Znanstveni novak [chat]

[Urbalari]

Moze netko objasnit koje su razlike izmedju pozicije novaka i asistenta?

Ima li asistent ikakvog udjela u znanstvenom radu i publikaciji radova kao koautor tijekom trajanja ugovora ili je iskljucivo zaduzen za nastavu?

[trener morskih pasa]

Urbalari kaže:

Moze netko objasnit koje su razlike izmedju pozicije novaka i asistenta?

Ima li asistent ikakvog udjela u znanstvenom radu i publikaciji radova kao koautor tijekom trajanja ugovora ili je iskljucivo zaduzen za nastavu?

I jednima i drugima su uvjeti za napredovanje isti, i jedni i drugi održavaju nastavu te u praksi nema prevelike razlike jesi li novak ili asistent. A ovim odnedavnim prebacivanjem znanstvenih novaka u sustav financiranja sveučilišta izjednačeni su statusi novaka i asistenata po pitanju koeficijenata, tako da novaci više neće biti diskriminirani po pitanju troška napredovanja u docente.

[Urbalari]

trener morskih pasa kaže:

I jednima i drugima su uvjeti za napredovanje isti, i jedni i drugi održavaju nastavu te u praksi nema prevelike razlike jesi li novak ili asistent. A ovim odnedavnim prebacivanjem znanstvenih novaka u sustav financiranja sveučilišta izjednačeni su statusi novaka i asistenata po pitanju koeficijenata, tako da novaci više neće biti diskriminirani po pitanju troška napredovanja u docente.

Znaci asistent moze nakon dovrsenog doktorata i isteka ugovora prijaviti se za mjesto viseg asistenta (ili docenta jedan dan)?

Ono sto me najvise zanimalo je postoji li (i kakva je) razlika izmedju asistenta i novaka po pitanju znanstvenog rada, objavljivanja, sudjelovanja na konferencijama itd...?

[trener morskih pasa]

Urbalari kaže:

Znaci asistent moze nakon dovrsenog doktorata i isteka ugovora prijaviti se za mjesto viseg asistenta (ili docenta jedan dan)?

Ono sto me najvise zanimalo je postoji li (i kakva je) razlika izmedju asistenta i novaka po pitanju znanstvenog rada, objavljivanja, sudjelovanja na konferencijama itd...?

Da, možeš ići u višeg asistenta (danas se to zove poslijedoktorand) i, kad se oslobodi mjesto, u docenta.

Razlike po pitanju znanstvenog rada nema nikakve. I asistenti i novaci rade isti posao i vrednuju se po istim kriterijima.

[physicPhD]

puno toga se promijenilo od mog vremena, a trebao bi mi savjet
kako to danas funkcionira sa zn. novacima ili kako god se to danas zove? postoji li to i dalje?
recimo, ako imam zainteresiranog studenta koji ce sad diplomirat, kako da on dodje na poziciju zn novaka? da li se otvara natjecaj za njega, tko ga financira? naravno sve ide uz upis doktorskog studija, pa mi sad nije jasno da li on placa dr studij, da li to placa projekt (sto ako nema projekta)?
ima dosta osoba koje si same placaju doktorat, na kojim onda oni projektima rade?

[El Tomo]

physicPhD kaže:

puno toga se promijenilo od mog vremena, a trebao bi mi savjet
kako to danas funkcionira sa zn. novacima ili kako god se to danas zove? postoji li to i dalje?
recimo, ako imam zainteresiranog studenta koji ce sad diplomirat, kako da on dodje na poziciju zn novaka? da li se otvara natjecaj za njega, tko ga financira? naravno sve ide uz upis doktorskog studija, pa mi sad nije jasno da li on placa dr studij, da li to placa projekt (sto ako nema projekta)?
ima dosta osoba koje si same placaju doktorat, na kojim onda oni projektima rade?

