Izgovor glasova

[go2slep]

Pussy Cat kaže:
Ova ti je dobra!!!

da u pravu si, izostavio sam govoriti

[stitch]

Pametna mala.

Ja sam gledajući njemačke edukacijske filmove naučio samo reći: ja, šaci, das is fantastiše, ooo, šneler, šneler, ooo, ih špricen!

[Pussy Cat]

Ma nisi ni to naučio kak spada Vjerojatno bi svaka dobrodržeća njemačka k**** samo nosom otfrknila nosom na tebe "pih, još jedan s bauštele"

[stitch]

Pa nisam ja kriv što je zvuk bio loš.

Uostalom, ne bi ona mene ni slušala, lova je ipak najveći stručnjak za gramatiku.

[go2slep]

stitch kaže:
Pametna mala.

Ja sam gledajući njemačke edukacijske filmove naučio samo reći: ja, šaci, das is fantastiše, ooo, šneler, šneler, ooo, ih špricen!

Štos je u tome što je ona otišla u Njemačku, i bila prisiljena naučiti jezik, i nije gledala filmove, nego normalno tv

[stitch]

Go2slep, prestani se zajebavati na Magorovoj temi.

Uozbilji se napokon i pomogni čovjeku.

[go2slep]

stitch kaže:
Go2slep, prestani se zajebavati na Magorovoj temi.

Uozbilji se napokon i pomogni čovjeku.

Ne znam kako, nisam ja kriv što je bog Mađare kaznio takvim jezikom

[cp.tar]

Magor kaže:
Nisam perfektan hrvatskom jeziku, zato pitam na ovom forumu:
Ne znam, šta je razlika u izgovoru glasa „č” i „ć”? Kada gledam hrvatsku televiziju i kaže jedno ime (npr. Petrović), ja to čujem kao „č”, a ne kao „ć=tj”. U Mađarskoj je velika nesigurnost u medijima: kako izgovoriti južnoslavenska imena. Npr. ime bivšeg srpskog predsjednika: Milošević kod nas je izgovoren kao „Miloševitj”, ali npr. Dražen Petrović je kao „Petrovič”. U rječniku se nalazi glas „ć”, kao „tj”, mađarski „ty”. I ima još jedan problem: glasovi „đ”, „dj”, „dž”. Ako jedan Hrvat kaže: Mađarska, tu izgovori kao Madžarska (mađarski Madzsarszka). Mi (Mađari) kažemo Madjarska (glas dj – gy). Ili npr. Đurđevac (Džurdževac): mi kažemo „Gyurgyevó” (Djurdjevo). Kada kod nas su izgovorili Fr.Tuđmana, tada jedan put kao „Tudjmana”, drugi put kao „Tudžmana”. Ako u mađarskim listima pišu srpsko ime, tada iz Miloševića bit će Milosevity, ali ako hrvatsko ime, tada iz Petrovića bit će Petrovics.
Dakle je velika zbrka.
Šta je istina? Hvala.

Mene u engleskom ljuti što samo prepišu slova bez kvačica, pa onda izgovaraju kako već...

Mađari se barem trude...

Daklem, ispravno je: č kao cs, ć kao ty; đ kao gy, dž kao - hm, kako? dzs?
Uglavnom, ne slušaj kako se u lijepoj nam našoj izgovara nešto, jer su već i na radioteleviziji nepismeni (sad kad se spikeri biraju po tome kako izgledaju, a ne kako govore), već gledaj kako piše. Verba volant, scripta manent

Ako piše ć, piši ty, neovisno o svemu što čuješ. Ili zamisli kako bi zvučalo na srpskom, pa napiši tako. Srbi ionako bolje govore hrvatski od Hrvata (ajde, flejmeri, zakačite se ).

[Magor]

U redu.
Inače mađarski športski komentator uvijek pogriješi izgovor. U Mađarskoj je proširen pogled: kod južnoslavenskih imena glas na koncu imena „c, ć, č” izgovoriti kao „č” (mađarski „cs”). Tako je npr.: Arijan Komazec – Komazeč, Vlade Divac – Divač. Ali nije samo na koncu imena: Alan Bokšić – Boksič, Davor Šuker – Suker…itd.
Inače ja znam teoriju izgovora, samo u praksi… Nisam muzikalan čovjek.

[demosten]

______Mi Turopoljci, a i svi kajkacvi nemaju slovo ć u svom izgovoru. Ako je netko odrasao u tipično kajkavskoj okolini, bez velikih utjecaja književnog jezika, 100% nikada neće razlikovati č i ć, (a kada napišu ć onda lupaju napamet).
______Da je kojim slučajem Gaj i kompanija izabrao kajkavsko nariječje nebi bilo problema s č i ć. (a i definitivno bi bilo manje problema s ije i je).
_______________Demosten

[demosten]

cp.tar kaže:

Daklem, ispravno je: č kao cs, ć kao ty; đ kao gy, dž kao - hm, kako? dzs?

