JS - pomoć

[Pussy Cat]

stitch kaže:
Dobro si ponovila.

Ma znala sam

Al sam se htjela osigurati zbog kolegica koje buncaju da nisu niakd čule to pravilo

Thx, stitch

[a-a Ja Ne Trebam Nikoga]

stitch kaže:
Možda bi toj tvojoj profesorici trebao alkotest prije ocjenjivanja, ha?

Cini mi se.

Cak mi je prilikom ispravka predlozila da drazest stavim pod navodnike ako vec zelim ostavit tu rijec

[stitch]

Reci joj da zaviri u Anićev, Šonjin ili Brodnjakov rječnik. Riječ je navedena u sva tri kao hrvatska.
Zatim neka otvori Babićev Hrvatski pravopis ili Hrvatski jezični savjetnik Instituta za jezik. I ondje je navedena kao posve pravilna.
A ako ni to ne bude dovoljno, natjeraj je da se logira na forum. Drage ću joj volje savjetovati da podere diplomu.

[Flemming]

Pussy Cat kaže:
Samo da još jednom ponovimo - "da li" je uvijek (osim kod pjesnika...) nepravilno?
Čak i ako je rečenica "Da li je bilo vremena...?", je li bolje reći "Je li bilo vremena...?"??

Nije nepravilno "da li"...
Završit ćeš prebirajući po smeću ako ćeš jezčni nauk tražit kod indolentnog neznalice koji se odriče svoga jezika...


Živjele mace.

Singala-mingala (1983) jedna je od zbirki usmenih pripovijedaka koje je priredila Maja Boskovic-Stulli. Naslov podsjeca na "carobne" rijeci poput ciribu-ciriba, abrakadabra.-- U jednome clanku, dok jos nisam bila "strucnjak" za folklor, objavljenom poslije u knjizi Usmena knjizevnost kao umjetnost rijeci (1975), napisala sam da sam zbog cudne magije naslova kao dijete zavoljela knjigu Petrica Kerempuh svjetski potepuh, kao i Sostar kalendar, koji ne vidjeh do danas, te Ali-babu i cetrdeset razbojnika, gdje sam mislila da je rijec o nekoj smijesnoj babi. Singala-mingala ne podsjeca samo na carobnu formulu, nego to jest formula. Izabrala sam taj naslov jer je zgodan i adekvatan; nije to vise bila ona ocaranost kao u djetinjstvu. Na buduce bavljenje folklorom i posebno pricama sigurno su utjecala nesvjesna sjecanja na svu tu magiju, no, na zalost, taj je nevini pristup, baveci se strukom, kod mene izblijedio, premda ne potpuno. Kao mlada djevojka znala sam katkada djeci pricati bajke koje sam procitala, i bilo je to prilicno zgodno pricanje. Poslije, otkada sam "strucnjak", ja pricati bajke vise ne umijem.
-

[stitch]

Flemming kaže:
Nije nepravilno "da li"...
Završit ćeš prebirajući po smeću ako ćeš jezčni nauk tražit kod indolentnog neznalice koji se odriče svoga jezika...

Tebi sigurno nije, naviknuo si se na to subotom, kada izađeš u grad slušati narodnjake u srpskim klubovima.

A na što se odnosi dio o usmenoj književnosti? I ti, očito, trebaš alkotest prije nego što počneš tipkati.