Od 1.7. znanstveni novaci vise ne postoji. Postoje samo asistenti - jedna jedina kategorija u sustavu, odnosno doktorandi. U cemu je razlika?
1. asistent - ovo mjesto ovisi o instituciji i ministarstvu. Ukoliko institucija za potrebe nastave treba asistenta, moze to zatraziti od ministarstva. Trenutno je situacija takva da je moguca samo zamjena mjesta na nacin da koeficijenti ostanu isti, odnosno da se novac koji ministarstvo trosi na place ne povecava. Dakle, ako neki redovni profesor otide u mirovinu, mogu se njegovi koeficijenti 'prebaciti' u dva asistentska mjesta. Kao sto je iz ovoga vidljivo, dobivanje asistenata na ovaj nacin je dosta komplicirano i dugotrajno. Vrijeme financiranja je 6 godina.
2. doktorand - ukoliko postoji projekt kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, tada ta ista zaklada godisnje raspisuje natjecaje za doktorande na tim projektima. Ukoliko dobijete financiranje, moguce je ovako zaposliti doktoranda. Prednost je u tome sto ovaj doktorand nema nastavu za razliku od asistenta, ali mu je placa manja jer se zaposljava kao strucni suradnik a ne asistent. Mislim da je vrijeme financiranja ovog mjesta 4 godine.
3. posaljite studenta van, najbrze ce doci do doktorata

Sto se tice placanja doktorata, u prvom slucaju (asistent) to placa ministarstvo, u drugom slucaju (doktorand strucni suradnik) zaklada.

Naravno, ukoliko imate EU projekte tada mozete zaposliti koga vi hocete na vrijeme koje vi zelite.

[mirjam]

El TOMO ja mislim, da HZZ financira placu i onog doktoranda koji ne mora nuzno raditi na projektu HZZ-a. Bitno je da postoji izvor financiranja njegova rada, moze to biti i EU projekt.

[Štreberica]

El Tomo kaže:

3. posaljite studenta van, najbrze ce doci do doktorata

Upisujem doktorat vani, gotovo sigurno bez mogucnosti da nakon njega ostanem u toj drzavi. Sto ako se pozelim vratiti u Hrvatsku? Pretpostavljam da je jedini nacin da osvojim jedan od najvecih europskih grantova (ERC) pa bi se onda vjerojatno moglo naci mjesto na IRB-u (nisam bas zainteresirana za rad na fakutetima, u nastavi). Znam da izvan znanosti zna biti problema s priznavanjem diploma i sl. - je li to problem i u znanosti? (Hoce li moja doktorska diploma iz Izraela vrijediti za institute u Hrvatskoj?)

[DrDexter]

Štreberica kaže:

Upisujem doktorat vani, gotovo sigurno bez mogucnosti da nakon njega ostanem u toj drzavi. Sto ako se pozelim vratiti u Hrvatsku? Pretpostavljam da je jedini nacin da osvojim jedan od najvecih europskih grantova (ERC) pa bi se onda vjerojatno moglo naci mjesto na IRB-u (nisam bas zainteresirana za rad na fakutetima, u nastavi).

Štreberica, nisam siguran, ali mislim da ako imas ERC projekt nisi duzna drzati nikakvu nastavu, pa makar i na sveucilistu. Svako sveuciliste koje drzi do sebe trebalo bi biti itekako zainteresirano da u svojim redovima ima znanstvenika koji je sposoban privuci novac za svoja istrazivanja od EU-a. Ako te nece ovi nasi, Oxford i Cambridge sigurno hoce.

Štreberica kaže:

Znam da izvan znanosti zna biti problema s priznavanjem diploma i sl. - je li to problem i u znanosti? (Hoce li moja doktorska diploma iz Izraela vrijediti za institute u Hrvatskoj?)

Na kojem sveucilistu ces raditi doktorat? Nekoliko Izraelskih sveucilista nalaze se među 100 najboljih na svijetu (prema ARWU). Zamisli kako bi to bilo da se priznaje naprimjer doktorat Sveucilista u Zagrebu (koje nije niti među 500 najboljih), a doktorat s npr. Hebrew University of Jerusalem ne priznaje.
Evo ti moj primjer, ako ce ti pomoci u odluci. Prosle godine prijavio sam Marie Curie IF-EF projekt sa Sveucilistem Technion iz Izraela i skoro ga dobio (mozda jos i hocu). Ove godine nadam se pozitivnom ishodu. Prema tome, ako u buducnosti planiras prijaviti ERC projekt svakako preporucujem doktorat u Izraelu.

