|
|
13.10.2017., 21:37
|
#81
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Quote:
wand_1 kaže:
Točno je da treba bolje postupati sa smećem, ali misliti da je to nešto krucijalno je u najmanju ruku naivno. Planetu neće biti ništa. eventualno mi možemo najebati ako pretjeramo s tim.
|
pa neće mu bit ništ, samo će mu trebat milujun godina da se oporavi...
Jedna plastična boca danas nije ništa u travi, ali na tom mjestu za 150 god, kad se plastika počne razgrađivati, narednih tusuće godina neće biti ni stabla ni travke u krugu 5 metara...
A koliko sm mi plastike pobacali, ima da jednom Zemlja bude pusta i beživotna tisućama godina dok se to ne razgradi ili ne ode u dubine...
jer manjak trave i šuma vodi do promjene atmosfere pa to vodi do dodatnog smanjenja života.... možemo svojim smećem doslovno uništit planet i atmosferu da završi kao mars
Plastika je jako štetna za planet, štetnija nego za nas
|
|
|
13.10.2017., 21:54
|
#82
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Treba jako paziti na prirodu zato
Osobno kad idem brati kestene ili gljive, dvije vreče velike za smeće ponesem i nakupim plasitke i najlona po šumi pa kad se napuni vreća pustim je uz drvo ili uz puteljak ako ima u blizini....
Nije mi nimalo teško, zabavim se tražeći gljive i usreći me jer priroda to osjeti, tu malu beznačajnu pažnju koja titra svojom određenom vrstom energije, koju priroda upija na svoj način
svi bi tako trebali
|
|
|
13.10.2017., 22:29
|
#83
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
3zuteminute kaže:
pa neće mu bit ništ, samo će mu trebat milujun godina da se oporavi...
Jedna plastična boca danas nije ništa u travi, ali na tom mjestu za 150 god, kad se plastika počne razgrađivati, narednih tusuće godina neće biti ni stabla ni travke u krugu 5 metara...
A koliko sm mi plastike pobacali, ima da jednom Zemlja bude pusta i beživotna tisućama godina dok se to ne razgradi ili ne ode u dubine...
jer manjak trave i šuma vodi do promjene atmosfere pa to vodi do dodatnog smanjenja života.... možemo svojim smećem doslovno uništit planet i atmosferu da završi kao mars
Plastika je jako štetna za planet, štetnija nego za nas
|
Quote:
3zuteminute kaže:
Treba jako paziti na prirodu zato
Osobno kad idem brati kestene ili gljive, dvije vreče velike za smeće ponesem i nakupim plasitke i najlona po šumi pa kad se napuni vreća pustim je uz drvo ili uz puteljak ako ima u blizini....
Nije mi nimalo teško, zabavim se tražeći gljive i usreći me jer priroda to osjeti, tu malu beznačajnu pažnju koja titra svojom određenom vrstom energije, koju priroda upija na svoj način
svi bi tako trebali
|
Plastika štetna za planet? Tisuće godina bez šume zbog plastike?
Što bi tek rekao na ledena doba koja dolaze ciklički i traju desetke tisuća godina, na supervulkane, snowball Earth, pucanja i subdukcije kontitentalnih ploča, sibirske zamke, supernove zvijezde, 5 velikih izumiranja koja su prije pojave čovjeka ubila praktički sve vrste...
Možda ćeš lakše razumjeti kroz komediju
https://www.youtube.com/watch?v=EjmtSkl53h4
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.10.2017., 22:38
|
#84
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Quote:
wand_1 kaže:
Što bi tek rekao na ledena doba koja dolaze ciklički i traju desetke tisuća godina, na supervulkane, snowball Earth, pucanja i subdukcije kontitentalnih ploča, sibirske zamke, supernove zvijezde, 5 velikih izumiranja koja su prije pojave čovjeka ubila praktički sve vrste...
