Kradljivci tela (the disposessed)

[MC16]

Kradljivci tela (the disposessed)

"The disposessed", oni kojima je oduzeto, on kojima
je sve oduzeto. Oni koji nemaju nista, ni svoje lance, pa ni sebe. Ko su oni?

Vratimo se unazad. Shvatanje sebe samih oduvek je bilo podlozno uplivu vladajuce ideologije. A animistickom svetu pluralizma dusa, covekovo ja jeste jedna od mnogih dusa, koje imaju i ostala ziva bica, kao i nezive stvari i
nebeska tela. U ovakvom svetu, individualno delovanje, interakcija sa stvarima i zivim bicima implicitno poseduje jednu metafizicku, sakralnu notu. Ubistvo zivotinje znaci i odredjenu interakciju sa dusom ove zivotinje, odredjeno shvatanje "drugog kao sebe", odredjeni nivo empatije.

"By cherishing the life forces in all natural objects and depending on nature for sustenance, believers in animism abhor any actions that destroy the integrity of the environment."

Da li su ljudi iz animistickih drustava bili "bolji",
da li su se teze odlucivali na zlocin?

Uplivom teologije, covek postaje "igracka bogova", "orudje gospodnje" i "rab boziji". Njegov ili njen zivot nije vise odvojen po sebi vec je uvek "u odnosu na" neki asptraktni princip, u temelju ideoloski princip. Hriscanstvo zadrzava
delimicno predjasnje forme empatije, pa pretnja paklom
za one koji cine zlo takodje utice na ovozemaljsko delovanje pojedinca ako ne putem empatije, onda usled straha od strasne kazne posle smrti.

Srednjevekovni covek, dakle jeste ogranicen ovim dogmama.
On trazi oprostaj pre odlaska u rat, da bi tamo nekaznjeno
ubijao (recimo nevernike).

Sa usponom protestantizma i pomeraja ka apstraktnom,
nepersonalnom, neljudskom Bog-u, ova realnost postaje sasvim
ogoljena. Kako je protestanski Bog drugo ime za profit,
ovaj bog je racunovodja. Kolicina prikupljenog novca
jeste merilo bozije milosti. Ovo je bog trgovaca
i bankara. Ovo je bog kapitala. Oni insistira
na aktivnom ucescu u drustvu, na individualnom razvoju
i individualnoj odgovornosti.

Telesna empaija i odnos tela potpuno se gubi u (neo)liberalnom
kapitalizmu. Ljudi su dovedeni u pozicije posmatraca. Nihov
zivot jeste predstava i desava se u odnosu na trenutno stanje na pozornici
na kojoj glume virtuelni oblici. Shvatanje tela je eksternalizovano:
obracanje paznje na deo sebe odvija se u trenutku i na ancin
koji odredjuje spektakl. Recimo, potreba muskaraca da koriste kozmetiku,
njihova novostvorena opsesija istom radja i oblikuje
se pod uticajem industrije. Muskarci obracaju paznju na svoje lice
u trenutku u kome se likovi na globalnoj pozornici (reklame)
pocinju brinuti za svoj izgled. Nista sto se dogadja nije slucajno,
zelje nisu interne, njihov izbor je spolja, izvan tela.

Homo sapiens je izvrnut, oni vise nema za sta da se uhvati,
pa ni za sebe samoga.

Postavlja se pitanje, sta uciniti u situaciji u kojemu je
statisticka vecina (koja oblikuje drustvena kretanja) u potpunosti
opcinjena ovim razvojem i slepo ga sledi.

Predlozio bih sledece.

0. Propaganda usmerena na razotkrivanje prirode Spektakla
1. Konzervacija i sirenje kulture internog dozivljaja
2. Obracanje paznje na disanje, hodanje gutanje, jebanje, spavanje i sve ono
sto spektakl (jos) nije oduzeo
3. Cenzura eksternog upliva i borba protiv kulture

MC

[adriatic]

MC16 kaže:

Kradljivci tela (the disposessed)

"The disposessed", oni kojima je oduzeto, on kojima
je sve oduzeto. Oni koji nemaju nista, ni svoje lance, pa ni sebe. Ko su oni?



3. Cenzura eksternog upliva i borba protiv kulture

MC

The Dispossessed je slavni roman (valjda najbolji) Ursule LeGuin,
a naslov mu je više nego primjeren - "pogodak u sridu"

Naime dispossessed znači i "oni bez posjeda" (nemaju ni svoje lance),
ali i "oni koji nisu opsjednuti": possessed by Devil (demon, evil spirit);
possessed by (with) a fixed idea.