[Stingray]

Štreberica kaže:

Upisujem doktorat vani, gotovo sigurno bez mogucnosti da nakon njega ostanem u toj drzavi. Sto ako se pozelim vratiti u Hrvatsku? Pretpostavljam da je jedini nacin da osvojim jedan od najvecih europskih grantova (ERC) pa bi se onda vjerojatno moglo naci mjesto na IRB-u (nisam bas zainteresirana za rad na fakutetima, u nastavi). Znam da izvan znanosti zna biti problema s priznavanjem diploma i sl. - je li to problem i u znanosti? (Hoce li moja doktorska diploma iz Izraela vrijediti za institute u Hrvatskoj?)

Racunaj da za ERC grant treba proci najmanje dvije godine od doktorata. Za to vrijeme moras objaviti odlicne radove, po mogucnosti da na njima nema PhD mentora. Ne skode ni izlaganja na kongresima. Nije jednostavno za izvesti ako vec nisi zaposlena u nekoj od nasih (ili stranih) institucija.
Ako dobijes ERC mozes se bez problema dogovoriti i sa valjda bilo kojim adekvatnim fakultetom, nema rada u nastavi. Ali nakon 5 godina, nema ni osiguranog posla. Naravno, nakon ERC granta ne bi smjelo biti problem naci posao (barem ne vani).
Diplome i doktorati se bez problema priznaju, jedino sto ih je obicno potrebno nostrificirati. Nesto novaca za ovlasteni prijevod i par mjeseci...
Van ERC granta optimisticno mislim da ce za koju godinu biti puno povoljnija klima za zaposljavanje postdoktoranada.

[Štreberica]

DrDexter kaže:

Štreberica, nisam siguran, ali mislim da ako imas ERC projekt nisi duzna drzati nikakvu nastavu, pa makar i na sveucilistu. Svako sveuciliste koje drzi do sebe trebalo bi biti itekako zainteresirano da u svojim redovima ima znanstvenika koji je sposoban privuci novac za svoja istrazivanja od EU-a. Ako te nece ovi nasi, Oxford i Cambridge sigurno hoce.

U svim manjim drzavama ipak cini se da prvenstveno hoce "svoje", koji su drzavljani ili barem tamo doktorirali, iz prakticnih razloga (jezik, birokracija). Ali prvenstveno sam mislila na situaciju da se pozelim ili moram vratiti iz osobnih ili nekih drugih razloga.

DrDexter kaže:

Na kojem sveucilistu ces raditi doktorat? Nekoliko Izraelskih sveucilista nalaze se među 100 najboljih na svijetu (prema ARWU).

Weizmann Institute. Ne ulazi u vecinu rankinga jer nema preddiplomske studije, a na onima u koje ulazi, koji se uglavnom temelje na znanstvenim radovima i nagradama, uglavnom najbolji u Izraelu ili ne daleko iza Techniona, u svijetu posvuda izmedju 1. i 150. mjesta, i naravno u svakom slucaju daleko bolji od Zagreba (toliko da su se dvoumili hoce li priznati moj diplomski ). Ali nije sve u rankingu.

DrDexter kaže:

Prema tome, ako u buducnosti planiras prijaviti ERC projekt svakako preporucujem doktorat u Izraelu.

Preporucam ga i ja sebi, ali zato sto mi je mentor osvojio maksimalni iznos za starting grant tamo (moj rad je i bit ce djelomicno biti financiran iz toga) pa ce me nadam se bar malo nauciti kako (svakako bi mi trebao biti dio posla pomagati mu u pisanju novih projekata, pa valjda to bude i za continuation grant na to). Ako bude bilo na raspolaganju nesto drugo sto je dovoljno veliko da me hoce zaposliti "bez veze", moze i to.

Stingray kaže:

Racunaj da za ERC grant treba proci najmanje dvije godine od doktorata. Za to vrijeme moras objaviti odlicne radove, po mogucnosti da na njima nema PhD mentora. Ne skode ni izlaganja na kongresima. Nije jednostavno za izvesti ako vec nisi zaposlena u nekoj od nasih (ili stranih) institucija.

Znam. To bi trebalo napraviti tijekom postdoka ili dva, po mogucnosti negdje drugdje jer u Hrvatskoj tesko da bi islo, ako se nesto drasticno ne promijeni. Ali pitanje je hoce li i to biti negdje gdje bih mogla i htjela ostati.