Ali Đalski (izgovoreno, neki pijesnik ili kaj već) piše se Gjalski (bar s utak stavili natpis na susjiednoj ulici).
znači đ = gj

[cp.tar]

demosten kaže:
Ali Đalski (izgovoreno, neki pijesnik ili kaj već) piše se Gjalski (bar s utak stavili natpis na susjiednoj ulici).
znači đ = gj

OK, pretpostavit ću da je "pijesnik" tipfeler. Opaki. A Ksaver Šandor Gjalski (ako se dobro sjećam, pravim imenom Ljubomir Tito Josip Franjo Babić - osim Ljubomir, sve imena naših nekadašnjih vladara i precjednika) nije baš bio pjesnik... ali dobro, bio je pisac. Close enough.

U hrvatskom jeziku su nekad postojala dva glavna načina za zapisivanje glasa koji se danas piše kao "đ". (Zašto li me ova rečenica podsjeća na umjetnika ranije poznatog kao Prince? )
Enivej, ta su dva načina bila "dj" i "gj", s time da potonji jako sliči mađarskom "gy"... ali u hrvatskom jeziku nema slova "y". Ne sjećam se je li ga bilo...

Uglavnom, ovdje se ne radi o tome kako se u našem jeziku treba pisati takve znakove, već kako to treba činiti u mađarskom.

[Au197/79]

Ja sam odavno primetio da ljudima u nekim delovima Hrvatske i Hercegovine nisu svi glasovi na broju. Čak i ljudima kojima je glas, zbog zanimanja kojim se bave, osnovno sredstvo rada kao što su glumci ili voditelji. Tako imamo onu lujku iz Najslabije karike

Tako da ti je najbolje da upratiš neki rario/TV program iz Bosne ili Srbije i saznaš kako se pravilno izgovaraju glasovi u pojedinim rečima.

[Nyittiuny]

cp.tar kaže:

U hrvatskom jeziku su nekad postojala dva glavna načina za zapisivanje glasa koji se danas piše kao "đ". ...
Enivej, ta su dva načina bila "dj" i "gj".

Da ali to je bilo po etimologiji, a ne po izgovoru, npr. "dodji Gjuro". To sam vidio u nekom pravopisu iz ilirskog razdoblja, ali mi nije sad pri ruci.

[Wikiceha]

Đ je nastalo od dj (a još prije od jd, kao u dojdi) ili gj.

Đuro je bio Gjuro, odnosno Jura.
Engleski George se u nas često prevodi kao Đuro.
Iako je to sada poprilično arhaično ime.

Tu je sad ovo iz ovog posta;
https://www.forum.hr/showpost.php?p=1493987&postcount=7

U govornom jeziku dobar dio (vjerojatno većina) ljudi ne radi razliku, a oni koji ju i rade ju toleriraju.

Škarić je imao prijedlog da se ta dva glasa ukinu i svede na međuglas, koji bi se pisao kao č, te i istu stvar s njihovim zvučnim varijantama dž i đ, iako bi se dž u varijantama gdje se jednači po zvučnosti (udžbenik, svjedodžba...) pisalo kao č. U svim drugim slučajevima đ.
Ije bi se pojednostavilo u je i slične stvari, uglavnom približavanje govornom jeziku

[Nyittiuny]

A čiji je taj govorni jezik? Istina je da u ZG i okolici nema baš razlike između č i ć te dž i đ. Isto tako u Bosni brkaju te glasove - sijećaš li se kad su uveli registarske tablice za Čapljinu - ĆP !?!
Ali u mom se govornom jeziku (ikavski, novoštokavski dalmatinski) sustavno razlikuju ti glasovi.

Ako pređemo na IPA, uvjetno rečeno, č i ć te dž i đ mi zvuče kao tʂ, tɕ, dʐ, dʑ, dok mi ono kajkavsko srednje č i dž zvuči kao tʃ, dʒ
Isto tako moje mi se š, ž čini bliže ʂ, ʐ - a kajkavsko š, ž mi se čini da je nekako bliže ʃ, ʒ

[Wikiceha]

Nyittiuny kaže:

A čiji je taj govorni jezik? Istina je da u ZG i okolici nema baš razlike između č i ć te dž i đ. Isto tako u Bosni brkaju te glasove - sijećaš li se kad su uveli registarske tablice za Čapljinu - ĆP !?!
Ali u mom se govornom jeziku (ikavski, novoštokavski dalmatinski) sustavno razlikuju ti glasovi.