Da se malo poigramo riječima: oni koji nisu opsjednuti posjedovanjem.
Jer moderan je čovjek uglavnom baš to: opsjednut (posjedovan) posjedovanjem.

Karikirano rečeno današnji je prosječni zapadnjak toliko opsjednut svojim autom
da ga auto posjeduje, tj. oduzima mu sve više i više vremena.

Borba protiv koje kulture ?

[MC16]

mislim na borbu protiv dominantne (globalne) kulture

[LNP20]

2. Obracanje paznje na disanje, hodanje gutanje, jebanje, spavanje i sve ono
sto spektakl (jos) nije oduzeo

Zašto ideš od pretpostavke da navedeno velikim dijelom već nije oduzeto?

[MC16]

LNP20 kaže:

Zašto ideš od pretpostavke da navedeno velikim dijelom već nije oduzeto?

mislim na ono malo sto je preostalo (u tragovima). inace, u razvijenom Spektaklu (Zapadna Evropa, usa..) i to je skoro sasvim oduzeto

[nuala]

je li to o čemu se govori kultura ili civilizacija? rousseau je ono o čemu ti govoriš nazvao 'politurom civilizacije'...dok je kultura gurnuta u zapećak. ona se smatra uvijek 'duhovnom kulturom'...razlikovanje je počelo još u grčkoj: poseidonios već ističe kako podizanju standarda i fokusom na materijalno odgovara moralna dekadencija...u 19.st. razlika postaje čak i 'službeno prihvaćena'...govori se o antitezi: kultura - etičko smisleni zajednički život <> civilizacija - hedonističko prizemljenje.

''mi smo u velikoj mjeri kultivirani znanošću i umjetnošću. civilizirani smo isuviše u svemu što se tiče formi i konvencija. ali, nedostaje nam još mnogo da bismo se smatrali moraliziranima. jer, ideja moraliteta još uvijek pripada kulturi, ali primjena te ideje, svedena na puko poštivanje običaja u svemu što je nalik moralnom u častoljublju i u vanjskim konvencijama, samo je civiliziranost.'' - kant

no, stoji sljedeće: ''krivac za zlo nije racionalizacija svijeta, već iracionalnost te racionalizacije. dobra civilizacije koja izazivaju strah su sredstva za uništavanje ili rezultati hiperprodukcije koja ljude zarobljava svojim reklamnim mehanizmom, čija je istančanost jednaka njihovoj beskorisnosti....tehnika posjeduje čovjeka ne smo tjelesno, nego i duhovno, prisutna je tehnološka mistifikacija isto kao što se u ekonomskoj teoriji govori o 'monetarnom velu'.....protiv takvog apsurdno izopačenog poretka ciljeva, kojem nitko ne može izbjeći, ne pomaže međutim ni povratak kulturi, koji bi u svakom slučaju ostao tek čežnja, nego samo nastojanje da se civilizacija pozitivno usmjeri, i to vlastitim snagama. kad civilizacija bude tako rasprostranjena da na zemlji više ne bude gladi, ispunit će se ono što je kulture do danas tek uzaludno obećavala.''

> adorno&horkheimer, kultura i civilizacija

[MC16]

nuala kaže:

je li to o čemu se govori kultura ili civilizacija?

kultura je ideoloski represivni mehanizam koji odrzava civilizaciju.

[LNP20]

je li to o čemu se govori kultura ili civilizacija? rousseau je ono o čemu ti govoriš nazvao 'politurom civilizacije'...dok je kultura gurnuta u zapećak. ona se smatra uvijek 'duhovnom kulturom'...razlikovanje je počelo još u grčkoj: poseidonios već ističe kako podizanju standarda i fokusom na materijalno odgovara moralna dekadencija...u 19.st. razlika postaje čak i 'službeno prihvaćena'...govori se o antitezi: kultura - etičko smisleni zajednički život <> civilizacija - hedonističko prizemljenje.

Kultura nije oduvijek bila smatrana duhovnom kulturom,to je tek
obilježje klasicizma u Njemačkoj,18-og stoljeća na dalje.Do tada,
bila je izjednačavana s francuskom civilizacijom. Evo nešto o
tome,s jednog starijeg topica:

U Francuskoj buržoazija još krajem 16-og početkom 17-og
stoljeća pomalo biva asimilirana u aristokratske krugove,prvenstveno
iz razloga jer aristokraciji treba novac koji je u rukama buržoazije.
Time buržoazija biva uključena u političku sferu i podučena
aristokratskim manirama, koje u vidu građanstva opstaju i nakon
francuske revolucije te u čije ime Napoleon nastavlja širiti Civilizaciju
koja je pod direktnim tekovinama aristokracije.