[stitch]

Ipak, iskoristit ću članak da dokažem neke stvari, koje sam namjerno istaknuo debljim slovima:

Maja Boškovic-Stulli kaže:
- U jednome članku, dok još nisam bila "stručnjak" za folklor, objavljenom poslije u knjizi Usmena književnost kao umjetnost riječi (1975), napisala sam da sam zbog čudne magije naslova kao dijete zavoljela knjigu Petrica Kerempuh svjetski potepuh, kao i Šoštar kalendar, koji ne vidjeh do danas, te Ali-babu i četrdeset razbojnika, gdje sam mislila da je riječ o nekoj smiješnoj babi. Singala-mingala ne podsjeća samo na čarobnu formulu, nego to jest formula. Izabrala sam taj naslov jer je zgodan i adekvatan; nije to više bila ona očaranost kao u djetinjstvu. Na buduće bavljenje folklorom i posebno pričama sigurno su utjecala nesvjesna sjećanja na svu tu magiju, no, na žalost, taj je nevini pristup, baveći se strukom, kod mene izblijedio, premda ne potpuno. Kao mlada djevojka znala sam katkada djeci pričati bajke koje sam pročitala, i bilo je to prilično zgodno pričanje. Poslije, otkada sam "stručnjak", ja pričati bajke više ne umijem.

Kao što vidiš, Flemming, žena zna kada treba upotrijebiti koji veznik i koji prilog. Što ne znači da joj se nije potkrala i pokoja pogreška.

Za razliku od tebe i tebi sličnih nepismenjakovića.

[finalnifantazista]

stitch kaže:
Joj, joj, joj...

Imperativ ima posebne, jednostavne oblike samo za 2. lice jednine te 1. i 2. lice množine.
Za izricanje zapovijedi u 3. licu služi složeni oblik od čestice neka i prezenta.

Ok, ok... Ne moraš odmah kolutat` očima...

Lakše je tebe pitati nego odlaziti do knjižnice, plus tete te zamrze ako stalno tražiš one velike debele knjige.

[stitch]

Dakle, pogrešno je pisati kao naš vrhunski jezični majstor Flemming (u postu na Književnosti):

Uvijek ju nanovo pročitavam...

Preskočit ću ovu bravuroznu tvorbu nesvršeni - svršeno-učestali glagol, to je genijalcima poput njega dopušteno.

[a-a Ja Ne Trebam Nikoga]

stitch kaže:
Reci joj da zaviri u Anićev, Šonjin ili Brodnjakov rječnik. Riječ je navedena u sva tri kao hrvatska.
Zatim neka otvori Babićev Hrvatski pravopis ili Hrvatski jezični savjetnik Instituta za jezik. I ondje je navedena kao posve pravilna.
A ako ni to ne bude dovoljno, natjeraj je da se logira na forum. Drage ću joj volje savjetovati da podere diplomu.

To cu joj reci ako slijedeci put dobijem manje od 5, zasad je bolje sutiti

[a-a Ja Ne Trebam Nikoga]

NoWa kaže:
slijedeci-glagolski prilog sadasnji
sljedeci-pridjev

OK, hvala na ispravku

savjet: nauciti ije/je [/QUOTE]

Hmmm, ne sudi po jednoj greski... ili gresci... ili grjeski... ili grjesci (ipak mislim da je greski) Joj ne znam vise, ne smijem pisat na ovom topicu

[NoWa]

Belgijac i Korejac, a ne Belgijanac i Koreanac

moram se javno posramiti da sam i ja mislila da je Belgijanac pravilni oblik.
Belgijac?

sta ne moze nikako Belgijanac?

slicna zbrka: Hrvat se na engleskom kaze Croat, ali vecina studenata engleskog na prvoj godini faksa to ne zna pa znaju zaraditi fine negativne poene pišući Croatian

[stitch]

To je ujednačavanja radi. Ako su, primjerice, posrijedi imenice ženskog roda poput Azija, Koreja i Belgija, stanovnici su Azijac i Azijka, Belgijac i Belgijka, Korejac i Korejka.
Naravno da postoji još tvorbenih mogućnosti. Ali, autori našeg pravopisa vodili su se načelom sustavnosti i jezične ekonomije. Oblici poput Belgijanac i Korejanac nisu pravila nego iznimke.