Možda ćeš lakše razumjeti kroz komediju
https://www.youtube.com/watch?v=EjmtSkl53h4
|
ali tad nije bilo plastike
da je, ne bi život sada bio ovakav
naša generacija je uništila planet
di je nuklearni otpad?
ko će ugasit elektrane kad eruptira vulkan?
mislim ugasit će se one da...al samo ugasit
sva farmaceutska smeća u rijekama...
to je ta komedija koju treba razumjet
mi smo bili najgluplja civilizacija u dalekoj povijesti
trebat će dugo zemlji da se oporavi od nas za neku evoluciju
|
|
|
13.10.2017., 22:52
|
#85
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
3zuteminute kaže:
ali tad nije bilo plastike
da je, ne bi život sada bio ovakav
|
Kada nije bilo plastike? O kojem vremenu točno govoriš? Znaš li otprilike koliko dugo postoji industrija, koliko dugo Zemlja, koliko dugo život na Zemlji i koliko je vrsta izumrlo prije nego se pojavio čovjek?
Quote:
naša generacija je uništila planet
|
Mi smo tu kao dominantna vrsta možda par stotina tisuća godina, planet je tu 4,5 milijarde godina i bit će još dugo nakon što nas ne bude.
Znaš li da postoje bakterije koje se hrane nuklearnim otpadom? Znaš li da jedna jaka solarna baklja ili bliža supernova može nanijeti više štete nego opći nuklearni rat?
Quote:
ko će ugasit elektrane kad eruptira vulkan?
|
Ne razumijem pitanje? Jedan veći vulkan više šteti atmosferi nego 50 godina industrijske proizvodnje. Jedan supervulkan izazove stotine godina nuklearne zime.
Planet je vidio daleko gore stvari nego što smo mi. Ovo naše je sitnica na globalnoj skali.
Quote:
sva farmaceutska smeća u rijekama..
|
Ne kažem ja da ne treba paziti na smeće i čistiti, sve je to ok.
Ali misliti da je to pogubno za planet je čisti dokaz neobrazovanja iz prirodnih znanosti.
Činjenica je da su te zelene inicijative dobre, ali je isto tako činjenica da su većina tih ljudi notorne neznalice koje mrtve veze ni o čemu nemaju
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.10.2017., 23:14
|
#86
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Quote:
wand_1 kaže:
Kada nije bilo plastike? O kojem vremenu točno govoriš? Znaš li otprilike koliko dugo postoji industrija, koliko dugo Zemlja, koliko dugo život na Zemlji i koliko je vrsta izumrlo prije nego se pojavio čovjek?
|
govorim o tvojim vremenima koje citiram
Quote:
wand_1 kaže:
Mi smo tu kao dominantna vrsta možda par stotina tisuća godina, planet je tu 4,5 milijarde godina i bit će još dugo nakon što nas ne bude.
|
bit će planet tu, neće nigdje otić
Quote:
wand_1 kaže:
Znaš li da postoje bakterije koje se hrane nuklearnim otpadom? Znaš li da jedna jaka solarna baklja ili bliža supernova može nanijeti više štete nego opći nuklearni rat?
|
a ćim će se hraniti normalan život kad se planetom razviju te bakterije od silne hrane ? Će jest te nuklearne bakterije ?
[QUOTE=wand_1;65968011]
Quote:
wand_1 kaže:
Ne razumijem pitanje? Jedan veći vulkan više šteti atmosferi nego 50 godina industrijske proizvodnje. Jedan supervulkan izazove stotine godina nuklearne zime.
Planet je vidio daleko gore stvari nego što smo mi. Ovo naše je sitnica na globalnoj skali.
|
Al to je samo jedan veći vulkan, nek ih je 3 i nek su jednom eruptirala sva...
izobrtala bi planet u orbiti vjerojatno
i on bi se preorao za novi život ubrzo
a kako će se preorat posijan kemijskim otpadom, plastikom, kojekakvim zračenjima ?
[QUOTE=wand_1;65968011]
Quote:
wand_1 kaže:
Ne kažem ja da ne treba paziti na smeće i čistiti, sve je to ok.