S druge strane, u Njemačkoj je drugačija situacija. Ona je razjedinjena,
postoji veliki jaz između srednje klase i aristokracije, čak i Friedrich
Veliki priča francuskim jezikom tvrdeći da je njemački neprofinjen.
Srednji njemački stalež gleda na francusku Civilizaciju kao na ispraznu
formu, manire bez sadržaja, stoga se oštro odvaja od nje. Javlja se
dihotomija na francusku Civilizaciju i njemačku Kulturu. Obilježja Kulture
u tom kontekstu su da se odnosi na normativne vrijednosti ,na književna
i filozofska djela i umna postignuća, ističući nacionalna obilježja,
a odvojivši Kulturu od ičega ša nije umne naravi. Civilizacija u francuskoj
ne cilja na isticanje nacionalnih obilježja te kraj normativnih vrijednosti
uključuje i deskriptivna svojstva, cjelokupnog skupa materijalnih i umnih
vrijednosti s posebnim naglaskom na manire,predstavljajući da je to navodno
potrebno svim ljudima da postanu ljudi. To joj služi kao alibi za
nadolazeće koloniziranje ,"ubrizgavanje ljudskosti barbarima i divljacima".


U 19-om stoljeću u Njemačkoj, Kultura do koje je tad držala srednja klasa
prelazi na nacionalnu razinu, te opreka njemačka Kultura/francuska
Civilizacija dobiva na svojoj težini.Njemačka nastavlja njegovati
normativne vrijednosti,isticanje nacionalnog karaktera i dijela umne prirode
kao ono ša je potrebno čovjeku da bude čovjek , dok Francuska nastavlja
koloniziranjem širiti svoj cijelokupni francusko-aristokratski način života
pod okriljem Civilizacije.

Inače,prvotna,latinska riječ "cultura" dolazi od glagola "coleo,colere"
koji obuhvaća značenja poput "obrađivati,nastanjavati,štovati".
Ta se značenja s vremenom odvajaju, pa značenje "nastanjavati"
poprima oblik "colonus" -> "colonia" -> današnje značenje na koje
denotira kolonizacija. "Štovati" postaje "cultus" -> Kult , a
"obrađivati" -> "cultivare" , u vidu obrađivanja zemlje . Tek krajem
16-og i početkom 17-og stoljeća Francis Bacon ustanovljuje gledište
o kultiviranju kao procesu "obrađivanja,đubrenja duha" , ša odgovara
začetku ideje kulture kao duhovnog razvoja.

MC16 kaže:

kultura je ideoloski represivni mehanizam koji odrzava civilizaciju.

Nemoguće je postojanje ljudskog roda bez kulture.Kulturu predstavljaju
mreže značenja ilitiga kodovi koji ljudima uopće omogućuju komuniciranje.
Pa i sve naše prepiske na ovom forumu omogućuju nam naši kulturni
obrasci/kodovi i poznavanje znakova koje tim kodovima operiraju.Stoga,
kad kažemo da je kultura ideološka, to ne znači ništa loše, pošto se time
ne misli na Marxov oblike ideologije kao iskrivljene svijesti,već na ideologiju
kao mentalni sklop za tumačenje svijeta. Ša se tiče represivnosti kulture,
to možemo sagledati dvojako. Imamo autore poput Freuda koji će reći
da kulturom čovjek gubi snagu svoga Erosa i potiskuje svoju spontanu
životnu/seksualnu energiju,sve sa svrhom da bi uopće mogao biti pripadnik
ljudske zajednice.

"Čovjek je zamjenio velik dio sebe za ono malo sigurnosti", kaže on.
Sigurnost se tu podrazumijeva vjerovatno na thomashobbesovskom
tragu,gdje pojedinci,prihvaćajući kulturu, dobivaju zajam da neće
biti ubijeni od strane drugog za vrijeme spavanja.No cijena koju
pri tome plaća je ogromna,pošto je onemogućen u potpunosti
samo-ostvariti sebe,pošto uvijek postoji kultura koja represira
njegov Eros. To će neizbježno rezultirati frustracijama ,a onda i
neurozom masovnih razmjera. No naravno, zato je tu psihoanaliza
da spasi dan =)

S druge strane, čitav niz ostalih smatra da preko kulture nadilazimo
primitivnu razinu sebe i dobivamo sredstva za konstituiranje sebe
kao čovjeka u pravome smislu riječi. Stoga,kultura vrši represiju
primitivnih impulsa ,no njihovim nadilaženjem razvijamo naše
ljudstvo,postajući tako čovjekom u pravom smislu riječi.