[NoWa]

Ja 'iliti' viđam dosta cesto napisanu, kao sto i Dalmatinci to dosta cesto govore. I ja se ubrajam među te Dalmatince.
Ne znam odakle sam to pokupila; valjda od none.


i za sve one koji ne znaju što znači ono 'ća' u 'ajmo ća' slijedi jedno objasnjenje:
'ća' potječe od slovenskog 'tja', a znaci 'tamo' ili 'onamo'.
zasto smo to pokupili od njih i kada se to desilo, bogme ne znam.

[stitch]

Ljudi bolje pamte kada im objašnjavaš primjerima, a ne definicijama. Nisi to znao?

[Nymann]

stitch kaže:
Ljudi bolje pamte kada im objašnjavaš primjerima, a ne definicijama. Nisi to znao?

Naravno da jesam. Nije mi se svideo izbor primera - ulica i metak. "Svetlucanje" nije baš karakteristično ni za jedno ni a drugo.

[Nymann]

NoWa kaže:
jeli 'podcijeniti' ili 'potcijeniti'?
jesu li od 'redak' 'retci' ili 'reci'?

Naime, pojedini profesori su mi ispravljali sve 4 gore navedene riječi pa sam u vrtlogu zabune.

Množina je reci. I potcijeniti. Mene je začudilo kad je stitch u jednom postu napisao "nadčovek". Trebalo je stajati natčovek. No, pravila se hrvatskog jezika mogu razlikovati od onih u srpskom.

[stitch]

Nymann kaže:
Množina je reci. I potcijeniti. Mene je začudilo kad je stitch u jednom postu napisao "nadčovek". Trebalo je stajati natčovek. No, pravila se hrvatskog jezika mogu razlikovati od onih u srpskom.

Ti to mene ispravljaš?
Ne razlikuju se pravila, samo ih treba znati.

[walter]

shipka kaže:
E mene ovo dopisivanje Nymana i sticha baš oduševljava. Živio internet. Samo sam to htio reći. Sad idem učiti.

Moram priznati da se pomalo bojim ostaviti ovdje svoj post. Ovdje se rečenice lome poput pilećih vratova.
Šalu na stranu, čitajući ovaj topic od prve do zadnje stranice, dvije su mi stvari pale na pamet :
1) da mi je netko rekao da ću čitati 11 stranica topica o gramatici prije desetak godina, ne bih mu vjerovao. Profesorica koja mi predavaše književnost bila bi ponosna kad bi znala da ona propalica od waltera visi ovdje.
2) za ovakvom temom žudim već duže vremena (ili se piše: duže vrijeme, molim objašnjenje), i ugodno sam iznenađen svojim pronalaskom.

Sviđa mi se ovo stičevo picajzliranje, i to mnogo.
A od* sutra počinjem s konkretnim pitanjima.
* Je li ovo od potrebno u toj rečenici?

[NoWa]

al ja jos uvijek ne znam jeli 'potcijeniti' ili 'podcijeniti'?

al moram priznati da stitch daje suvisle argumente da njemu povjerujem.

[stitch]

walter kaže:
za ovakvom temom žudim već duže vremena (ili se piše: duže vrijeme, molim objašnjenje), i ugodno sam iznenađen svojim pronalaskom.

Trebalo bi zapravo dulje vrijeme. Jer je prilog vremenski, a ne prostorni. Jedno je dužina, a drugo duljina. A prilozi su nesklonjive riječi, zbog čega je pravilno onako kako sam napisao.

walter kaže:
Sviđa mi se ovo stičevo picajzliranje, i to mnogo.
A od* sutra počinjem s konkretnim pitanjima.
* Je li ovo od potrebno u toj rečenici?

Napisao bih "sutra", prednost uvijek dajem kraćim i jednostavnijim oblicima. Isto tako, umjesto rečenice "Ostala nam je večera od jučer" stavio bih "jučerašnja večera". No, prijedlozi "od" i "do" neophodni su kad se izriče razdoblje, određen vremenski raspon. Pa možeš pitati od sutra do, recimo, idućeg četvrtka.