[Urbalari]

El Tomo kaže:

2. doktorand - ukoliko postoji projekt kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, tada ta ista zaklada godisnje raspisuje natjecaje za doktorande na tim projektima. Ukoliko dobijete financiranje, moguce je ovako zaposliti doktoranda. Prednost je u tome sto ovaj doktorand nema nastavu za razliku od asistenta, ali mu je placa manja jer se zaposljava kao strucni suradnik a ne asistent. Mislim da je vrijeme financiranja ovog mjesta 4 godine.

El Tomo, znas li ako je praksa u ovome slucaju pod 2. da voditelji uglavnom zaposljavaju ljude koji su kod njih radili diplomske i koji dolaze s njihovih fakseva ili nije nuzno?

Štreberica kaže:

Upisujem doktorat vani, gotovo sigurno bez mogucnosti da nakon njega ostanem u toj drzavi.

Zasto si odabrala zemlju u kojoj nemas mogucnosti ostati i kako znas da nemas tu mogucnost?

[Štreberica]

Urbalari kaže:

Zasto si odabrala zemlju u kojoj nemas mogucnosti ostati i kako znas da nemas tu mogucnost?

Izrael (Weizmann Institute) Jer sam bila na dva mjeseca preko ljeta na "praksi" jos tijekom preddiplomskog i kasnije sam pretrazila cijeli svijet i nisam nasla nigdje gdje bi mi moglo biti i upola tako lijepo zivjeti i raditi (ni mentora koji je tako dobar znanstvenik i covjek), pa bolje da budem tu makar tih 5 godina, nego da cijeli zivot zalim za tim. Mogu ostati jedino ako se udam za Izraelca (i ako me uz to mentor odluci zadrzati kao staff scientist), sto naravno nije nesto na sto se moze racunati.

[Depozitto]

Moze li se na mjesto asistenta uopce prihvatiti osoba koja ima prosjek manji od 4.0 (ako se odvojeno gleda preddiplomski i diplomski studij)? Je li to negdje u zakonu ili pravilnicima eksplicitno navedeno? Molim za hitni odgovor jer bi se prijavio na natjecaj koji istice u ponedjeljak pa zato.. hvala!

[El Tomo]

Depozitto kaže:

Moze li se na mjesto asistenta uopce prihvatiti osoba koja ima prosjek manji od 4.0 (ako se odvojeno gleda preddiplomski i diplomski studij)? Je li to negdje u zakonu ili pravilnicima eksplicitno navedeno? Molim za hitni odgovor jer bi se prijavio na natjecaj koji istice u ponedjeljak pa zato.. hvala!

Da, zasto ne? Najveca je glupost postavljati restrikciju na ocjene. Ako sam nesto naucio svih ovih godina je da ocjene ne znace puno u znanstvenom radu niti su garancija znanstvenog uspjeha. Vidio sam odlikase koji jednostavno nisu za znanost, kao i one s dvojkama koji se tu puno bolje snalaze.

[Depozitto]

El Tomo kaže:

Da, zasto ne? Najveca je glupost postavljati restrikciju na ocjene. Ako sam nesto naucio svih ovih godina je da ocjene ne znace puno u znanstvenom radu niti su garancija znanstvenog uspjeha. Vidio sam odlikase koji jednostavno nisu za znanost, kao i one s dvojkama koji se tu puno bolje snalaze.

Hvala na odgovoru El Tomo, saljem dokumente, ali tvoj odgovor mi je dijelom nelogican, jer ne razumijem na temelju kojih se kriterija onda kandidat bira (ako se npr. ne vrse razgovori vec se odlucuje samo na temelju poslanih dokumenata - pretpostavimo cisto primjera radi situaciju u kojoj natjecaj nije namjesten vec se vrsi probir pristiglih prijava)?

Zar ne postoji neka stavka u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ili u Pravilniku Sveucilista kojim se kriterij za polozaj asistenta definira kroz izvrsnost tijekom studiranja (znam da to moze ukljucivati i druge stvari kao sto su radovi, aktivnosti itd., ali zar ne ulazi prosjek u to)? Sjecam se kad sam upisivao Diplomski studij da je bio neki kriterij prosjeka minimalno 4.0 pa zato pocetno pitanje..