Ali misliti da je to pogubno za planet je čisti dokaz neobrazovanja iz prirodnih znanosti.
Činjenica je da su te zelene inicijative dobre, ali je isto tako činjenica da su većina tih ljudi notorne neznalice koje mrtve veze ni o čemu nemaju
|
Na koji način pogubno? Relativna riječ
Opet će bit života na planetu, kad tad, kad više te bakterije što jedu nuklearni i kemijski otpad ne budu imale šta jest
onda će počet šume... fotosinteza i razvit će se atmosfera za neki život
još ako postoje bakterije da jedu plastiku... bit će to i brže no što se čini
znaš li ti šta je 8 milijarda ljudi, 100 milijarda paketića na dnevvnom tržištu i kemijskog otpada od njihove proizodnje, i svaki novi dan puta dva svega toga...
planet jest ogroman ali mi smo još ogromniji ljudi
ti nisi svijestan šta je čovjek iskemijao zadnjih 50 godina u zemlju i atmosferu. Gdje to odlazi? Biježi sa planeta, reciklira se prirodnim putem, u šta?
Zadnje uređivanje 3zuteminute : 13.10.2017. at 23:33.
|
|
|
13.10.2017., 23:37
|
#87
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
3zuteminute kaže:
govorim o tvojim vremenima koje citiram
|
Kakvim 'mojim vremenima'. Raspon je 4,5 milijarde godina. Preciziraj malo.
Quote:
a ćim će se hraniti normalan život kad se planetom razviju te bakterije od silne hrane ? Će jest te nuklearne bakterije ?
|
Zaboga, po tebi ispada da će ogroman dio biomase planeta morati jesti nuklearni otpad. Toliko ga ima
Quote:
Al to je samo jedan veći vulkan, nek ih je 3 i nek su jednom eruptirala sva...
izobrtala bi planet u orbiti vjerojatno
|
Vulkani bi obrnuli planet?
Quote:
a kako će se preorat posijan kemijskim otpadom, plastikom,
|
Za gospu blaženu kakve veze ima kemijski otpad i plastika, zbog protoka vremena, erozije i djelovanja ledenjaka ne ostaje ništa.
Da izumremo danas i da dođeš na Zemlju za par milijuna godina ne bi mogao naći niti jedan jedini trag ljudske civilizacije, a kamoli otpada.
To je smiješno.
Konkretno kakvim zračenjima? Koje su valne duljine u pitanju, koji izvori?
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
13.10.2017., 23:40
|
#88
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Želim reć da su civilizacije i život imale svoje prirodne cikluse, naša civilizacija ga je svojom tehnologijom promjenila i planetu će trebat više da se vrati u balans za normalan život
|
|
|
13.10.2017., 23:49
|
#89
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
3zuteminute kaže:
Želim reć da su civilizacije i život imale svoje prirodne cikluse, naša civilizacija ga je svojom tehnologijom promjenila i planetu će trebat više da se vrati u balans kako bi se razvile nove civilizacije
|
Ok, prihvatljivo. Nek smo krivi za to što će se planet oporavljati milijun godina.
Sad to usporedi s Permsko-Tricijskim izumiranjem kada je nestalo 95% svih vrsta na Zemlji i kada je oporavak trajao desecima milijuna godina ili sa K-T eventom kada su izumrli dinosauri.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
14.10.2017., 00:00
|
#90
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Quote:
wand_1 kaže:
Kakvim 'mojim vremenima'. Raspon je 4,5 milijarde godina. Preciziraj malo.
|
Zar ti nije jasno da ne treba precizirati. Bilo koji period tog raspona
Quote:
wand_1 kaže:
Vulkani bi obrnuli planet?
|
ma kaki....
gdje bi otisli ledenjaci da eruptira jedan vulkan
gdje bi se formirali dok bi se vamo otopili
na ekvatoru, i zemlja bi rotirala s ledenjacima na njemu..
ledenjak se ne mora ni formirat nigdje, on ako se otopi zemlja ne može ostati u istom položaju i istoj orbiti
još ako se zaledi od vulkanske zime...
