Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.11.2003., 12:24   #81
Pa valjda smo se i zato dohvatili rasprave o Istini, dobru, ljepoti, ..., ali nikako da se odljepimo od laži, zloće, ružnoće, ... .

Tko bi ga znao, vjerojatno to mora tako biti?

__________________
Do čitanja
slavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2003., 20:54   #82
Re: Pa evo još malo Baloga

Quote:
adriatic kaže:
Tako je i s bitkom. Da se slučajno ne bi dobila bitka s bitkom, raspoređen je na različita mjesta, u razne prostorne i vremenske stupice. Postoji bitak i bitak. Pa bitak tu-itak. Pa se-bitak. Izim interijernog postoji i eksterijerni svjetski bitak; ovdje-bitak, tamo-bitak, ondje-bitak, za-bitak, je-bitak. Ali ostoji i vansvjetski bitak pred ili prije-bitak, ne-bitak, ne-bitak ne-bitka. pa poslije-bitak. Pa ne-bitak kao bit biti u-bitka. Pa pokraj-bitak, što ne valja brkati s uz-bitkom. Njihova bit je da su temporalni a vanvremeni.
Ako nemate pametnijeg posla i želite se baviti bitkom kao ekvivalentom pravog života, preporučujem vam Heideggerov turistički vodič kroz bitak Sein und Zeit.
Unaprijed znam da to neće za vas biti do-bitak, već čisti zgu-bitak. Jer čovjek je preplitak da bi mogao doznati što je bitak.
Čemu pjesnci?
Pjesnici epohe u kojoj Bog nedostaje, poslije Kristove pogibije, kad nestade i Heraklita i Dionisiusa, e tu epohu je opjevao Hoelderlin...

Boga nema, pa nema očevidne svjetske povijseti. Svjetska je noć štedljiva po pitanju vremena, jer se više ne osjeća da Boga manjka...

E, pjesnici paze na tragove odbjeglih bogova..

Rilke je u "Sonetima Orfeusu" i "Devinskim elegijama" rekao:
PRIRODA JE PRATEMELJ, bitak je odvažnost, i oni odvažniji odvažuju jezik, koji je hram bitka...

Ovako Heidegger zvuči poslije "obrta" 1946...
__________________
"This shampoo is too strong!" "I'll give you my strawberry for your appricot!"
Flemming is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2003., 20:55   #83
A kaj je sa je-bitkom? To si ostavil za LJES??
__________________
"This shampoo is too strong!" "I'll give you my strawberry for your appricot!"
Flemming is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2003., 09:10   #84
Quote:
Flemming kaže:
A kaj je sa je-bitkom? To si ostavil za LJES??
JE, JE, JE !
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2006., 11:44   #85
evo, zato filozofija....meni:

1/ako postavim pitanje Gdje sam ja? -postavila sam ocito pitanje o prirodi Stvarnosti /metafizika/..pa, dakle Gdje sam ja?Sto je stvarnost? Sto je to sto ja percipiram?Da li uopce ista mogu percipirati? Da li imam dusu?Da li postoji Bog? Da li imam slobodnu volju?
na ovo pitanje ni znanost , ni religija mi ne mogu dati odgovor koji bi me zadovoljio...naime moze mi se vrlo jednostavno reci da sam npr, u Zagrebu i da boga nema ili bilo sto....i ja takav odgovor trebam prihvatiti, a ne mogu...nego moram i dalje postavljati pitanja u tom smislu...

2/pitanje Kako ista mogu znati?Sto je znanje? Sto je istina? ...dakle, na ovo epistemolosko pitanje isto tako, mogu dobiti jednostavna odgovor - pa to je ocito, svugdje su znakovi i svi se o tom pitanju slazu i zasto bih ja onda morala dvoumiti?.....

3/pitanje Sto je ispravno ciniti?...pa, sto i svi drugi, odnosno ono sto su mi roditelji, ucitelji, prijatelji, drustvo reklo ili sto pise u Bibliji ili bilo kojoj vjerskoj knjizi...sto meni opet nije zadovoljavajuce...vec mi je nuzno postaviti i preispitivati eticka pitanja Sto mi je ciniti?Sto znaci 'dobro' a sto 'zlo'? Kako vodim 'dobar zivot'?

evo..tako je meni...cini mi se da mogu dobiti sveobuhvatnije odgovore ili tocnije postaviti globalnija pitanja....tako je za sada...a tko zna...
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2006., 15:55   #86
Thumbs down

Znači, adriatic i ostali:

Quote:
Bez filozofije ne bismo bili ljudi.
Quote:
Filozofija uglavnom nema financijera pa je zato slobodna da postavlja bitna pitanja i daje bitne (ali ne konačne-dogmatske) odgovore na najvažnija pitanja čovjekova.
...

postavlja(ju) filozofiju kao nešto iskonsko ljudski, nešto što sve ljudske djelatnosti prožima itd.
Znanost sa druge strane je nešto što se pojavilo oko renesanse i od tada samo obmanjuje ljude i prodaje se dok je religija kritizirana sa strane da je dogmatična i da obmanjuje.
A zatim se prividno kazuje kako je cijelo to trojstvo važno u ljudskoj spoznaji Istine(TM) kako bi se ubrzo svi važni odgovori prebacili na filozofiju kao ispravan put.
Filozofija je tako svako ljudsko promišljanje, a znanost je samo ono što tamo neki znanstvenici rade. Filozofija je bohemsko djelovanje, nezavisna, objektivna, a znanost rob novca, političara, podređuje ljude itd.
Pa predivna igra vam je to, filozofi... Ako je filozofija svako ljudsko promišljanje, onda je i znanost svako ljudsko znanje, a religija svako ljudsko vjerovanje. Ako ćemo idealizirati jedno, trebamo i ostalo dvoje, ili ne?
Ne bi li onda to bilo ono "protiv čega se borite", ha?
Dok su znanost i religija kao u pravilu fanatični, a filozofija kao nije, ovakav se topic svejedno pretvara u izdizanje filozofije iznad svega, samopotvrđivanje i uživanje u istome - poznato?
 
Odgovori s citatom
Old 03.02.2006., 19:14   #87
nepostoji nista prije filozofije ona je vrhovna i temeljna disciplina bez nje nebi ni znanost ni religija a ni ine druge stvari postojale...sve krece od nje...
fegato is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2006., 11:59   #88
Adriatik kaže:
Zato neki pomišljaju da je vrijeme filozofije prošlo i da ona postaje nepotrebna.
Ništa nije dalje od istine! Filozofija i dalje ostaje jedina sposobna za sintezu svih znanstvenih dostignuća i jedina je u punom smislu GLOBALNA.
TZV. globalne znanosti, ipak se bave samo pojedinim motrištima cjeline, a samo se filozifija bavi cjelinom kao takvom, bez ograničenja.
Njena sposobnost (i obveza) da stavlja u pitanje i najtemeljnije pretpostavke svake spoznaje, razlikuje je od svake znanosti, kao i od religije.

geza:
Ako se ne varam, nekoliko puta sam napisao istu ili slično priču, ali nema odziva? A zašto ga nema? Zato što je filozofija stala pred cjelinom, nezna što je cjelina, niti ju zna objasnti! Pisao sam da je metafizika samo dobro smišljenja forma za neznanje, isto je sada s GLOBALIZMOM. Govoti se o sintezi znanosti, što je po mom skromnom znanju, nemoguće i glupost, ali je zato moguć govor o univerzalnoj znanosti i univertzalnoj filozofiji o čemu opet nema govora?
Dakle, dvije stvari se ključne za suvremenu filozofiju: Osloboditi se sterotipa i instalirati nove filozofske pojmove koji su akatualni i koji su u opticaju. I drugo, otvoriti " žestoku " intimnu i javnu raspravu o CJELINI i logosu cjeline. Bez toga nema pomaka ni milimetzra naprijed prema filozofskoj spoznaju Istine. Ili, možda filozofiju zanima nešto drugo?
Linearnoj filozofiji je odavno odzvonilo,a kod nas se uporno govori o onome što odavno ne postiji ( Bitak - nebitak ). Hrvatska je krcata s fašizmom, a fašizam je kapitulirao još davne 1943. godine?? Slično je s filozofijom? Bitak i nebitak već su odavno usnuli svoj vječni san u Ishodišu Bića!
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2006., 18:11   #89
Samo najveći filosofi su doživjeli to da im se manji pisci od njih rugaju. Sokratu se rugao Aristofan, Leibnizu Voltaire, Heideggeru eto Balog. Ako bismo ih rangirali po značaju onih koji su našli shodno rugati se, Heidegger i nije baš jako dobro prošao. No, srećom, rugali su mu se i važnije face od Baloga.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.02.2006., 00:02   #90
Quote:
nitko i ništa kaže:
Samo najveći filosofi su doživjeli to da im se manji pisci od njih rugaju. Sokratu se rugao Aristofan, Leibnizu Voltaire, Heideggeru eto Balog. Ako bismo ih rangirali po značaju onih koji su našli shodno rugati se, Heidegger i nije baš jako dobro prošao. No, srećom, rugali su mu se i važnije face od Baloga.
Prvi puta čitam da postoje VELIKI, a time vjerojatno i MALI filozofi? Ajede molim te koncinzno napiši zašto je Hajdeger VELIKI FILOZOF, a recimo ti, ili ja MALI?
Eto.mislim da je bogohuljenje reći da postoji neki VELIKI FILOZOF ( Imali smo takve u prošlostio i znamo u što su se izrodili ??? ). Filozof mora biti svaki čovjek, ili nikada više filozofije! Tko to još argumentirano može govoriti , ili priželjkivati VELIKOG FILOZOFA nakon toliko gluposti i stradnaja koja su srevisirali ljudima " VELIKI FILOZOFI ", recimo poput , Hegela, Marksa, ili Hajdegera?
Upravo mi se " ježi mozak " od primisli da postoji filozofija koja slavi VELIKE FILOZOFE?
Upravo grozno............... odmah vidim kilometre SABRANIH DJELA koja su završila na smetištima!
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.02.2006., 09:29   #91
Smile Tko se smije - bolje živi.