Tko je u pravu? Je li određena re-presija potrebna za pro-gresiju?

[MC16]

>S druge strane, čitav niz ostalih smatra da preko kulture nadilazimo
>primitivnu razinu sebe i dobivamo sredstva za konstituiranje sebe


zasto bi nadilazili primitivnu razinu sebe?
da li je primitivno lose?
da li primitivni zive u strahu od Drugog?

[LNP20]

MC16 kaže:

zasto bi nadilazili primitivnu razinu sebe?
da li je primitivno lose?
da li primitivni zive u strahu od Drugog?

Možda zato da bi uopće mogli npr. raspravljati o ovakvim pitanjima?
Da li je primitivno dobro?
Da li su primitivni svjesni ostalih drugosti u vlastitoj prvosti?

[MC16]

LNP20 kaže:

Možda zato da bi uopće mogli npr. raspravljati o ovakvim pitanjima?
Da li je primitivno dobro?
Da li su primitivni svjesni ostalih drugosti u vlastitoj prvosti?

mi smo kao majmuni u kavezu, nista nam drugo nije ostalo. psiholoski konstrukt civilizacije u nama onemogucava nas da zivimo stvarne zivote. zato se bavimo filozofijom.

nasa telesnost je ukradena, da nije igrali bi smo se, uzivali, vodili ljubav i umirali zivi, a ne ziveli mrtvi na bezbroj nacina

[LNP20]

MC16 kaže:

mi smo kao majmuni u kavezu, nista nam drugo nije ostalo. psiholoski konstrukt civilizacije u nama onemogucava nas da zivimo stvarne zivote. zato se bavimo filozofijom.

nasa telesnost je ukradena, da nije igrali bi smo se, uzivali, vodili ljubav i umirali zivi, a ne ziveli mrtvi na bezbroj nacina

nisu sve civilizacije iste,nisu svi unutar civilizacije isti, nisu svi
unutar istih isti, nije isti isti unutar sebe. ako smo čak i sami sebi
drugost, npr. preko podsvjesnoga,onda je itekako puno različitosti
iznad naočigledne sličnosti. dekonstrukcijom vlastitih konstruiranih
prvosti rastvaramo identitetarna značenja, osvještavajući potencijal
da "Ja" konstruiramo po vlastitim afinitetma,ili ga ostavimo u stanju
osvještenog ne-konstrukta.

homogenost je heterogena kad izoštri se pogled,a da se pogled
izoštri, nešto treba otupiti. da li potiskivanjem dijela sebe
istiskujemo van sebe veći dio od onoga koji biva potisnut?
bi li bez kulture opće imali svijest o ljubavi kao takvoj,ili
vođenje ljubavi ne bi bilo ništa više od parenja? da li na
tragu nekog oblika Sapir-Whorfove teze, svijest o ljubavi
kao takvoj biva nam omogućena tek kad nam jezične
konstrukcije dopuste da joj stvorimo takav identitet, a za
stvaranje jezičnih konstrukcija prvo moramo donekle osigurati
vlastitu egzistenciju, preko društvenih ugovora kojima u
jednoj mjeri potiskujemo mogućnost da svakog trena ne bi
od strane drugih bili potisnuti u biološku smrt? i ako je tako,
ša više vrijedi, isključivo spontani osjećaji koji dijelom bivaju
potisnuti ili isključivo idealistički osjećaji,poput svijesti o ljubavi,
koji bivaju potencirani? ili je najvrijednija kombinacija spontanog
idealizma ,u kome ni spontanost ni idealizam do kraja nije
ostvaren,no hibridnost iste nadilazi sve ostale nedostatke?


i da, ne uključuju sve kulture jednako,ne isključuju sve kulture
jednako,a niti uključeno/isključeno ostaje takvim vječno,baš
kao ni svojstva samog uključenog/isključenog . dignut bijelu
zastavu još za vrijeme bitke osuđujemo sebe na rezigniranog
gledaoca u dinamičnoj bojišnici,gdje su prevrati mogući i češći
nego nam se želi ostaviti dojam.

[MC16]

>svijest o ljubavi kao takvoj biva nam omoguæena tek kad nam jeziène
>konstrukcije dopuste da joj stvorimo takav identitet

zar?

nema li ljubavi i medju nemustima?

zar smo samo pasivne telesne implementacije kulturnih konstrukata?

a empatija?