Quote:
wand_1 kaže:
Za gospu blaženu kakve veze ima kemijski otpad i plastika, zbog protoka vremena, erozije i djelovanja ledenjaka ne ostaje ništa.
|
e pa e
Quote:
wand_1 kaže:
Da izumremo danas i da dođeš na Zemlju za par milijuna godina ne bi mogao naći niti jedan jedini trag ljudske civilizacije, a kamoli otpada.
To je smiješno.
|
baš to
ali ne, za toliko ni mjesec više neće bit prijatelj evolucije
Quote:
wand_1 kaže:
Konkretno kakvim zračenjima? Koje su valne duljine u pitanju, koji izvori?
|
nije ni bitno
|
|
|
14.10.2017., 00:14
|
#91
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2017.
Postova: 56
|
Quote:
wand_1 kaže:
Sad to usporedi s Permsko-Tricijskim izumiranjem kada je nestalo 95% svih vrsta na Zemlji i kada je oporavak trajao desecima milijuna godina ili sa K-T eventom kada su izumrli dinosauri.
|
To je druga stvar o kojoj ne govorim
Govorim o civilizacijama koje se mijenjaju na zemlji desecima tisuća godina
A i da nas sada nešto uništi kao dinosaure, opet bi planetu puno više trebalo da probavi naše ostatke nego je ostatke dinosaura.
Sve u svemu, napravili smo kao civilizacija značajnu štetu u prirodnom ciklusu planeta
šta da nas sad pogodi komet i razbaca 20 milijarda akomulatora i 100 milijarda baterija po planetu, sve tablete iz apoteka farbe iz industrija, lakove...svu plastiku i ine otrove na svijetu
prije će pobjeć mjesec nego se razvit inteligentan ili zdrav život iz ostataka
ne može u unutrašnjost smeće iz zemlje pobjeć niti izać sa zemlje u svemir, sve se mora termodinamičkim zakonima obraditi, planet će dugo kuhat u otrovu nakon nas
Zadnje uređivanje 3zuteminute : 14.10.2017. at 00:32.
|
|
|
14.10.2017., 10:10
|
#93
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,194
|
Quote:
Sigmund kaže:
Pojava pisma se obično objašnjava pojavom "hidrauličkih civilizacija" u kojima se pismo pojavilo zbog potrebe vođenja evidencije o poljoprivrednim viškovima, pa zatim o porezima, pa onda i ostalim birokratskim stvarima. Dakle, pismo se nije imalo razloga pojaviti prije tih civilizacija; te civilizacije se nisu mogle pojaviti prije pojave poljoprivrede, a poljoprivreda se nije mogla pojaviti prije stabilizacije klime nakon završetka posljednjeg ledenog doba, što je počelo negdje prije 10000 godina. Trebalo je nekoliko tisuća godina od prelaska sa načina života lovaca - sakupljača do sjedilačkog života, pa do pojave prvih civilizacija. A s obzirom da se pismo (baš kao i civilizacije) pojavilo na više mjesta neovisno, a u sličnim okolnostima, teško bi tu pojavu nazvali slučajnom.
|
Izvrsno.
Međutim, ne-pojava kotača kod Inka indijanaca ne može se objasniti na taj način.
Pojavu pisma uzrokovala je potreba zapisivanja, pojava prenošenja tereta pojavila se sa čovjekom, ako ne i prije.
I životinje imaju potrebu prenijeti teret na neku udaljenost, ali životinje nemaju mozak kojim bi razumjele i bolje riješile problem. Inka indijanci imali su isti problem kao i svi ostali ljudi - prenijeti teret na neku udaljenost, ona može ona biti i mala. Znamo da su gradili nastambe i svetišta od kamena, to je još jedan materijalni dokaz da se i kod njih pojavila potreba za lakšim prijevozom tereta.