Ako pređemo na IPA, uvjetno rečeno, č i ć te dž i đ mi zvuče kao tʂ, tɕ, dʐ, dʑ, dok mi ono kajkavsko srednje č i dž zvuči kao tʃ, dʒ
Isto tako moje mi se š, ž čini bliže ʂ, ʐ - a kajkavsko š, ž mi se čini da je nekako bliže ʃ, ʒ

Stvar je što ne postoji ujednačena verzija.
I govorni standard ima svoje lokalne verzije.
Od 4 veća grada, međuglas (između č i ć, kao i njegova zvučna verzija između dž i đ) postoji u 3, a u Osijeku postoji razlikovanje č i ć.
U Splitu je vrijednost međuglasa bliža ć, a u Zagrebu i Rijeci je negdje na pola, možda malo bliža č.

Kajkavska verzija nije verzija standarda, no mogla bi proći kao verzija koja utječe na standard.
Tu isto imamo varijacija.
Prigorski govori (riječ je o pljesivičkom prigorju, ne regiji) imaju isto mekšu varijantu na djelu (iako se oni često svrstavaju u kajkavsko-čakavske govore)....

Uglavnom, "pravilna" č-ć razlika postoji samo u novoštokavskima, i to ne u svima (Split je primjer gdje ista ne postoji u govornom jeziku).

Za ipu se slažem;
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Š

Sustav sa č i ć razlikom posjeduje i š i ś, što daje veći raspon alofona.
(Isto vrijedi i za njihove zvučne varijante, dž i đ, odnosno ž i ź).
Doslovce je riječ o neujednačenosti u sustavu, da je sustav potpun, bilo bi liŚće, a ne liŠće.

Tvoj dio (dio novoštokavske ikavice) je onaj koji u govornom jeziku čini razliku i koji tolerira nečinjenje iste drugima.
Iako je razlika obično suptilna i međuglas obično zvuči bliže jednom glasu, tvrđe na sjeveru, a mekše na jugu...

[Nyittiuny]

I ja sam čitao onu studiju o 4 grada. Dobro bi bilo da ima više takvih istraživanja o stanju na terenu, nego naglabanja o kako bi trebalo biti.

Zato sam skeptičan prema onima koji traže da se ukine ć i đ jer ih nitko ne izgovara. Jer čekaj malo, pa mi u Dalmaciji (južnoj) i u Hercegovini nemamo problema s tim.

[Wikiceha]

Nyittiuny kaže:

I ja sam čitao onu studiju o 4 grada. Dobro bi bilo da ima više takvih istraživanja o stanju na terenu, nego naglabanja o kako bi trebalo biti.

Nyittiuny kaže:

Zato sam skeptičan prema onima koji traže da se ukine ć i đ jer ih nitko ne izgovara. Jer čekaj malo, pa mi u Dalmaciji (južnoj) i u Hercegovini nemamo problema s tim.

Misliš ć i dž?

Koliko znam, nitko ne niječe da postoje ljudi koji pravilno izgovaraju te glasove, međutim njih ima jako malo.

Čitao sam baš jučer Lisca, on govori da je općenito kod svih zapadnoštokavskih trend međuglasa prema ć.

Za Slavonski navodi da je češće na jugu nego na sjeveru, za istočnobosanski (u novijoj literaturi se pojavlje pod nazivom srednjobosanski) kaže da dosta ovisi o lokalitetu.
Sličnu stvar kaže i za zapadnu ikavicu, pa i za jekavicu, pogotovo u područjima koja se nastavljaju na ikavska (od Dubrovnika, pa nadalje).

Dž kaže da se u novoštokavskim dobrim djelom izgubio, da je negdje zamijenjen sa ž, pogotovo gdje se "naslanja" na čakavske, a da u tim kompletima znaju "nestati" i h i f.
Đ kaže da često prelazi u j....

Preletio sam i kroz čakavske, tamo je đ većinom d', iako zna biti i j, a ć većinom t', iako se prilikom izgovora standarda izgovara kao srednje č'.
S time da je čakavsko č, taj međuglas, a ne ono u standardu.
Kao i u kajkavskima.

Velim, po meni ima smisla.
S obzirom kako sustav nije cjelovit, nema ś i ź (crnogorci nemaju takvih problema ) dolazi do sužavanja.

[Nyittiuny]

Pa zavisi, ako hoćeš izbaciti "rjeđa" slova, onda su to ć i dž. Ako hoćeš sustavno izbaciti "meka" slova onda su to ć i đ. Tako preostaju samo "tvrdi" č, dž, te š i ž.

Trebao bih opet zaviriti u Maretovićevu Istoriju, ali mi se čini da razlika između tvrdih i mekih afrikata ima dugu tradiciju u hrvatskome. Izjednjačivanje afrikata bi značilo i raskid s tom tradicijom.

I kako bješe on pjesma "malo nas je al' nas ima"?