Quote:
nitko i ništa kaže:
Samo najveći filosofi ....
Pa kako kažu "veličina je u oku promatrača"

Za mene je Balog puno veći od Heideggera.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.02.2006., 12:16   #92
Da, a ''Sunce je široko jednu ljudsku stopu'', reče Heraklit.
A reče i još neke stvari...

U svakom slučaju, postoji ljudska veličina, a postoji i ljudska sitnost. Koliko se god to ne sviđalo ''demokratima''.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.02.2006., 11:05   #93
Neizrecivo se ne može izreći

Quote:
niti nacrtati, niti otpjevati, niti predočiti, niti ...
ali može se (pokušati) misliti.
Može se pokušati izreći (napisati) koliko nam to (ljudski) jezik dopušta, ali to je uvijek jalov pokušaj da se postigne nemoguće.
Naravno da to nije dovoljan razlog za odustajanje od pokušaja.
Truditi se svim silama da postignemo nemoguće (znajući u svakom trenutku da je nemoguće) znači imati smisla za humor i prihvaćanje (pomirenost sa) čovjekovog tragikomičnog položaja u kozmosu.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2006., 16:44   #94
Quote:
nitko i ništa kaže:
Da, a ''Sunce je široko jednu ljudsku stopu'', reče Heraklit.
A reče i još neke stvari...

U svakom slučaju, postoji ljudska veličina, a postoji i ljudska sitnost. Koliko se god to ne sviđalo ''demokratima''.
Čini mi se da je ovdje ipak riječ o filozofiji a ne anegdotama. Ti si postavio nekoliko ključnih stvari za filozofiju: Spoznaju CJELINE i nužnost otvaranja filozofije prema spoznajama koje dolaze nakon " NJEMAČKE IDEOLOGIJE " , t.j. sloma Zapadne filozofije,a to su spoznaje koje dolaze iz znanosti, ili filozofije koja se utemeljuje na MODERNOJ znanosti.
Nije mi jasno zašto to svoje načelo ne slijediš, već uporno smatraš da se do novih filozofskih spoznaja dolazi premetanjem starih?
Šteta vremrna i truda prepričavati ili pričati priče o Hajdegeru i drugim " velikanima " filozofije koji odavno više ne postoje, kao što ne postoje ni Heraklitove dijalketičke gluposti.
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2006., 18:35   #95
Quote:
geza kaže:
...
Šteta vremrna i truda prepričavati ili pričati priče o Hajdegeru i drugim " velikanima " filozofije koji odavno više ne postoje, kao što ne postoje ni Heraklitove dijalketičke gluposti.
Ne bih se s ovim složio iz razloga što je ovo sve što se danas umuje samo nastavak onog što su prethodnici umovali. To bi bilo isto kao da se kaže gubitak je vremena čitati cijeli roman kad se u zadnjem poglavlju i tako sazna kako je priča završila. Ako neznamo do kud je priča došla, kako će mo je nastaviti?

Nikako a vjerojatno ni tako.

I još nešto. Ne mogu, i da to žele iz petnih žila, svi filozofirati. Mogu misliti i prepričavati svoje misli, ali za filozofiranje je potrebno još nešto više od puke želje. Naime za vrhunske rezultate umovanja treba posjedovati talent kao i za sve ostalo.

