems to me to be always wanting to say that things which look different are really the same. Whereas my interest is in showing that things which look the same are really different. I was thinking of using as a motto for my book a quotation from King Lear: 'I’ll teach you differences'.
...
'You’d be surprised' wouldn’t be a bad motto either.”
―Ludwig Wittgenstein
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.01.2017., 12:35   #19
U svjetlu onog citata Davida Graya Carslona, kojeg sam već više puta navodio, a nije zgorega da ga opet ponovim, jer je važan:

Quote:
„In modern times, Hegel's reputation had fallen so precipitately low that it became a term of contempt to call a theory Hegelian. Yet by the turn of the millennium, it has dawned on many that Hegel had foreseen virtually all philosophical developments that followed him - and had successfully critiqued them. Today, when it is fashionable to style oneself "post-modern," it is foolish indeed (though very common) to undertake a philosophical project without a thorough grounding in the Hegelian method.“
...da vidimo kako Hegel stoji u odnosu na analitičku filozofiju (koja u njegovo vrijeme nije ni postojala pod tim imenom). Pa evo što kaže negdje na kraju Znanosti logike:

Quote:
Silogizam, trostrukost, oduvijek se priznavao za univerzalnu formu razuma; no on općenito ima vrijednost potpuno vanjske forme koja ne determinira narav sadržaja; štoviše, budući da u svom formalizmu on biva uhvaćen u determinaciju razumijevanja koje determinira puki identitet, njemu zbog toga nedostaje bitni dijalektički moment negativnosti; a upravo taj moment ulazi u trostrukost determinacija, jer je treći termin jedinstvo prvih dvaju determinacija, a one, budući da su različite, mogu biti u jedinstvu samo kao prevladane.
"Determinacije razumijevanja" nisu ništa drugo nego analitički pristup filozofiji. To je nužan prvi korak. Ali nije dovoljan, jer se zaustavlja na pukom identitetu, a identitet nema smisla bez onog suprotnog - razlike. Dijalektički pristup je, nasuprot tome, sintetički. Ako se zadržimo samo na analitičkoj filozofiji, u uzaludnom pokušaju da izbjegnemo metafiziku shvaćenu kao nešto nepoželjno jer je navodno neutemeljeno u empiriji, onda dobivamo ovo:

Quote:
...plitki besmisao i ogoljenost takozvane konstrukcije suvremene filozofije, koja se ne sastoji u ničemu drugome nego u učvršćivanju te formalne sheme posvuda, a u svrhu izvanjskog reda, bez pojma imanentne determinacije, učinila je tu formu dosadnom i dovela ju na loš glas.
(Znanost logike, str 747)

Jer, kako kaže dalje, a ovo se nastavlja i na onaj moj odgovor poštovanom kolegi Parsifalu na temi "Moral jest pragmatizam", gdje sam govorio o neposrednosi i posredovanju:

Quote:
"Kad se pobliže promotri, treći termin je neposredan, ali je neposredan kroz prevladavanje (Aufhebung) posredovanja, jednostavan kroz prevladavanje razlike, pozitivan kroz prevladavanje negativnog; to je pojam koji je sebe realizirao kroz svoju drugost, i koji se kroz prevladavanje ove realnosti ponovno sastao sa samim sobom te ponovno uspostavio svoju apsolutnu realnost, svoju jednostavnu samo-referentnost. Taj rezultat je, dakle, istina. On je jednako tako neposrednost, kao što je i posredovanje."
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.01.2017., 23:32   #20
Analitička filozofija je tu da ostane bez obzira na možebitne mane. Manjak atraktinosti ne smeta budući se ne radi o zabavljačkoj industriji koja živi od publike i brojnosti klikova.

Formalno logičko zaključivanje u filozofiji je temeljni alat a njega nema bez polaznih premisa. Sumnjive premise su upravo ono što je oduvjek mučilo filozofiju. Polaziti od neposrednih osobnih iskustava, umovanja bez temelja, intuicije ili kojekakvih objava je krajnje sumnjivo budući da znamo da nas neposredna iskustva i intuicije često varaju a o objavama da i ne govorimo. Moć golog, nenaoružanog uma je ograničena i to je hendikep u startu. Takva filozofija može biti zabavna ili dosadna, lucidna ili naivna ali na kraju uvijek ispadne samo literatura.

Znatost je mlađa sestra filozofije i može ponuditi to što fali - čvrste premise na kojima se onda može graditi "čvrsta" filozofija i analitički filozofi to naravno koriste. Rezultat je možda suhoparan ali je jak. Na koncu konca, ne uzimati te ponuđene fakte u obzir ili se praviti da ne postoje je pomalo neozbiljno.
medonaodmoru is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:20.