I nisu kasnili 100 ili 500 godina, kasnili su tisućljećima. To je jednako važno. Evolucija kaže da smo svi nastali od istih predaka i da smo se onda raširili po kugli zemaljskoj. Dakle, svi narodi (plemena, ljudi ...) imali su isti vremenski period da razviju svoje društvo.
|
|
|
14.10.2017., 10:17
|
#94
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,194
|
Quote:
skeptik kaže:
Npr. u srednjem vijeku u Europi, bilo kakav inovativni način razmišljanja se uglavnom gušio. A onda se iznenada u renesansi dogodio nekakav "klik", prvo negdje tamo u Italiji, a onda se kao lavina počelo širiti cijelim kontinentom pa i šire. Ta inovativna lavina još uvijek traje i svakim desetljećem biva sve jača i jača. Znači najteže je postići tu početnu vibraciju (ili iskru) koja će uzrokovati lavinu (ili požar), no kad jednom krene, dalje se samo od sebe pojačava i vrlo teško zaustavlja.
Izum pisma, kao i izum kotača, također su bile male slučajne iskre koje su se onda rasplamsale. U nekim drugim dijelovima svijeta, ta iskra se eto nije dogodila. U tome nema ništa čudno, jer sama iskra ne nastaje tako lako. Iskre se događaju rijetko, ali kad se dogode posljedice mogu biti velike.
|
Previše opčenito pa je zato i netočno. Točno je da su dogme kršćanstva kočile razvoj znanosti, ali znamo što i kako. Recimo, bila je zabranjena obdukcija a oni koji bi prekršili tu zabranu završili bi na lomači. Dakle, potpuno je jasno zašto srednjevijekovni Europljani nisu imali pojma o unutrašnjim organima i njihovoj funkciji.
Međutim, kotač nije bio tabu kod Inka indijanaca. Niti išta vezano uz prenošenje tereta.
Ne možeš istim mehanizmom objasniti pojave koje tim mehanizmom nisu zahvaćene.
|
|
|
14.10.2017., 10:21
|
#95
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,194
|
Quote:
mravac8 kaže:
Zašto Inka indijanci nisu spoznali korisnost kotača? Koja je tvoja teorija?
|
Što je Wand1? Nisi vidio ovo pitanje ili ...... ?
|
|
|
14.10.2017., 13:05
|
#96
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
mravac8 kaže:
Što je Wand1? Nisi vidio ovo pitanje ili ...... ?
|
Ukratko nemam pojma, a nema smisla da nagađam, mislim da je to društveno uvjetovano a to nije meni blisko područje. Neovisna konvergencija kod izuma tehnologije je uvijek moguća, ali ne i nuzna.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
14.10.2017., 19:16
|
#97
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,194
|
Quote:
wand_1 kaže:
Ukratko nemam pojma, a nema smisla da nagađam, mislim da je to društveno uvjetovano a to nije meni blisko područje. Neovisna konvergencija kod izuma tehnologije je uvijek moguća, ali ne i nuzna.
|
Kotač je temeljni tehnološki izum. Bez njega nema puno toga drugog.
Ako su uzroci društveni, onda bi se društva sa kotačem i društva bez kotača trebali znatno razlikovati međutim, nije tako. Religija, plemena, brakovi ... i ostalo po čemu uspoređujemo društva vrlo su slični.
|
|
|
14.10.2017., 21:38
|
#98
|
Moderator
Registracija: Jul 2011.
Postova: 20,996
|
Quote:
mravac8 kaže:
Kotač je temeljni tehnološki izum. Bez njega nema puno toga drugog.
Ako su uzroci društveni, onda bi se društva sa kotačem i društva bez kotača trebali znatno razlikovati međutim, nije tako. Religija, plemena, brakovi ... i ostalo po čemu uspoređujemo društva vrlo su slični.
|
Ne znam, nije me to previše zanimalo, smatram taj 'problem' trivijalnim. Ne razumijem se previše u to, ali kažu da su Inke zapravo znali za kotač, samo ga nisu koristili zbog terena i nedostatka teglećih životinja.