__________________
Do čitanja
slavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2006., 21:58   #96
Quote:
geza kaže:
Ti si postavio nekoliko ključnih stvari za filozofiju: Spoznaju CJELINE i nužnost otvaranja filozofije prema spoznajama koje dolaze nakon " NJEMAČKE IDEOLOGIJE " , t.j. sloma Zapadne filozofije,a to su spoznaje koje dolaze iz znanosti, ili filozofije koja se utemeljuje na MODERNOJ znanosti.
Nije mi jasno zašto to svoje načelo ne slijediš, već uporno smatraš da se do novih filozofskih spoznaja dolazi premetanjem starih?
Šteta vremrna i truda prepričavati ili pričati priče o Hajdegeru i drugim " velikanima " filozofije koji odavno više ne postoje, kao što ne postoje ni Heraklitove dijalketičke gluposti.
OK, po redu:
Ne može se filozofija utemeljivati na znanosti, to je postavljanje stvari na glavu.
Dapače, znanost ima svoje pretpostavke koje dalje ne propituje, a posao filozofije jest (između ostaloga) propitivati te pretpostavke, i pokušati ih utemeljivati.
Drugo, kad kažem cjelina onda ne mislim cjelina znanja nego cjelina života.
Treće, uz ''šteta truda'': ne radi se o trudu nego o ljubavi. Nije to rad, nije trud. Ili, ako baš hoćeš, ''ljubavni trud''. Čitam ono što me privuče, mislim ono što mi dođe. Nemam jasan cilj.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2006., 22:18   #97
Quote:
slavko kaže:
Ne bih se s ovim složio iz razloga što je ovo sve što se danas umuje samo nastavak onog što su prethodnici umovali. To bi bilo isto kao da se kaže gubitak je vremena čitati cijeli roman kad se u zadnjem poglavlju i tako sazna kako je priča završila. Ako neznamo do kud je priča došla, kako će mo je nastaviti?

Nikako a vjerojatno ni tako.

I još nešto. Ne mogu, i da to žele iz petnih žila, svi filozofirati. Mogu misliti i prepričavati svoje misli, ali za filozofiranje je potrebno još nešto više od puke želje. Naime za vrhunske rezultate umovanja treba posjedovati talent kao i za sve ostalo.

Nemoraš se složiti kao što se ja ne slažem stvojim gledištem. Jednostavno nije istina da se danas umuje samo kao nastavak onoga što su prethodnici umovali. Da je tako kako ti kažeš ne bi bilo REVOLUCIONARNE PARADIGME koja ponioštva sve prethodne i otvara novu etapu novih paradigmi izvedene iz NOVE REVOLUCIONARNE PARADIOGME.
Zato smatram kao i mnogi drugi da je tračenje vremena vrpanje po paradigmama koje su istekle, ili koje ističu. Ne govorim samo ja da je umnost čovjeka u velikoj krizi upravo zato što postojeće paradigme više ne odgovaraju stvarnosti!
Priča dolazi odnikuda, dolazi od matrice i zato pametni ljudi kažu da je naša inteligencija satkaana 99% od prepoznavanja matrica!

Koliko mi je poznato " VELIKI " filozof na kojeg se vjerojatno poziva i Adriatik rekao je: Upoznaj samog sebe pa češ biti filozof! Koliko mi je poznato profesori filozofije su vrlo rijetki filozofi dok su pastiri, ribari i pijanci kontinuiranio filozofi......od njih ako ih se pažljivo sluša čuje se više prave filozofije nego što je u sabaranim djelima nekog napuhanog filozofa.
Vremena su se kardinalno i radikalno promijenila: PAMET SVIJETA DANAS JE NA DLANU SVAKOG ČOVJKA. Pitanje je samo kada, tko i koliko će te pameti uzeti. Filozofski kabineti i katedre za umovanje su davno prošlo svršeno vrijeme. Moderna filozofija je danas u skupu informacija koju nam daje instrumentariji znanosti. Tko to ne konzumira ne može biti filozof, ili je filozof ako misli filozofskim mozgom kao moj prijatelj Vlado koji kaže: Koji ste vi intelektaulci kreteni kad nemate pojma kako nastaje oklop školjke?
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2006., 22:30   #98
Quote:
nitko i ništa kaže:
OK, po redu:
Ne može se filozofija utemeljivati na znanosti, to je postavljanje stvari na glavu.
Dapače, znanost ima svoje pretpostavke koje dalje ne propituje, a posao filozofije jest (između ostaloga) propitivati te pretpostavke, i pokušati ih utemeljivati.
Drugo, kad kažem cjelina onda ne mislim cjelina znanja nego cjelina života.
Treće, uz ''šteta truda'': ne radi se o trudu nego o ljubavi. Nije to rad, nije trud. Ili, ako baš hoćeš, ''ljubavni trud''. Čitam ono što me privuče, mislim ono što mi dođe. Nemam jasan cilj.
Ja govorim o suvremenoj filozofiji, a ne filozofiji Talesa. Suvremena filozofija se utemeljuje na spoznajama znanosti. Što ako ti podnesem dokaze kao mišljenja mnogih drugih ljudi filozofa i znanstvenika. Filozofija i znanost su u pocesu nove velike sinteze. Žao mi je što u to možda nisi uopućen.
Ja sam razumo " tvoju " cjelinu kako filozofski pojam koji obuhzvaća, na primjer, CJELINU ČOVJEKA, MATERIJE, MENTALNOSTI, SUNČEVA SUSTAVA, GALAKTIKE , SVEMIRA......... Dakle to je filozofski pojam koji obuhvaća cjelinu neke pojave.
Ti " ljubi " filozofiju koliko te volja dok ja tražim, a ne samo ja, jer to traže i talijsnaki filozofi Deleuze i Guattari, te drugi, da filozofija postane racionalna kao i znanost.
Razne subjektivne filozofije podrazumijevam , nekda su i zanimljive, ali im ne pridajem značenje zato što su subjektive.
Filozofija bez cilja ju intelktaulno tumaranje, pijanstvo.....