[frulex]

Za znanstvene novake je prije bio uvjet da budu među 10% najboljih od onih koji su diplomirali bez kriterija ocjena - dakle, mogao si u teoriji imati i 3.5 prosjek ako se baš to tako potrefilo, no u praksi je to obično bilo gotovo uvijek iznad 4.0...

Sent from my Jiayu S3 using Tapatalk

[Štreberica]

Kakvi su to natjecaji za asistenta gdje se ne vrsi razgovor? Pa makar tek "reda radi". Nisam za tako nesto cula nigdje u Hrvatskoj ni u svijetu (a cula sam dosta prica o zaposljavanjima i pokusajima zaposljavanja na asistentskim i ekvivalentnim mjestima kojegdje u zadnjih nekoliko godina, buduci da zavrsavam PMF ovih dana), niti mi se cini pametno ili vjerojatno da bi ijedan zavod to napravio. Cak ni kad je jedan kandidat jedini koliko-toliko kvalificirani ili uvjerljivo najkvalificiraniji, a cak ni kad je vise ili manje "namjesteno" (npr. kad profesor zeli zadrzati svog diplomanda ili uzeti nekog koga mu je drugi profesor preporucio). Naravno, obicno se razgovor vrsi samo s kandidatima koji su prosli selekciju na temelju poslanih dokumenata, jer inace zna biti previse kandidata.

I da, moze se prihvatiti, kolega koji je postao asistent na FKIT-u imao je nizi prosjek na preddiplomskom (visi ukupno, i jako dobro iskustvo u znanosti, nastavi i popularizaciji znanosti, i naravno uspjesan razgovor).

[Stingray]

Depozitto kaže:

Hvala na odgovoru El Tomo, saljem dokumente, ali tvoj odgovor mi je dijelom nelogican, jer ne razumijem na temelju kojih se kriterija onda kandidat bira (ako se npr. ne vrse razgovori vec se odlucuje samo na temelju poslanih dokumenata - pretpostavimo cisto primjera radi situaciju u kojoj natjecaj nije namjesten vec se vrsi probir pristiglih prijava)?

Zar ne postoji neka stavka u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ili u Pravilniku Sveucilista kojim se kriterij za polozaj asistenta definira kroz izvrsnost tijekom studiranja (znam da to moze ukljucivati i druge stvari kao sto su radovi, aktivnosti itd., ali zar ne ulazi prosjek u to)? Sjecam se kad sam upisivao Diplomski studij da je bio neki kriterij prosjeka minimalno 4.0 pa zato pocetno pitanje..

Neki uvjetuju 4.0. Ali recimo mi smo sad primili jednog koji ima prosjek 3,7 (tu negdje) i nije medju 10 % najboljih. Dovoljne su 2-3 preporuke profesora i da se moze upisati na doktorski da bi ga se uzelo u obzir. Ali uz ostalo imao je i najbolji prosjek od svih prijavljenih.
Izmedju vise kandidata, ide ovako (ne nuzno redom):
prikladni studij, prosjek, znanstveni radovi, rad u industriji, projektima ili nekom poslu vezanom uz kolegij/laboratorij, neke stipendije, nagrade, ostalo dodatno znanje, snalazenje u laboratoriju, komunikativnost, podrucje diplomskog rada, itd.

Osobno, prosjek mi je manje vazan od nekih drugih stavaka (moze imati 5.0 i ne snalaziti se u labosu, ili jos gore za faks, lose drzati predavanja, seminare i sl.). Ne treba zanemariti da ces s njime provesti svaki radni dan slijedecih najmanje 10 godina, pa su pozeljne i neke druge kompatibilne osobine.

[Štreberica]

Stingray kaže:

Ne treba zanemariti da ces s njime provesti svaki radni dan slijedecih najmanje 10 godina, pa su pozeljne i neke druge kompatibilne osobine.

E to, zato mi nikako nije jasno tko bi zaposlio asistenta bez da porazgovara sa svakim suvislim kandidatom ili onoliko najboljih kandidata koliko ima vremena. U danasnje vrijeme, obicno nije problem ni odrzati razgovor preko Skypea ili neceg slicnog ako je kandidat u drugom gradu ili drzavi.