[MC16]

i dalje, danasnja masova kultura flagelantski sew obrusava na obicnu telesnost, na svakidasnje zivljenje.
ono sto je ograniceno jer smo smrtci biva potcenjeno, telo je ukradeno pre groba.

[Dragan]

MC16 kaže:

...

MC16 potpuno si u pravu.
Zato predlazem da poklonis svoj komp susedu, da te ne bi posedovao i da vlastitim primerom povedes covecanstvo u svetliju buducnost, pardon svetliju proslost.

[MC16]

>Zato predlazem da poklonis svoj komp susedu, da

i ja sam kao i ostali, kao riba u akvarijumu, i ja sam degenerisano bice
ni ja ne mogu da pobegnem

[Dragan]

MC16 kaže:

>Zato predlazem da poklonis svoj komp susedu, da

i ja sam kao i ostali, kao riba u akvarijumu, i ja sam degenerisano bice
ni ja ne mogu da pobegnem

Zasto si kao ostali ? Koji su tacno simptomi tvoje "degenerisanosti" ?
Eto, ti si bar svestan sta nije dobro.
Koji je sledeci korak ?
Kuda bezati ?

[MC16]

Dragan kaže:

Zasto si kao ostali ? Koji su tacno simptomi tvoje "degenerisanosti" ?
Eto, ti si bar svestan sta nije dobro.
Koji je sledeci korak ?
Kuda bezati ?

pa, ovisan sam o tehnologiji, ne mogu da dodjem
do hrane bez masovne tehnologije,
moja komunikacija sa ljudima iz lokalne okoline
suzena je za racun komunikacije
sa udaljenim ljudima.

Koji je sledeci korak? ne znam ,za sada mogu samo da pricam o tome. Sacuvati spomen na derugacije o dmasovnog.

PObeci, kuda.

Kada bih znao, ne bi me bilo ovde. Na zalost, vecina ne zeli ono tso ja zelim, vecina hoce vsie automobila, dvd-player-a, vise Hollywood-a, vise povlacenja iz stvarnog, odbacivanje telesnosti

[Dragan]

Ako se dobro secam tvoje situacije ti ne moras da budes ovisan od tehnologije. Posto si dobro zaradjivao mozes sada da kupis malu kucicu u prirodi sa velikom bastom i da sam sebi proizvodis hranu. Ili mozes da se prikljucis nekoj zajednici poput ovih - neokultura, ZEGG...

Za nekoga ko pise kao sto ti pises previse polazes racuna na to sta misli i radi vecina. Delujes mi kao inteligentan i sposoban covek. Pokusaj onda da uradis nesto sto je u skladu sa time sto pises. Teorija bez dela nije bas vrhunac mudrosti.

Ono sto ti zapravo zelim reci je da se ne radi o kolicini materije koju posedujemo vec o nasem odnosu prema njoj. Kazes da ti je komunikacija sa ljudima iz lokalne okoline ogranicena na racun komunikacije sa udaljenim ljudima. Ali to u velikoj meri zavisi od tebe! Ako te to boli ili ti smeta zasto to onda ne promenis ?
I tako bih mogao da ti postavim jos 100 zasto.
Da li si mozda nekada pomislio da je osnova odgovora na to zasto, tvoja vlastita nesposobnost da se ne identifikujes sa posedovanjem (makar i samo intelektualne nadmocnosti koja zna da je "teoretski/moralno u pravu"), da se u skladu sa tim sto pises odreknes svega, strah da ces ostati sam i mozda sumnja da je to sto zelis ostvarivo (cak i ako uzmemo kao pretpostavku da ti zapravo ne zelis to sto i drugi manje vise zele)...
Oprosti ako sam preostar sa svojim pitanjima. Nije mi namera da pobijem to sto pises niti da se prepirem - zelim samo da meni (a mozda i tebi) postane jasnije sta je to sto ti zapravo hoces.

Uostalom imas puno primera iz istorije ljudi koji nisu bili u tolikoj meri vezani niti na materijalno niti na misljenje okoline - Ghandi, Aurobindo, Franjo Asiski...

[MC16]

moj emisljenje ne zanima vecinu oko mene, pa cak i kada sam ga oglasavao, cak i na sopstvenoj kuci.

ali u tome nije problem,

nase zivote oblikuje statisticko ponasanje vecine, oni svojim skupnim delovanjem na trzistu podizu ili spustaju cenu rada, oni diktiraju pozeljnost (recimo automobila) cime su ostaliosudjeni da se od istih sklanjaju itd

ne smatram se intelektualnom nadmocnim, intelekt je bezvredan u poredjenju sa utilitarnim ponasanjem. u liberalizmu se i n trazi drugo