Ne znam koliko je autentično, ali ovo je slika dječje igračke nađene na terenu Inka:
Navodno su svi drevni američki narodi imali takve, vrlo slične igračke za djecu, koje uvijek pokazuju kotače i osovine koje oni 'nisu mogli izmisliti'.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
|
|
|
14.10.2017., 22:02
|
#99
|
Intentionally left blank
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: s one strane dobra i zla
Postova: 21,242
|
Quote:
mravac8 kaže:
Kada bi se moj mozak našao u istim društvenim uvjetima kao Einsteinov mozak trebao bi se sjetiti teorije relativnosti.
Međutim, primjer ti nije dobar. Naime, sa problemom prenošenja tereta susreću se svi ljudi svijeta, sa problemom teorije relativnosti ne.
Problem prenošenja tereta može biti pitanje života i smrti za mene i moju obitelj kao običnu, prosječnu, obitelj dok teorija relativnosti to ne može biti.
Odnosno, svaki čovjek je došao u situaciju da mora nešto prenijeti i da se zapita kako to što lakše i što brže napraviti. Ljudi Euroazije shvatili su da je to neusporedivo lakše i brže uz pomoć kotača, Inka indijanci nisu.
Ako je tako teško smisliti kotač, kako to da su ga euroazijski narodi smislili prije 4700 godina? A indijanski nisu ni 4200 godina kasnije? Ne radi se o desetak ili nekoliko desetaka godina, radi se o tisućljećima.
|
Da bi kotac bio od koristi, mora postojati ekonomija kojoj treba. Takodjer i tehnologija njegove izrade, a zatim i dovoljno bogatstvo da bi se gradile ceste (inace je poprilicno neupotrebljiv i mala mu je prednost). Dakle stupanj ekonomskog razvoja diktira sto ce ti biti korisno i sto mozes iskoristiti. A i juznoj Americi ne pomaze sto nije bilo konja.
Dakle ljudi Euorazije imali su vece volumene proizvodnje te time i vecu potrebu za trgovinom (odnosno benefite od iste). To je posljedica toga sto su ti djelovi izuzetno pogodni za poljoprivredu. Inace su dugo ljudske zajednice bile samodostatne i trgovine gotovo nije i bilo. Dakle na niskom stupnju ekonomskog razvoja mala je potreba za prijenos na vece udaljenosti, a trosak proizvodnje i odrzavanja kola i zivotinja za vucu je velik prema benefitima (nema volumena). Za proizvodnju upotrebljivog kotaca osim drvodjelstva potrebna je i metalurgija. Razvoj tih vjestina kosta.
Da bi ljudsko drustvo izmisljalo izume i koristilo ih potrebno je prvo akumulirati kapital (sto omogucuje da se poveca proizvodnja i dio ljudi moze svoje vrijeme trositi na nesto sto nije direktno vezano za prezivljavanje).
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
|
|
|
14.10.2017., 22:12
|
#100
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,194
|
Quote:
wand_1 kaže:
Ne znam, nije me to previše zanimalo, smatram taj 'problem' trivijalnim. Ne razumijem se previše u to, ali kažu da su Inke zapravo znali za kotač, samo ga nisu koristili zbog terena i nedostatka teglećih životinja.
Ne znam koliko je autentično, ali ovo je slika dječje igračke nađene na terenu Inka:
|
Točno, postojale su igračke sa kotačima i upravo je to čudno. Koristiti kotač za igračku a teret tegliti na leđima.
Tačke ne trebaju tegleće životinje a itekako pomažu, ima ih gotovo svaka kuća u Hrvatskoj.
U Indiji odnosno Aziji i danas se koriste rikše, kola na kotačima koje vuku ljudi.
Mislim da bi nedostatak teglećih životinja trebao potaknuti korištenje kotača.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:58.
|
|
|
|