Pozdrav.
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2006., 13:36   #99
Quote:
Koko Bil kaže:
ako je znanstvena spoznaja ono sto je utemeljeno na znanstvenoj metodi, onda je to religija.

znanost = religija.
Jer znanstvena metoda u sebi sadzi DOGMU definicije
Znanost jest metoda. I ništa drugo! S dogmom nema nikakve, pa ni najblaže. Naime kontinuirano se mijenja (metoda). Preciznija s veseljem (bez ikakvog otpora) naslijeđuje dotad važeću. Znanost je otvorena. Nema tajni. Dobiveni rezultati se moraju moći komparirati i provjeravati u cijelom svijetu. I to odmah! Bez metode to ne bi bilo moguće.

Što se tiče religije, slažem se da uplašeni neznalica sve može prigrliti za religiju, pa zašto ne bi i znanost, a pojedine znanstvenike, bez ikakvog njihovog upliva, proglasiti bogovima (imaocima apsolutne istine).

Ne, znanost nije ni dogma ni religija. Zar su Bogovi šljakeri?

__________________
Do čitanja
slavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.02.2007., 22:58   #100
Quote:
adriatic kaže: Pogledaj post
Ovo je više nego korektno napisano. No trebalo bi ipak reći o kojoj se to znanosti radi? Znanost kao ni bilo što drugo nije uniformno, pa čak ni religije? Naime, trebali bi imati na umu da su u opticaju dvije vrlo različite znanosti, prvotna koja ide u red otkrivanja prirodnih fenomena i zakona, i interpretacije prirodnih pojava, dok je druga ona znanost koja nastaje na temelju spoznaja prirodnih znanosti. Tu znanost ne mogu drugačije nazvati nego APLIKATIVNA ZNANOST, ili pragmatična znanost, ili tehničko - tehnološka znanost, ili jednostavno komercijalna znanost koja radi za korporacije, banke, militarizam i t.d.
Budući da relativno dobro poznajem jednu i drugu znanost, treba reći da se " kritika " odnosi na aplikativnu znanost i dio znanstvenika koji rade u toj sferi znanosti. Tu se doista nalazi svega i svašta, nalazi se tu i čestitih znanstvenika, ali ponajviše kojekakvih školovanih analfabeta koji uče ljude glupostima kao što su, na primjer, da je znanost čedna, neutralna, da je spasiteljica i slične floskule. A da je znanost upravo iz te sfere mitologizirana dokazuje sve prisutniji hermetizam i dogmatizam, zatim to dokazuju silni simpoziji diljem svijeta koji se održavaju samo radi toga kako bi se neuki svijet uvjerio u njihovu važnosti za njihov život, da su oni jedino pametni, i naročito pametni, a svi znamo da o svojim pronalascima ne smiju reći ne " be " dok im gazda ne kaže " be "!?
I to je to.
Tekst koji komentiram je toliko dobar da bi se svi oko njega trebali uozbiljiti naprosto stoga što je izuzetno aktualan i istinit, rekao bih čak i tragičan za današnji svijet. Dosta sam već puta napisao: Atomsku i nuklearnu bombu nisu izmislili - napravili ribari, pastiri ili političari, već znanstvenici! Isto tako ne izmišljaju i ne stvaraju obični ljudi sva čuda svijeta koja nas okružuju već to čine znanstvenici, specifično to čine korporativni znanstvenici koji radeći za salvu rade i za " velike " novce! Tko danas iz znanosti dobiva Nobelove nagarade?
__________________
geza
geza is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:26.